Sretna je zbog zaštite novigradskog govora sačuvanog još od vremena prije Turaka

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Zadarska lingvistkinja dr. Vesna Jakić-Cestarić ni u 96. godini znanstvene radove ne ispušta iz ruku
Kad su u 16. stoljeću Karin i Obrovac pali pod tursku vlast, Novigrad je i dalje bio pod mletačkom upravom. Kasnije, u 17. stoljeću je samo osam mjeseci bio pod okupacijom Turaka, a stanovništvo koje je izbjeglo na Pag, nakon oslobođenja se odmah i vratilo. Sve su to razlozi zašto su u tom vremenu uspjeli sačuvati svoj govor, kaže dr. Jakić-Cestarić
Vedran SITNICA
Dr. Vesna Jakić-Cestarić, ugledna zadarska lingvistkinja, u svom domu na Poluotoku

Bilježila ga je 1955., zatim 2005., a i danas ga rado sluša u kontaktu s »fetivim Novljanima«. Ona je jezikolsovka. Dr. Vesna Jakić-Cestarić i u svojoj 96. godini vrlo koncizno s dozom ponosa, ističe kako se u Novigradu još uvijek čuva čakavska akcentuacija kakvom se na tim prostorima govorilo još prije Turaka.
- Ali pazite, tako vam govore stari, ali koliko mladi to čuvaju? Zadnji je trenutak da se spašava poseban novigradski govor, napominje odmah dr. Jakić-Cestarić.
Jedan dio svoje karijere je posvetila bilježenju novigradskog govora, svakog akcenta koji ga obilježava, ali i načina na koji se on ponegdje gubi. Tim više joj je drago svjedočiti što je napokon novigradski govor zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro pri Ministarstvu kulture. Za to veliko priznanje zaslužan je Plamenko Anzulović koji je uz pomoć se. Jakić-Cestarić i svoje sestre Ivne Anzulović, poslao potrebnu dokumentaciju te godinama inzistirao da se proces privede kraju. Plamenko i Ivna Anzulović su upravo ti pravi Novljani čiji akcenat dr. Cestarić rado sluša te nas je sve skupa primila na ugodan razgovor u svom domu na Poluotoku.
Stari, lijepi zadarski stan, pun umjetnina, knjiga, znanstvenih radova koje Vesna i dalje ne ispušta iz ruku. Razmišlja baš o jednoj hipotezi o imenima zadarskih opatica koju bi mogla obraditi u sljedećem radu. I o patricijskim obiteljima u Zadru...
- Ali nema više razmišljanja, moram požuriti! Ja se zafrkavam, a vid mi slabi, govori dr. Cestarić, koja svoje godine nosi nevjerojatno dobro.

Čakavski otok u štokavskom moru

Kad je kao mlada znanstvenica 1955. razmišljala što bi počela raditi, Novigrad joj se učinio zanimljiv za istraživanje dijalekta.
- Boravila sam tad osam dana u kući kod Buterina i posjećivala novigradske obitelji, razgovarala s prolaznicima. Tad su i stari i mladi gotovo potpuno govorili starom akcentuacijom. To znači, tri akcenta na starom mjestu, ne kao u novoštokavskom gdje se prebacio za jedan slog naprijed. Po tome i jesu novoštokavski govori, jer imaju akcent prebačen za jedan slog naprijed. A novigradski govor ima staro mjesto akcenta i stari sadržaj. Dakle, kratkosilazni (npr. ženȁ) i akut, dugouzlazni (npr. akut u genitivu riječi žena, na slovu e, to je baš tipično za novigradski govor), pojašnjava dr. Cestarić, pokazujući nam na mašini natipkane zapise novskog govora i zabilježenim naglascima 1955. i ponovno 2005. godine.
Kako priča nadalje, kad je opet bila u Novigradu 2005. i bilježila govor, poslije pola stoljeća i nakon progonstva i Domovinskog rata, primijetila je upliv novoštokavskog govora.
- Ali, pored svega toga, i mladi i stari s kojima sam razgovarala i još uvijek te 2005. dosta dobro čuvaju govor, govori dr. Jakić-Cestarić.
Novigrad je i dalje, kako dodaje, čakavski otok u štokavskom moru i velika je vrijednost što je do danas očuvao čakavski akcenat.

Bibinjci i Stanarci u Zadru dobro čuvaju čakavski akcent

- Stare jezične crte koje su u Novigradu do danas sačuvane potječu iz vremena prije XVI. stoljeća jer ih kasnije nisu imali od koga primiti i prema novigradskom govoru možemo odrediti kakvi su govori bili u Ravnim kotarima prije velikih migracija, ističe dr. Cestarić te dodaje kako na našem području čakavski akcent još dobro čuvaju Bibinjci, čiji je govor također priznat u Ministarstvu kulture kao nematerijalno dobro, te Stanarci u Zadru.
- Osim Novigrada, najbolje ga čuvaju Bibinje i Stanovi, a od Privlake do Pakoštana uz more ga još povremeno ima, dok je u zaleđu u potpunosti štokavski, govori dr. Cestarić.
Kako dodaje Ivna Anzulović, kojoj su govor i stanovništvo predmet zanimanja, na području okolice Novigrada, u Paljuvu, koji je uglavnom nastao od stanova Novigrađana, se također još dosta čuvaju obilježja tog istog akcenta, ali je doživio znatne promjene pod utjecajem štokavskog narječja. Dok je u Pridragi i Podgradini posve nestao.
Cijelo vrijeme govorimo o čakavskom akcentu, dok se sama riječ ča izgubila u 17. stoljeću, po doseljavanju štokavaca nakon prodora Turaka.
- Kad su u 16. stoljeću Karin i Obrovac pali pod tursku vlast, Novigrad je i dalje bio pod mletačkom upravom. Kasnije, u 17. stoljeću je samo osam mjeseci bio pod okupacijom Turaka, a stanovništvo koje je izbjeglo na Pag, nakon oslobođenja se odmah i vratilo. Sve su to razlozi zašto su u tom vremenu uspjeli sačuvati svoj govor, kaže dr. Cestarić, dodajući da se u radu Ivne Anzulović jako dobro vidi i po prezimenima da je novigradsko stanovništvo starosjedilačko.

