NOVI ZAKON Od iduće godine jeftiniji udžbenici i lakše torbe

Slika korisnika mkvanja
Vlada pustila u saborsku raspravu prijedlog koji je uzburkao nakladnike
Od 1. do 4. razreda udžbenici ne bi smjeli biti skuplji od 460 kuna, a za 7. i 8. razred 200 do 300 kuna više, a radne bilježnice ušle su u povijest. Zakon bi trebao biti izglasan u Saboru 14. prosinca
Vedran KARUZA
Danas su udžbenici i po tri kilograma teži u odnosu na zakonske izmjene

Lakše školske torbe, niže cijene udžbenika i mogućnost digitalizacije osnovne su novosti Zakona o udžbenicima koji je Vlada jučer pustila u saborsku raspravu. U tom se zakonu, koji je izazvao puno bure, prije svega među nakladnicima, a onda i trzavice među koalicijskim partnerima, limitiraju gornje granice cijene i težine udžbenika, učiteljima i nastavnicima daje se veća autonomija u izboru nastavnih materijala i uvode se digitalni udžbenici. Zakon bi, prema najavama, trebao biti 14. prosinca izglasan u Saboru.

Prema novom zakonu, školske torbe morale bi biti bitno lakše nego danas jer će najveća dopuštena masa svih obveznih udžbenika za niže razrede osnovne škole iznositi tri kilograma, za peti i šesti razred najviše pet, a za sedmi i osmi razred šest kilograma. Danas su i po tri kilograma teži.

Promijenjen model

U odnosu na prvi prijedlog revidirani su koeficijenti za izračun cijene jer je osim satnice u obzir uzet i broj predmeta u razredu.  Tako bi u razrednoj nastavi, od 1. do 4. razreda, najviša cijena udžbenika iznosila 10 posto medijalne neto plaće u Hrvatskoj, što  zajedno s radnim materijalima ne bi smjelo biti skuplje od 460 kuna. Za 5. i 6. razred cijena bi bila 14 posto medijalne plaće, a za 7. i 8. razred 15,5 posto medijalne neto plaće, dakle za nekih 200 do 300 kuna više. Zahtjev nakladnika da se i radne bilježnice uz udžbenike uvrste među obvezne školske materijale, nije prošao pa će nastavnik samostalno birati hoće li raditi po radnoj bilježnici, i kojoj. Dosad je praksa bila da uz udžbenik obavezno ide i radna bilježnica istog nakladnika. Promijenjen je ipak prvotno predloženi model po kojem bi Ministarstvo znanosti i obrazovanja odobravalo samo udžbenike, dok bi radne bilježnice, zbirke, atlase i druge dodatne materijale učitelji samostalno birali iz posebnog virutalnog repozitorija obrazovnih materijala, u koji bi se mogao prijaviti svatko. Preduvjet za objavu u virtualnom repozitoriju je usklađenost sa znanstvenim načelima i etičkim normama, a oni bi se iz repozotorija isključivali jedino ako bi netko primijetio i prijavio njihovu neznanstvenost ili neetičnost. Taj je model sada izmijenjen, pa će odobrenje za ulazak u repozitorij obrazovnih materijala ipak davati agencija nadležna za obrazovanje. Nakladnicima je ustupak napravljen u pogledu udjela cijene digitalnih materijala u ukupnoj cijeni udžbenika. Ona je bila limitirana na 20 posto, a sada je to pitanje ostavljeno na odluku resornoj ministrici.

U skladu s najavom da će država financirati besplatne udžbenike za svu djecu u Hrvatskoj, otvara se i zakonska mogućnost da država financira besplatne udžbenike, ali to u zakonu ne stoji kao obveza države. Navodi se da "Vlada  može, sukladno raspoloživim financijskim sredstvima, za svaku školsku godinu odlučiti o financiranju, odnosno sufinanciranju nabave udžbenika i drugih obrazovnih materijala za učenike osnovnih i srednjih škola". Radi poticanja digitalne transformacije u školama, može odlučiti i o sufinanciranju nabave drugih obrazovnih materijala u elektroničkom obliku.

Kratki rokovi

Nakladnici su odlučni u tome da od nekih svojih zahtjeva neće odstupiti. "Zakon će u Sabor, a vidjet će se hoće li se naši amandmani usvojiti. Ako se zakonodavac ogluši o sve, moguće je i podnošenje ustavne tužbe", najavljuje Zvonko Ljevak, predsjednik Zajednice nakladnika. Neodrživo je, kaže, i protivno odredbama Ustava da se nakladnicima, koji nisu u ravnopravnoj tržišnoj utakmici, jednostrano diktira cijena udžbenika i tako narušava njihova tržišna sloboda. Osim toga, tvrde da novi zakon ne osigurava jednake mogućnosti svim učenicima i nastavnicima u dostupnosti nastavnih materijala.

- Rokovi su vrlo kratki. Nakladnici međutim ne sjede čekajući što će zakon reći, već rade svoj posao. Nismo došli na tržište jučer, 10 godina se bavimo digitalizacijom i radimo na tome - veli Ljevak. Iako će rokovi za izradu i tiskanje novih udžbenika, kako kaže, "biti na knap", dat će sve od sebe da izvrše obvezu i isporuče ih školama na vrijeme.

Ministrica Blaženka Divjak poručila je jučer kako je konačni prijedlog zakona "usklađen sa svim primjedbama dobivenima u saborskoj raspravi te u Vladi", te ustvrdila da će dati "jednake prilike svim učenicima za protok informacija i korištenja tehnologija".

Bira se 100 digitalnih obrazovnih sadržaja

Ministarstvo obrazovanja objavilo je 3. prosinca Javni poziv učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola za prijavu inovativnih digitalnih obrazovnih sadržaja. Zanimljivo je da je rok za prijavu digitalnog materijala izuzetno kratak, samo sedam dana, a ističe 10. prosinca. Birat će se 100 digitalnih obrazovnih sadržaja, a ukupna je vrijednost bespovratnih sredstava koje će dobiti 500.000 kuna. Zbog čega su nastavnici dobili tako kratak rok, što je izazvalo sumnje u regularnost procesa, od resornog ministarstva jučer nismo doznali. 

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno