Ukidanjem doprinosa, komora bi postala samo agencija

Namjera da se pokrene ovrha obrtniku koji duguje iznad dvije tisuće kuna izaziva kod obrtnika strah, nesigurnost, odnosno nemotiviranost i u konačnici dolazi do blokade rada, i poslovanja i propasti obiteljskog posla, kaže Ivo Marin, tajnik Obrtničke komore Zadarske županije

Najave Porezne uprave o prisilnoj naplati duga poreznih obveznika koji duguju državi iznad dvije ili tri tisuće kuna, tajnik Obrtničke komore Zadarske županije Ivo Marin komentirao je kao crni humor. Činjenica je, kaže Marin, da je i sada veliki broj zadarskih obrtnika u blokadi računa zbog neispunjenja obveza za iznose dugovanja više od 30 tisuća kuna, bilo prema državnom proračunu ili prema jedinicama lokalne i regionalne samouprave ili prema ostalim vjerovnicima, a što ne znači da takvi samo duguju već i oni imaju svoja potraživanja od kupaca, odnosno korisnika usluga, a od kojih su nerijetko i institucije koje se financiraju iz državnog proračuna.
– Obrtnik često puta vještinom mađioničara mora usklađivati svoja potraživanja s dugovanjima. Kako obrtnik može naplatiti svoje dugovanje?! Jedino sudskim putem čije troškove sam snosi do okončanja postupka, a koji uglavnom traju po nekoliko godina. A kada se postupak i riješi, nemoguće je naplatiti sudskim putem jer se često radi o trgovačkom društvu u stečaju i bez imovine. Želim ovime istaknuti neravnopravnost u odgovornosti obrtnika prema trgovačkim društvima, gdje se obrtnik tretira kao fizička osoba i odgovara cjelokupnom svojom imovinom dok trgovačko društvo kao pravna osoba samo s onim što je zatečeno pri ovrsi u tvrtki, kaže Marin, napominjući kako namjera da se pokrene ovrha obrtniku koji duguje iznad dvije tisuće kuna izaziva kod obrtnika strah i nesigurnost, odnosno nemotiviranost te u konačnici dolazi do blokade rada, i poslovanja, propast obiteljskog posla, a svoje zaposlenike primoran je poslati kući. Gospodarstvo koje počiva na strahu i nesigurnosti, kaže Marin, sigurno nema perspektive, a državni proračun će i dalje biti prazan.
Posljednjih nekoliko dana ponovno je aktualizirano i pitanje komorskog doprinosa, koji po konačnom prijedlogu Zakona o obrtu predviđa da od 1. siječnja 2015. članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori bude dobrovoljno.
– Trebamo najprije znati da je Hrvatska obrtnička komora definirana kao samostalna stručno poslovna organizacija obrtnika, osnovana radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa svih obrtnika. Stoga je za reprezentativnost Komore u zastupanju interesa obrtništva potrebno, da svi obrtnici budu članovi jedinstvene interesne organizacije. Osim toga, Hrvatska je obrtnička komora ujedno je i strukovna organizacija obrtnika, a sve strukovne komore u Republici Hrvatskoj uređene su na principima obveznog članstva. Nema razloga zbog kojeg bi upravo obrtničke struke u tome bile izuzetak. Financijsko sudjelovanje svih obrtnika kao članova Hrvatske obrtničke komore kroz komorski doprinos osim reprezentativnosti omogućuje obrtničkoj organizaciji neovisnost u zastupanju interesa obrtnika. Na taj način rad Komore usmjeren je isključivo na potrebe članova te nema vlastitih interesa niti težnji prema ostvarivanju dobiti. Trošenje sredstava, namjensku usmjerenost i učinkovitost, kontroliraju sami članovi, a kao neprofitna organizacija Komora je podložna i nadzoru države, govori Marin koji tvrdi da bi dobrovoljnost članstva dovela do prestanka članstva određenog broja obrtnika, čime bi Hrvatska obrtnička komora mogla izgubiti reprezentativnost u ime svih obrtnika.
Komora postaje agencija?
– Šteta bi se očitovala u tome da bi se Komora više usmjerila na obavljanje usluga za svoje članove koje od njih može i naplatiti, po tržišnim principima, a time bi nužno manje bila posvećena zastupanju njihovih interesa. Dakle, Komora bi više djelovala kao agencija, a ne više kao komora. Za obrtnike to bi moglo imati efekt suprotan od proklamiranog rasterećenja od komorskog doprinosa, jer bi kroz naplatu usluga financijski teret mogao postati još i veći, s obzirom ns to da u sadašnjim uvjetima Komora cijeli niz usluga svojim članovima obavlja bez posebne naknade, financirajući svoj rad na tim uslugama iz prikupljenog komorskog doprinosa.