Samostan benediktinki sv. Margarite u Pagu slavi 700 godina

Slika korisnika mkvanja
Bogat i atraktivan program
Autor: 
Predstavnica Samostana benediktinki Sv. Margarite, sestra Ana Benedikta kaže kako su sestre benediktinke živi spomenik i institucija od izuzetnog značenja za europsku i hrvatsku vjersku i kulturnu baštinu
Sestre benediktinke živi su spomenik i institucija od izuzetnog značenja za europsku i hrvatsku vjersku i kulturnu baštinu

Samostan benediktinki sv. Margarite u Pagu, vrijedan doprinos  hrvatskoj i europskoj kulturnoj baštine, ove godine slavi 700 godina postojanja i djelovanja, a središnja proslava održat će se 13. studenog, s  otvaranjem Stalne izložbe crkvene umjetnosti.

Za središnju proslavu, kada red sv. Benedikta slavi sve svete benediktinke i benediktince, najavljen je cjelodnevni program. Među ostalim,  predstavit će se umijeće izrade paške čipke, predstaviti monografija  "Umjetnička baština paških benediktinki" i otvoriti Stalni postav Riznice ženskog benediktinskog  Samostana  sv. Margarite. 

Jedna od najstarijih sakralnih građevina i institucija na otoku Pagu,  samostan s pripadajućom crkvom, velikom obljetnicom ne označava  samo svoj davni osnutak i opstanak, već potvrđuje kontinuitet u razvoju otoka u sakralnom, kulturnom i gospodarskom kontekstu.

Utemeljen 1318. godine, samostan uz pokretno kulturno blago koje  je sabirao stoljećima, predstavlja niz nematerijalnih kulturnih dobara,  umijeće izrade paškog baškotina, koludraške štrike, kolacica. On je  ishodište izrade paške čipke, koja je 2009. uvrštena na UNESCO-ovu  Listu nematerijalne kulturne baštine.

Živio i rastao s gradom

Povjesničar Miroslav Granić, koji se dugi niz godina bavi paškom  materijalnom i nematerijalnom kulturnom baštinom, predstavio je  umjetničku baštinu paških benediktinki kroz 700 godina.

"Samostan je dugi niz stoljeća živio i rastao s gradom Pagom, njegova  je uloga neizmjerna, uz vjersku imao je i važnu prosvjetnu ulogu, djevojčice su se podučavale čitanju, pisanju i rukotvorstvu, a zahvaljujući  redovnicama ondje se razvilo čipkarstvo i paška čipka kao vrhunsko  djelo narodnog umijeća", istaknuo je.

Granić je podsjetio kako su benediktinke dolaskom u novi grad i zajednicu sa sobom donijele liturgijske i crkvene predmete, umjetnička  djela od 14. do 20. stoljeća, koja su podijeljena u tri skupine, slikarstvo  skulptura i umjetnički obrt.

"U svim tim skupinama naići ćemo na vrijedna umjetnička ostvarenja, no ona nisu samo to, već dokaz, biljeg i znak našeg vjerskog kulturnog i nacionalnog identiteta", ustvrdio je.

Predstavnica Samostana benediktinki Sv. Margarite, sestra Ana Benedikta kaže kako su sestre benediktinke živi spomenik i institucija od  izuzetnog značenja za europsku i hrvatsku vjersku i kulturnu baštinu.

Obljetnicu ističe kao "još jedan korak u simbolici hoda u vremenu i  novo poglavlje za samostan", dodajući kako se njome javnosti predstavlja povijesna važnost samostanske stalne izložbe crkvene umjetnosti i  monografija.

Gradonačelnik grada Paga, Ante Fabijanić, smatra kako su u samostanu sačuvani umjetnički predmeti, djela slikarstva i skulptura vrijedni  ne samo lokalno, već spadaju u najvrednija umjetnička djela, bogatstvo  sačuvano za buduće generacije, kakvima se mogu podičiti i puno veće  sredine.

Stvaranje atrakcije

Direktorica Turističke zajednice grada Paga, Vesna Karavanić izrazila  je uvjerenje da će stalna izložba postati izniman resurs razvoja kulturnog turizma i turističke ponude grada Paga. "Otvaranjem ovog postava  dodajemo još jednu vrhunsku vrijednost, svjesni smo da nije dovoljno  ponuditi samo razgledanje već formulirati kulturni proizvod i stvoriti  atrakciju", dodala je.

Autor Stalne izložbe crkvene umjetnosti, arhitekt Željko Kovačić,  predstavio je novi projekt Stalnog postava, kao  prve faze budućeg muzeja, koji potvrđuje životno geslo paških  redovnica "ora et labora".

Redovnice su potaknule sanaciju zgrade i njenu namjenu kao prostora za prezentaciju izrazito vrijednih pokretnih kulturnih dobara u vlasništvu Samostana, materijalnih  (relikvijara, slika, kipova, sakralnih  utensilija , parameneta) i nematerijalnih  kulturnih dobara (umijeća  izrade čipke, baškotina - prepečenog slatkog kruha,  paške štrike s orasima, proizvodnja likera).

Obilježavanje 700. godišnjice osnutka održava se u sklopu programa  Europske godine zaštite kulturne baštine, a u okviru programa već se  predstavio postav Zbirke paških čipki i održani su Dani otvorenih vrata,  s razgovorima s redovnicama o  sačuvanim umijećima.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 3.5 (2 glasova)