U listopadu stigla dobra vijest

Plamenko Anzulović, inače predsjednik KUD-a Novigrad te nekadašnji predsjednik Turističke zajednice Novigrad, još je 2012. godine krenuo u postupak zaštite novigradskog govora s očuvanom čakavskom akcentuacijom. Za potrebe zahtjeva prema Ministarstvu kulture, Anzulović je, u suradnji s više znanstvenika, prikupio 130 stranica dokumentacije te zvučne zapise. U listopadu ove godine je konačno došla dobra vijest iz Ministarstva.
- Sada kad imamo formalno-pravni okvir zaštite i očuvanja novigradskog govora, ja bih rekao i ozdravljenja, treba krenuti u to kroz kurikul nastave u Osnovnoj školi Novigrad. Još je niz prijedloga u prijavnoj dokumentaciji, kako sačuvati novigradski govor od zaborava. S obzirom na teškoće s kojima sam se susretao u ovom poslu, a radi olakšanja svima koji se žele, amaterski ili profesionalno, baviti područjem govora i jezika, predložio sam Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje izradu digitalnog softvera bilježenja naglasaka izgovorenih riječi, priča Anzulović.

Ideje za očuvanje govora

Očuvanje govora sad je, osim školi, obveza i drugim javnim institucijama, a mogu se uključiti i amaterske skupine iz Novigrada. To se može kroz organiziranje predavanja, radionica, izložbi i slično, a neke su takve ideje već pale u razgovoru kod dr. Cestarić.
Završit ćemo sa zaključkom iz jednog od znanstvenog članaka dr. Cestarić o novigradskom govoru.
»A Fortica nad Novigradom, sva onako ruševna, i danas iskazuje negdašnju snagu, kojom je davne Novigrađane u svoje podgrađe kao u pravo okrilje dovela i tamo ih sačuvala da nam svojim novskim akcentom svjedoče o davnim čakavcima što su nastali prije turskog vihora koji ih je rastjerao, a na njihova staništa novoštokavce doveo. Novigradska je akcentuacija u onih koji su životni vijek proveli u Novigradu još vrlo živa i žilava, uz poneko pronalaženje dugosilaznog i kratkosilaznog akcenta na prethodni slog, ali u čakavskim vrijednostima i vrlo rijekto, štokavskim. Ali koliko će tih tristotinjak sadašnjih Novljana moći još čuvati svoje dugo začahureno akcentsko blago!?«

Starosjedilačke novigradske obitelji

Ivna Anzulović, profesorica arheologije i povijesti, sad u mirovini, a radila je u Zavodu za povijesne znanosti pri HAZU, 1998. godine je objavila znanstveni rad pod nazivom »O opstojnosti hrvatskog pučanstva Sjeverne Dalmacije iz predturskog vremena«.
- Iz toga se vidi da je znatan broj novigradskih obitelji i prezimena bio u Novigradu prije dolaska Turaka. To je to staro stanovništvo koje je sačuvalo akcentuaciju. Neka od prezimena iz predturskog razdoblja su - Sinovčići, Oštrići, Bradići, Banići, rečeni Denone, Mandići, rečeni Urići, Čorići, Blaškovići, Blaškovići rečeni Barabe, Galešići rečeni Anzulović, Bartulovići, rečeni Kokići, Bratovići..., nabraja Anzulović.

Doktorat o starim zadarskim prezimenima

Dr. Vesna Jakić-Cestarić je radni vijek provela u Institutu JAZU, kasnije Zavod za povijesne znanosti pri HAZU u Zadru.
- Mislila sam novigradski govor obraditi u svojoj doktorskoj disertaciji, ali kako je to već u to vrijeme pisao dr. Božidar Finka, odustala sam. I nije svako zlo za zlo jer sam obradila također vrlo zanimljivu i meni dragu temu o zadarskim prezimenima - Antroponimija najstarijih zadarskih osobnih imena. Kad se uzmu u cjelini, došlo se do uvida odnosa Romana i Hrvata u Zadru jer je Zadar bio dio Bizantske Dalmacije, navodi dr. Cestarić.

Tajna vitalnosti

Slušajući zanimljivu umirovljenu znanstvenicu, nismo mogli ne zapitati je kako tako dobro nosi svoje godine.
Prepričala nam je kako ju je jedan liječnik, kad je dolazila na pregled, odmah s vrata pitao da otkrije tajnu svoje vitalnosti.
- On je samo vidio moj pokret, samo dva koraka! Ni dobar dan nije rekao, nego tako iz neba pa u rebra. Mene je to njegovo pitanje, postavljeno na taj način, lupilo u glavu. Ja stala i onako filozofski, da ne može više, kažem ozbiljno: Slušajte, treba voliti i zemlju i ljude!, priča dr. Cestarić.
Sama je sebe iznenadila, kaže.
- Liječnik je zanijemio, a tehničar rekao: ‘Bravo, gospođo!’, prepričava kroz smijeh.
- To je ono osnovno. A naravno, treba čovjek pomoći sebi, prvenstveno kroz prehranu - mediteranska - maslinovo ulje, riba, lešo. Ali vraćam se na ono - treba voljeti sve, interesirati se za sve, širiti poglede, koristiti i srce i dušu i um, zaključila je.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 3 (2 glasova)