Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

ZA SADA NIŠTA OD ROGAČA Upravni sud u Splitu zabranio krčenje i sječu šume Samostanu sv. Marije i Bio svijetu

06.11.2018. 10:39
ZA SADA NIŠTA OD ROGAČA Upravni sud u Splitu zabranio krčenje i sječu šume Samostanu sv. Marije i Bio svijetu


Upravni sud u Splitu je donio odluku kojom se Samostanu svete Marije i tvrtki Bio svijet zabranjuje krčenje i sječa šume na zemljištu iznad Bibinja.
Naime, iz Općine Bibinje javili su nam kako su na Upravnom sudu u Splitu podnijeli tužbu radi poništenja rješenja Ministarstva poljoprivrede da nekretnina oznake čest. 177/1 k.o. Bibinje ne predstavlja šumu.
 – Upravni sud u Splitu, je 29. listopada 2018. godine donio odluku kojom se zabranjuje krčenje i sječa šume na nekretnini oznake čest.zem.177/1 k.o. Bibinje. Ova privremena mjera će po odluci suda trajati do pravomoćnog okončanja upravnog spora kojom se traži poništenje odluke Ministarstva Poljoprivrede kojim je utvrđeno da iste nekretnina ne predstavlja šumu. Ova privremena mjera stupa na snagu odmah te žalba ne odgađa njezino izvršenje, napisano je u priopćenju kojega je potpisao Bruno Bugarija, načelnik općine Bibinje. Upravni sud u Splitu je u obrazloženju svoje odluke naveo kako je Općina Bibinje kao tužitelj u postupku učinila vjerojatnim da bi sječom šume na ovoj nekretnini nastala nenadoknadiva šteta za sastavnice okoliša, uključivo i čovjeka, zdravlje te živote ljudi koji žive na tom području koji žive na području Općine Bibinje.
Da podsjetimo predmetno zemljište je Marin Medić, vlasnik tvrtke Bio svijet dobio na koncesiju od Samostana svete marije na 18 godina kako bi na toj čestiti podignuo nasade rogača, za što je dobio i bespovratna sredstva u iznosu od 8,3 milijuna kuna. Međutim, kako bi to mogao napraviti mora raskrčiti borovu šumu na čijem će mjestu posaditi rogače. Unatoč tome što je Medić opetovano tvrdio kako ima sve potrebne dozvole bez kojih ne bi ni mogao započeti s projektom, Općina osporava projekt. Mještani Bibinja više su puta prosvjedovali zbog krčenja šume jer se boje da će se na taj način lakše širiti prašina s obližnjeg kamenoloma te kako im ta šuma predstavlja prirodnu zaštitu.