Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Prvi kontakt s alkoholom prije 11. godine života

Autor: Dragana Glavočić

05.11.2009. 23:00
Prvi kontakt s alkoholom prije 11. godine života

Foto: Zvonko KUCELIN



Prvi kontakti s alkoholom događaju se rano i trećina učenika izjavljuje da su pivo ili vino probali prije jedanaeste godine života, najčešće u vlastitoj kući. Prema brojnim studijama, pijenje alkohola javlja se oko 12., 13. godine života i barem neka iskustva u pijenju gotovo su pravilo do 14. ili 15. godine
Često se na oglasnim pločama u gradu mogu vidjeti plakati koji pozivaju na kojekakve partije – votka, stock-cola ili jaeger po vrlo povoljnoj cijeni. Točnije, mlade ljude se legalno poziva da se opijaju. Gradska riva je, osobito za ljetnih mjeseci, okupljalište mladih srednjoškolaca koji ispijaju velike količine alkoholinih pića, a o tome ponajbolje svjedoče hrpe staklene i plastične ambalaže ostavljene ujutro djelatnicima Čistoće. Prema riječima jednog zadarskog kirurga, u ljetnim mjesecima do Opće bolnice dopiru neartikulirani zvukovi, krikovi i razbijanje čaša iz obližnjeg poznatog okupljališta zadarskih srednjoškolaca.
Tijekom 2009. godine policijski službenici Policijske uprave zadarske su proveli niz aktivnosti kojima su vlasnici i zaposlenici ugostiteljskih objekata, prodavaonica, kioska i benzinskih postaja upozoreni na zakonske odredbe prodaje-usluživanja alkohola osobama mlađim od 18 godina, a isto tako na posljedice prodaje alkohola mladima. U prvih devet mjeseci policijski službenici priveli su u prostorije policije i prekršajno prijavili 14 maloljetnika koji su u alkoholiziranom stanju narušili javni red i mir.
Važno je “naliti se”
U sklopu projekta Policija u zajednici upućen je dopis nadležnima sa zahtjevom da se poboljša javna rasvjeta na predjelu gradske rive. Iz policijske uprave napominju kako je jedna od svakodnevnih zadaća zapažanje maloljetnih osoba mlađih od 16 godina na javnom mjestu iza 23 sata, odnosno postupanje u svezi primjene čl. 95 Obiteljskog zakona u kojem se navodi da roditelji imaju pravo i dužnost djetetu mlađem od šesnaest godina života zabraniti noćne izlaske bez svoje pratnje ili pratnje druge odrasle osobe u koju imaju povjerenje, a noćnim izlaskom smatra se vrijeme od 23 do 5 sati. Ove godine zabilježeno je 69 slučajeva zaticanja maloljetnih osoba, mlađih od 16 godina na javnim mjestima. Pored ovog, PU zadarska više puta godišnje provodi ciljane akcije s ciljem prevencije maloljetničke delikvencije, na kontrolu omogućavanja alkoholnih pića maloljetnim osobama, kao i na kontrolu sportskih kladionica, odnosno onemogućavanja klađenja maloljetnim osobama.
Kakva su promišljanja učenika dviju zadarskih srednjih škola, doznali smo u razgovoru s njima. Učenica četvrtog razreda medicinske škole “Ante Kuzmanić”, koja je htjela ostati anonimna, opisala nam je kako izgledaju vikend-zabave njenih vršnjaka.
– Svi vikendi se svode samo na jedno, a to je “naliti se”. Tijekom tjedna kreće priprema za vikend i tada se odlučuje gdje se ide sljedeću subotu, utvrđuje se plan opijanja i s nestrpljenjem se čeka petak, kraj tjedna. Redovito vikendom ekipa iz škole je pijana i to je za nas kao imperativ. Dva su kultna mjesta na kojima je zagarantirana dobra zabava – “Cayman” i “Meduza”, kazuje nam ova srednjoškolka. Na upit koje se alkoholno piće konzumira, mlada sugovornica odgovara da se pije svašta od “mješancija” do čistog alkoholnog pića kao što je stock ili jegermajster. Vrlo često na kraju večeri ekipa iz škole se ispovraća, a za sada nitko iz njene ekipe nije završio na ispumpavanju želuca.
Sponzori – roditelji
S obzirom da se radi konzumiranju o skupih alkoholnih pića, sugovornica nam kaže da su glavni sponzori razuzdanih vikend-opijanja roditelji.
– Nedavno je moja prijateljica slavila rođendan i s obzirom da postoji zakon o zabrani prodaje alkoholnih pića maloljetnicima, njena majka je kupila votku, jegermajster i stock. Inače, postoje određene trgovine u Varoši u kojima se bez problema može kupiti alkohol koji god hoćeš, a da trgovkinja ne zatraži osobnu iskaznicu. Opće je poznato da u trgovini Kerum ne možeš kupiti niti jednu bocu alkoholnog pića, dodaje srednjoškolka.
Noćni provodi obično ljeti traju od 20 do 3 sata ujutro, a zimi nešto kraće do 1 sat poslije ponoći.
Na upit postoji li strah da će ih roditelji otkriti srednjoškolka nam je ispričala što se dogodilo njenoj prijateljici.
– Ušla je u stan i njena je majka bila budna te je primijetila da joj je kćer pijana. Majka joj nije ništa rekla već se skupa s njom počela smijati, govori sugovornica.
Drugaši i trećaši ne vole se miješati s “mlađarijom”
Učenik Prirodoslovno-grafička škole kazao nam je da njegove školske kolege imaju svoja mjesta i svoj način zabave.
– U određenim kafićima i noćnim klubovima izlaze učenici sedmih i osmih razreda osnovne škole, a na istim mjestima izlaze i učenici prvih razreda srednje škole. Bez obzira na dob svi podjednako u velikim količinama piju alkoholna pića. Drugaši i trećaši ne vole se mješati s “mlađarijom” te imaju svoja mjesta za izlaske, uglavnom su to poznatija mjesta za izlaske u Zadru. Što se tiče maturanata, oni se uglavnom zabavljaju u parkovima ili na stolovima za stolni tenis na Ravnicama. Alkoholno piće nabavljamo u Kauflandu, gdje je najpovoljnije ili po Varoškim mini marketima, a led se uzme na obližnjoj benzinskoj postaji i tulum krene, kazao je maturant. Na upit jesu li vikend opijanjima skloniji dobri ili lošiji učenici, sugovornik nam kaže da se podjednako opijaju i štreberi i oni kojima svake godine postoji mogućnost ponavljanja razreda.
– Tijekom školske godine aktualna su vikend opijanja, ali zato kad završi nastava tada se pije svakodnevno, ističe mladi sugovornik.
Koji su razlozi da maloljetnici posežu za alkoholom te je sve više primjetno da se za rano konzumiranje alkohola odlučuju iznimno osnovnoškolci doznali smo do voditeljica Službe za prevenciju ovisnosti Margaretom Mesić. Na upit zašto maloljetnici imaju potrebu konzumirati alkohol sugovornica je kazala da na ovo pitanje nema jednoznačnog odgovora.
– Istraživanja pokazuju da je za eksperimentiranje, točnije za početak uzimanja nekog od sredstva ovisnosti povod najčešće znatiželja, zabava i dosada te utjecaj vršnjaka ili partnera. Neki adolescenti se kroz uzimanje sredstava ovisnosti žele prikazati zrelijima i samostalnijima, napraviti se važnima i ispuniti svoju potrebu za samopotvrđivanjem. Kod nekih se može raditi o psihičkim problemima (depresivnost, anksioznost…) koje pokušavaju samo liječiti alkoholom i drugim sredstvima, kazuje Mesić. Manji je broj onih koji kao povod početka eksperimentiranja navode probleme u školi i obitelji, međutim istraživanja pokazuju da takvi problemi znatno povećavaju rizik posezanja za drogom.
Želja da se bude drugačiji
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Zadar, Službe za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti za 2008. godinu najviše naših korisnika kao povod početka eksperimentiranja navodi
znatiželju, zatim redom zabavu, utjecaj vršnjaka/partnera te psihološke razloge. Podaci na razini Hrvatske su vrlo slični – utjecaj vršnjaka je na prvom mjestu, zatim znatiželja zabava i psihološki problemi.
Eksperimentiranje s bilo kojim sredstvom ovisnosti, uključujući alkohol, potaknuto je u mladih radoznalošću, željom za imitiranjem, samodokazivanjem, zbog pritiska skupine i slično, i najveći će broj osoba pronaći tijekom sazrijevanja put ka kontroliranom i umjerenom konzumiranju alkohola.
No, učestalije, redovitije i prekomjerno pijenje, vođeno željom da se ponovno iskuse djelovanja alkohola koja se doživljavaju kao pozitivna, može otvarati put “problematičnom pijenju”.
– Mladi piju zbog mnogih razloga koji ovise o osobnim i društvenim sklonostima i okolnostima. Neki od uobičajenih razloga su želja da se bude drukčiji od drugih, strah od nepripadanja skupini, dosada, ugodan okus te vjerovanje da će se nakon pića osjećati opuštenije i veselije. Kao razloge za pijenje alkohola mladi često
navode osjećaj da tada prestaje nezadovoljstvo, osjećaju se opuštenije, počinju ih primjećivati u društvu, automatski se osjećaju moćnije i samouvjerenije pa im se čini da sve probleme mogu riješiti. Znači, pozitivna očekivanja od konzumacije alkohola temeljni su razlog zašto mladi piju. Neželjene posljedice nastaju zbog nekritične i rizične konzumacije i potpune nesvjesnosti mogućih posljedica, ističe Mesić.
Za razliku od odraslih koji piju učestalo i prekomjerno, mladi piju rjeđe, ali gotovo uvijek s namjerom da se i napiju. Oni najčešće ne prepoznaju objektivne rizike uporabe alkohola, a često ih i svjesno prihvaćaju, živeći danas i ovdje, uvjereni u besmrtnost. O utjecaju alkohola na mladog čovjeka, Mesić je kazala da čovjeku donosi opuštenost, euforiju, potiče spontanost, otvorenost s vršnjacima, oslobađa seksualnost te uklanja kočnice i zabrane savjesti i morala.
– Alkohol je mladima ulaznica u svijet vršnjaka koji i sami prekomjerno i prigodno piju. Stoga im alkohol često služi kao simbolično sredstvo inicijacije u grupe vršnjaka. Zatim grupa preuzima utjecaj nad daljnjim pijenjem i ponašanjem mladih te se kontinuitet zlouporabe, dijelom i zbog pijenja alkohola u primarnoj obitelji, kroz grupu vršnjaka nastavlja, ističe voditeljica Službe.
Ekscesivno opijanje adolescenata
Prvi kontakti s alkoholom zbivaju se rano i trećina učenika izjavljuje da su pivo ili vino probali prije jedanaeste godine života, najčešće u vlastitoj kući. Prema brojnim studijama, pijenje alkohola javlja se oko 12, 13 godine života i barem neka iskustva u pijenju gotovo su pravilo do 14. ili 15. godine.
– Ulazak u svijet pijenja alkohola u Hrvatskoj se zadnjih godina spušta kod dječaka na nivo trinaestogodišnjaka, a kod curica na nivo četrnaestogodišnjakinja. I dok na nivou trinaestogodišnjaka i četrnaestogodišnjakinja Hrvatska spada u europski prosjek, ne ističući se negativno u odnosu na okruženje, već na nivou petnaestgodišnjaka spada u sam europski vrh. Danas je jedan od aktualnih problema s kojima se suočavamo, ekscesivno opijanje adolescenata (zabave, ekskurzije) među kojima su i nerijetko oni koji ne spadaju u tzv. rizičnu skupinu, kaže dr. Marija Pupić-Bakrač, specijalist epidemiologije. Počeci pijenja se uglavnom vežu za društvo vršnjaka, a učenici nenavikli na alkohol u pravilu dožive lakša ili teža trovanja. Dobna granica eksperimentiranja s alkoholom pomiče se na sve niže razrede. Drži se da je prijelazno razdoblje od kasnog djetinjstva u ranu adolescenciju kritično razdoblje u kojem počinje značajna zaokupljenost alkoholom. Istraživanja pokazuju da djeca stječu znanja o alkoholu mnogo ranije no što izravan dolaze u situaciju da donose odluke o pijenju. Utvrditi zloporabu ili uporabu alkohola u mladih nije jednostavna zadaća.
Prema rezultatima brojnih istraživanja pa tako i onog iz 2003. godine koje je provela Službe za prevenciju ovisnosti postoji značajna povezanost između pušenja, pijenja alkohola, konzumacije marihuane i težih droga iz čega se može zaključiti da je svatko tko proba jedno sredstvo ovisnosti u većem riziku da će probati i neko drugo sredstvo.
Školski uspjeh negativno povezan s ovisnošću
– Mladi su osobito skloni istodobnoj uporabi više sredstava ovisnosti i povećano uzimanje jednog utječe na uzimanje drugog.
Razvoju ovisnosti pridonose različiti rizični faktori, ali i oni održavajući koji onemogućuju zalječenje. Ukoliko rizično dijete odrasta u rizičnoj obitelji, rizik da ono postane konzument, tj. ovisnik o drogama se uvelike povećava, napominje Mesić Kao prvo, osjećaj ugode prilikom konzumacije droge potiče osobu da ponovi to iskustvo. Što je ta ugoda veća, veća će biti i želja za ponovnim uzimanjem, a veću ugodu doživljavaju oni koji su nezadovoljni, frustrirani i nesretni. Uzimanjem nekog od sredstava ovisnosti oni sve manje traže zadovoljenje svojih potreba kroz aktivnosti koje su ih prije veselile, pa se sve više udaljavaju od obitelji i nekih “normalnih” životnih sadržaja. Sve što im počne nedostajati zbog zloporabe alkohola i/ili droga oni opet pokušavaju njime nadomjestiti. Tako se upada u začarani krug.
Ukoliko reakcija roditelja nije adekvatna i pravovremena problem kulminira i postaje sve teže pronaći izlaz i započeti liječenje.
Većina adolescenata spontano prekida eksperimentiranje sa sredstvima ovisnosti i srećom, sve ostane na tome – bez težih posljedica.
Kakav je uspjeh u školi učenika koji su skloni konzumiranju alkohola Mesić ističe da brojna istraživanja rađena u Hrvatskoj i u svijetu utvrđuju da je školski uspjeh značajno negativno povezan sa zloporabom sredstava ovisnosti.
– Dakle, uspješniji učenici manje konzumiraju alkohol i obratno. Češća uporaba alkohola i konzumiranje većih količina koje
dovode do stanja opijenosti povezuje se sa stilom ponašanja koji ukazuje na lošije funkcioniranje u školi i pridavanje manjeg značenja naobrazbi i obvezama, uz interakciju s većim brojem vršnjaka koji su i sami usvojili slična ponašanja. Spomenuti čimbenici predstavljaju ujedno i rizične čimbenike za razvoj neprihvatljivih oblika ponašanja, kazuje Mesić.
– Dostupnost alkohola djeci bitan je čimbenik koji utječe na raširenost pušenja i pijenja među mladima. Unatoč propisima koji zabranjuju prodaju cigareta i alkohola maloljetnicima, mnogi trgovci i ugostitelji oglušuju se o te zabrane čime nanose štetu djeci, zaključila je Mesić.


