Umjetnice koje su djelovale u urbanoj okolini i svjedočile procesu razvoja društva

U Kneževoj je palači u četvrtak svečano otvorena izložba »Vidjeti drugačije? Žene i fotografija u Hrvatskoj između 1950 – ih i 1970 – ih«, kustosice Sandre Križić Roban s Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu. Tema izložbe su fotografski uratci sedam hrvatskih umjetnica, koje su stvarale u drugoj polovici 20. stoljeća. Na izložbi su tako izloženi radovi pet umjetnica, koje su na razne načine bile povezane s Fotoklubom Zagreb, jednim od generatora promjena koje su obilježile razdoblje između 1950 – ih i 1980 – ih godina, te dviju umjetnica, koje su radile u tehnici kolaža.

Svijet kroz objektiv fotografkinja
Izložbu su otvorile Nevena Štokić, kustosica i voditeljica Galerije umjetnina Narodnog muzeja Zadar i sama autorica izložbe Sandra Križić Roban.
– Radeći s kolegicom Križić Roban na organizaciji ove izložbe, razmišljala sam o poziciji žena u povijesti zadarske fotografije, te sam shvatila da je ona zanemariva. Iako je Zadar jako fotografsko središte, ženska umjetnička fotografija nije prisutna u našoj fotografskoj baštini. Situacija se nije promijenila niti nakon Drugog svjetskog rata, kada je 1954. godine osnovan Fotoklub Zadar. Stanje se mijenja 70-ih i 80-ih godina, kada su kratkotrajno izlagale Vjera Đurić i Aleksandra Brkan. Kasnih 90-ih na leđima Mare Milin izrasta čitava nova generacija umjetnica, kazala je na otovrenju Štokić.
Većina umjetnica, poput Slavke Pavić, Erike Šmider, Danijele Lušin i Ivančice Privore Kurtele, sudjelovala je u radu Fotokluba Zagreb, te osnutku Ženske sekcije 1973. godine, nakon čega je uslijedio niz izložbi na kojima su se skupno predstavile. U istome je klubu osnovna znanja o fotografiji stekla i slikarica Jadranka Fatur. Uz njih, nekoliko je fotokolaža koje su između 1960. i ranih 1970-ih godina izradile samouke autorice Inka Švertasek i Nada Vrkljan – Križić.
– Povijest fotografije u našoj regiji rijetko se kada promatrala iz kuta razlika između muškog i ženskog percipiranja fotografske umjetnosti. Mali tragovi koji postoje stoga su izrazito dragocjeni. Svaki i najmanji ženski prilog povijesti fotografije je važan. Izložbu sam nazvala »Vidjeti drukčije«, kao posvetu američkoj kritičarki i teoretičarki feminizma Claire Reynolds, koja je kazala kako nikad ne treba previše inzistirati na razlikama između žena i muškaraca, ali treba omogućiti i inzisitrati na viđenju ženskog pogleda na svijet, istaknula je Križić Roban i naglasila kako se usredotočila na jednu povijesnu činjenicu, a to je da je 1973. godine, u sklopu Fotokluba Zagreb osnovana Ženska sekcija.

Važnost Ženske sekcije
Savka Pavić je uz Gjuru Griesbacha inicirala osnivanje Ženske sekcije Fotokluba Zagreb, koja djeluje od 1973. godine. Ostvarila je niz zapaženih samostalnih izložbi, a njezini se uratci nalaze u više znamenitih kolekcija.
– Bez Savke Pavić, koja je inaugurirala i okupila žene, te ih neprekidno podržavala, ta bi priča dobila sasvim drugačiji okvir. Najveći dio onog što su naučile, dobile su preko Fotokluba. Mnoge svoje formalno obrazovanje stječu na Akademiji likovnih umjetnosti, gdje su studirale grafiku ili slikarstvo. Krajem 80-ih i početkom 90-ih sve se mijenja, prvenstveno zahvaljujući osnivanju Katedre za fotografiju na Akademiji dramskih umjetnosti, koja je iznjedrila neke od najrespektabilnijih hrvatskih fotografkinja, koje predstavljaju ono najbolje što imamo na području suvremene fotografije u Hrvatskoj, objasnila je Križić Roban i kazala kako je ova izložba zapravo jedna skica, koja pokušava razbiti uvriježeni stav o ženi s fotoaparatom.
– Često se isticalo kako su žene uglavnom slikale portrete, djecu i intimne scene te kako djeluju nenametljivo i u sjeni. Pokušala sam istaknuti čvrste poglede, koji govore o urbanoj okolini i procesu razvoja društva. Osim pet fotografkinja, u izložbu sam uvrstila i radove dviju »autsajderica« u području fotografije. Njihov je pogled bio usmjeren na fotografiju, te su djelovale u onom što feministička ženska kritika vrlo često ističe kao specifično žensko područje, a to je fotografski kolaž, kazala je Križić Roban.
– Najraniji i najveći angažman u ženskoj fotografskoj umjetnosti ne možemo promatrati bez djela Slavke Pavić, koja je već 50-ih godina u Fotoklubu Daruvar dobila prva znanja o fotografiji. Ona je prepoznavala puno malih promjena u prostoru. Zanimale su je različite teksture i izrazita dispozicija svijetla i sjene, što se u njenom radu vidi i danas. Slavka je cijelu svoju fotografsku ostavštinu dala digitalizirati, istaknula je Križić Roban, te kazala ponešto o radu i opusu Erike Šmider, koja se specijalizirala za motive moderne arhitekture.
 

***Više pročitajte u tiskanom izdanju Zadarskog lista!