Mjesečev krajolik skriva biljno bogatstvo

Šumski kuhar i Lovac na bilje Anton Rudan u potrazi za autohtonim, alohtonim, samoniklim i ljekovitim biljem ovih je dana boravio na Pagu. Iako je znao da otok mjesečevog krajolika, bijelih stijena i kamena, zasigurno skriva kakvu zanimljivu biljku, Antona su iznenadile zelene oaze i bogatstvo prirode na otoku, za kojeg se pogrešno smatra da je “gol”.
Rudan je na Pag došao sa cijelom ekipom snimati posljednju epizodu druge sezone emisije Lovac na bilje, koja se emitira subotom popodne na HRT-u.
Šetali su Pagom snimajući na nekoliko lokacija. Na području Kolana, na plaži u šljunku, Anton je “ulovio” primorsku makovicu (morsku raketu ili gorušicu) – ugroženu i strogo zaštićenu vrstu biljke iz porodice makova. Sljedeća postaja bila je šuma hrasta medunca Dubrava-Hanzine, zaštićena u strogoj kategoriji posebnog rezervata. Tamo je dobro raspoloženu ekipu emisije dočekala Morana Bačić, stručna voditeljica Javne ustanove Natura Jadera, koja upravlja zaštićenim područjima prirode u Zadarskoj županiji.
Snimatelji su odmah “upregnuli” dronove kako bi cijelu šumu što prije snimili iz zraka, s obzirom da je sunce već opasno padalo iza brda sv. Vid. Cijelo to područje sa šumom i brdom zaštićeno je u kategoriji značajnog krajobraza.
– Dani su kratki pa moramo raditi brzo. Nema puno ponavljanja, što se snimi, snimi. Nema ni velike pripreme. Mi zaista dođemo i ‘lovimo’ biljke. Što nađemo, snimimo. Scenarij je vrlo jednostavan. Tako da je emisija zaista realan prikaz onoga što mi radimo, nije namještena. Istina da je puno teže loviti životinje jer bilje nam ne bježi. Samo nam se malo sakrije u ove jesenske dane, pa ga je teže pronaći, rekao je Rudan dok smo šetali po lišću popadalom s hrastova.
Listopadna šuma na otoku već je dovoljno specifična sama za sebe, govori Morana Bačić.
– Ljudi su naučili da im na otocima hlad rade borovi, čempresi ili crnika. Šuma hrasta medunca na Pagu je zaista posebna. Ona kao da se, poput samih Pažana, aklimatizirala na buru, hladnoću i posolicu. Inače se te šume nalaze na višoj nadmorskoj visini, a hrastovi u šumi Dubrava-Hanzine spuštaju se skroz do mora, kazala je Morana Bačić koju su snimali kao gosta Lovcu na bilje.
U šumi je, biologu iz tima, takozvanom savjetniku za bilje, Jurju Boljatu, od biljaka bila interesantna šparožina i hrast medunac. Zanimljivo je da hrastova šiška nije obična, već u nju osa šiškarica liježe jajašca i kad je spremna, iz njega izlazi mala osica.
Bačić je još dodala kako je Pag i geološki zanimljiv jer je uglavnom gol.
– U miocenu je tu bilo Paško jezero, a geolozi su tijekom brojnih istraživanja pronašli i zub krokodila. Osim kamenih pašnjaka, ovaca i bjeline mjesečevog krajolika, ima nekoliko vrlo posebnih zelenih oaza te čak šest zaštićenih prirodnih područja – dva rezervata za ptice – močvarna područja, šumu, lunske maslinike…, rekla je Bačić.
Izvršni producent emisije Ozren Pleše kaže da je Zadarska županija puna lokacija na kojima bi bilo dobro “loviti” te da će se svakako vratiti, kad se bude snimala sljedeća sezone emisije.