 U PIJENJU ALKOHOLA HRVATSKA MLADEŽ NEŠTO IZNAD EUROPSKOG PROSJEKA


U svim do sada provedenim ESPAD (European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs) istraživanjima (koja su u tridesetak Europskih zemalja provedena u 4 navrata ’95., ’99., ’03. i ’07.) hrvatski su mladi (tj. učenici prvog i drugog razreda srednjih škola) pili nešto manje od prosjeka ESPAD zemalja. Međutim taj se trend promijenio, jer je po podacima iz posljednjeg istraživanja (2007. godina) u pijenju alkohola hrvatska mladež nešto iznad europskog prosjeka. Njih 84 posto izjasnilo se da je u posljednjih 12 mjeseci barem jednom pilo, a europski je prosjek 82 posto. Čak 43 posto priznaje da su u protekloj godini barem jednom bili pijani, dok je u ostalim zemljama prosjek 39 posto. Ekscesivno opijanje (“binge drinking”, odnosno pijenje 5 i više pića u jednoj prilici) u posljednjih 30 dana priznalo je 50 posto ispitanih u Hrvatskoj, za razliku od europskog prosjeka koji je 43 posto. Najviše piju dječaci, i to najčešće pivo, a djevojčice su sklonije žestokim i miješanim napicima s alkoholom.




 PUPIĆ-BAKRAČ: VIŠAK POPIJENOG ALKOHOLA DJELUJE IZRAVNO NA MOZAK


Kako alkohol utječe na organizam maloljetnika pojasnila je dr. Marija Pupić-Bakrač specijalist epidemiologije.
– Alkohol se najčešće uzima pijenjem, mada može ući u organizam i kroz kožu i udisanje. U želucu se ne resorbira, već on tamo oštećuje želučanu sluznicu da bi nastavak resorpcije nastavio putem sluznice tankog crijeva. Takav tanki film alkohola i kratko zadržavanje u tankom crijevu, ne oštećuje bitno crijevo. Alkohol u tankom crijevu gotovo u potpunosti biva resorbiran u krv i odlazi u jetru, koja bi ga u 90 posto slučajeva trebala razgraditi, pojašnjava Pupić-Bakrač. Međutim, jetra vrlo sporo razgrađuje alkohol tako da višak uzetog alkohola djeluje direktno na mozak ošamućuje ga i slabi spolnu moć čovjeka. Količina alkohola koju može jetra razgraditi u 1 sat bila bi ekvivalent od npr. jedne bevande tako da bi u tom slučaju količina alkohola u krvi bila oko do 0,2 g promila.
Kod koncentracije 0,3 do 0,5 g prom dolazi do prvih jasnih znakova djelovanja alkohola na živčani sustav. Usporavaju se refleksi, sužava se vidno polje, slabi oštrina vida, smanjuje se mišićna snaga i slabi pažnja. Krivo se procjenjuju prilike oko sebe, češće se ulazi u rizike te se u mnogim europskim zemljama koncentracija alkohola u krvi od 0,5 do 0,8 g prom. uzima kao granična, dozvoljena za vozače amatere. Međutim, pri toj koncentraciji ispitanik najčešće još ne osjeća djelovanje alkohola na sebe. Nije promijenio raspoloženje, tjeskoba ili strah se ne umanjuju.
Tek s oko 1 g prom. čovjek postaje pripit (maloljetnici zbog nenaviklosti na alkohol i ranije), tj. bez strahova, kočnica, sputanosti, bolje raspoložen, veseo. Kod nekih pojedinaca već ranije dolazi do znakova nelagode i nepodnošenja alkohola. Ako se naiskap pije u smislu oklade ili samodokazivanja, moguće su i više koncentracije koje izazivanu komu (4 g prom.) ili smrt (5 g prom).
Pri pojavi problema u svezi s alkoholom, obitelj ih ne mora biti svjesna sve dok se ne pojave sukobi u školi, s policijom ili drugim osobama izvan obitelji, dakle dok problemi ne kulminiraju i postanu “vidljivi”. Obitelj može i nesvjesno negirati probleme s alkoholom, pripisujući ih drugim problematičnim ponašanjima ili se unutar obitelji može razviti dinamika koja skreće pozornost s problematičnog adolescenata i usmjerava je na druga zbivanja.
– Osjećaj straha pri prepoznavanju problema u roditelja je vrlo jak, povezan s osjećajem krivnje i odgovornosti. S druge strane, često se događa da roditelji preuveličaju problem i reagiraju panično. Iako je takva reakcija razumljiva, nije dobra jer se time daje prevelik značaj “negativnom” ponašanju adolescenta vezanom za zloporabu, pojašnjava Margareta Mesić.