U simbolima Domovinskog rata naši su ponos i radost, ali i patnja, bol i sućut

Slika korisnika admin

"Semiologija obrambenoga Domovinskog rata" naziv je znanstvenog skupa održanog jučer u organizaciji Sveučilišta u Zadru i Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva. Riječ je o skupu koji kroz znakovlje i simboliku Domovinskog rata baca novo svjetlo na ovaj, slažu se sudionici, najvažniji događaj u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Skup je rezultat inicijative grupe studenata Sveučilišta u Zadru, na čelu s Marinom Sabolovićem, usmjeren ka unaprjeđenju grboslovlja i zastavoslovlja te očuvanju dijela nacionalne baštine. Neki banalni događaji, poput pospremanja zvijezda u džep, a koje su do 1990. umjesto šahovnice, "krasile" policijske kape, bili su izravni povodi za srpsku pobunu u Hrvatskoj i to pod egidom otpora svemu onom znakovlju koje je krasilo državna obilježja NDH. Kako je u uvodu rekao prorektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić, obrambeni i oslobodilački Domovinski rat ključan je proces u stjecanju neovisnosti suvremene hrvatske države.

Uz "domovinski" - "obrambeni" ili "oslobodilački"

- U tom kontekstu, najnovija hrvatska vojna povijest ne može se pisati samo na temelju geostrateške analize i razmatranja pojedinih vojnih operacija te njihovih posljedica. Istraživački interes zacijelo zaslužuje i semiologija Domovinskog rata, koja se odnosi na znakovlje pojedinih rodova vojske, ratnih postrojbi i s njima povezanih ustanova, ali i ona koja se na različite načine odražava u bogatoj semantici koja je zastupljena u književnosti, likovnoj i glazbenoj umjetnosti te u drugim aspektima kulturnoga izražavanja, rekao je Josip Faričić naglašavajući riječi Jeana Chevaliera i Alaina Gheerbranta iz "Rječnika simbola" koji kažu: "Nije dostatno reći da živimo u svijetu simbola - svijet simbola živi u nama".

Faričić je iskazao kako sama sintagma Domovinski rat ima višestruku semantiku. Pokazuje njegovo značenje za domovinu koja stoljećima nije bila samostalna već je bila samo dio, često periferan, različitih europskih državnih zajednica.

- Međutim, taj naziv donekle je nedorečen, moglo bi se reći da je simbol nedovoljno jasan u percepciji onih koji nisu svjedoci ili onih koji nisu suvremenici ratnih zbivanja koja su s njim povezana. Osobit je problem kod prevođenja tog naziva na strane jezike jer ga doslovan prijevod bez odgovarajućih objašnjenja ogoljuje. Još je neprikladnije njegovo korištenje izvan konteksta koje ga semantički izobličuje. Primjerice, često se može reći da je početkom 90-ih godina 20. stoljeća hrvatsko gospodarstvo stagniralo ili nazadovalo zbog Domovinskog rata. Ispravno bi bilo reći da je gospodarstvo, uz ostale uzroke, umnogome stagniralo ili nazadovalo zbog velikosrpske agresije na Hrvatsku, naglasio je Faričić dodavši kako pridjev "domovinski" ponajbolje funkcionira u kontekstu obrambeni i oslobodilački koje se pridodaju uz semantički tešku riječ rat koja ponajprije asocira na nešto negativno, uz iznimku kada se radi o ratu koji neka strana vodi s isključivim ciljem oslobođenja i obrane, odnosno uništenja zla te uspostave mira i pravde.

Simboli u nacionalnoj svijesti

Jedan od onih koji su pripomogli organizaciju znanstvenog skupa je i Željko Heimer, inače predsjednik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva. On je istaknuo kako su se u okolnostima Domovinskog rata stvarali nacionalni simboli koji imaju posebno značenje za budućnost i ostaju zabilježeni u nacionalnoj svijesti kroz buduće generacije.

- Prepoznaju se dva mehanizma stvaranja simbola koji osiguravaju proces "navikavanja" društva na nove simbole, koji se pojavljuju u nekom razdoblju. Jedan mehanizam je normativna snaga, zakonska uspostava simbola, koji se stoga postaju omniprezentni silom zakona i zakonitom uporabom, npr. državni grb i zastava. S druge strane, radi se o svojevrsnom zakonu asocijacije, pri čemu se simboli povezuju s emocionalno jakim događajima, koje članovi društva povezuju s ponosom, radosti i ushitom, ali i drugim snažnim emocijama kao što su patnja, bol i sućut. Upravo je veći dio simbola iz Domovinskog rata rezultat takvih inherentnih procesa, a identificiranje pojedinaca koji su ih izradili i okolnosti u kojima su nastali, koliko god često bilo vrlo teško za otkriti, pružaju značajne elemente za shvaćanje suštine Domovinskog rata, rekao je Heimer.

Petnaestak predavanja i izložba

Neka od predavanja nisu imala izravne veze s nazivom skupa, ali su poput predavanja prof. Ilije Vučura "Pobuna policajaca u SJS Drniš" te dr. sc. Janje Sekula Gibač "Počeci srpske pobune - Donji Lapac" semiološki bili vezani za početke Balvan revolucije u kojoj je "balvan" bio simbol srpske pobune protiv Hrvatske.

Nažalost, skup nije privukao veći broj posjetitelja. Bilježe se predavanja: Željko Jamičić: Službene odore i znakovlje RSUP-a i MUP- a, Goran Mladineo: Konstruiranje srpske paradržave u Hrvatskoj: simboli u prostoru, Vjeko Kramberger: Pregled ikonografije pobunjeničkih elemenata, Frane Bojmić: Agresija na Republiku Hrvatsku i stvaranje Oružanih snaga RH, Ivica Neveščanin, Andreja Smetko: Semiološki aspekti izložbe "Domovinski rat", Marin Sabolović: Službene odore Oružanih snaga RH, Božo Kokan: Službene oznake Oružanih snaga RH, Željko Heimer: Vojne zastave postrojbi iz Domovinskog rata, Marin Buovac: Semiologija Domovinskog rata na primjeru filatelije, dr. sc. Slavko Rajič: Simbolika dušebrižništva u Domovinskom ratu, Damir Markuš: Simbolika Hrvatskog radija Vukovar. U foajeu Svečilišta u Zadru upriličena je i izložba odora, odlikovanja i znakova OSRH.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno