Znanstvenici izlagali o lokalitetima kojima se ranije bavio Suić

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Autor: 
Vedran SITNICA
Jučer u Arheološkom muzeju

Nakon dva dana u Zagrebu simpozij Svečanost starine, uzdarje Mati Suiću nastavljen je u Zadru. Sudionici su već u srijedu u  večernjim satima pristigli u Arheološki muzej u Zadru gdje su razgledali  postav antičke zbirke, a pritom je i otvorena izložba "Ispričat ću ti priču",  autorice Timke Alihodžić.

Jučer se počelo sa zadarskim dijelom izlaganja, a prva sekcija je bila  Peleogeneza II: Narodi, gradine i gradovi. Slobodan Čače govorio je o  početku Plinijeva opisa Ilirika i Liburnima. Istaknuo je kako je Plinijevo  djelo enciklopedijske naravi.

Važnost "Antičkog grada"

Klara Buršić Matijašić održala je izlaganje pod nazivom "Gradinska  naselja - četrdeset godina nakon "Antičkog grada". Istaknula je kako je  Suić prvi koji se dotaknuo poleogeneze, što je presudno za poznavanje  nastanka od sela do grada.

- Suićeva tvrdnja da je udio mora presudan je neupitna za gradove na  istočnoj obali Jadrana, no na području Istre nisam sigurna. Važni centri  smješteni su podalje od obale, u krajobrazu. Također, razvoj gusarstva je  bio razlog za sigurna, skrivena mjesta. Suić Istru vidi kao jedinstveno područje. Obala je u stalnoj promjeni, primjer Rovinja koji je nekad bio  otok, a danas je dio kopna, istaknula je Buršić Matijašić napominjući kako su pisani izvori gotovo zanemarivi, te se poseže za materijalnim ostacima. Istaknula je pitanje odnosa dvaju centara, gradine i antički grad.

- Suić istarske lokalitete navodi kao dobar primjer za studij historijskog urbanizma. Gradine su za njega važne za poleogenezu, istaknula je  Buršić Matijašić navodeći kako su izlaskom Suićeva Antičkog grada, 60- ih i 70-ih godina prošlog stoljeća provedena velika istraživanja, a desetljeće od 2000. do 2010. i gradnja autoceste i plinovoda također donosi  velika istraživanja.

Liburnska nekropola u Nadinu

Martina Čelhar predstavila je Nadin kao strukturu liburnske nekropole, napominjući kako se istraživanja provode deset godina.

- Sadržajno je to vrlo siromašan arheološki lokalitet. Dvije su osnovne  vremenske faze, liburnska i rimska. Na liburnskoj nekropoli prate se arhitektonske mijene. Rimska naselja su tu većinom u 1. i 2. stoljeću. Među  nalazima dominira keramika, ima i staklenih predmeta, a tu su i metalni  nalazi. Imamo relativnu pravilnost rimske nekropole, a grobna arhitektura je škrinja sa zgrčenim pokojnikom, istaknula je Čelhar, koja je ovaj  rad pripremila skupa sa Sinevom Kukoč. Čelhar je skupa s Gregom Zadrom i Dariom Vujevićem autorica postera Nadin - Gradina: The Evolution of City. Drugi poster u ovoj sekciji bio je autora Vedrane Glavaš i Miroslava Glavičića, pod nazivom Gradina Drvišica - prilog poznavanju  kulturnog krajolika podvelebitske primorske padine.

U poslijepodnevnim satima uslijedila je sekcija Iadrensia, prvi dio, a  potom se išlo u posjet Ninu. Danas je na rasporedu Iadrensia drugi i treći  dio, te ćemo imati prilike čuti zanimljiva izlaganja vezana uz Zadar i zadarsko područje.

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno