Hoće li svetac pomoći bratimljenju Zadra i Bitetta?

– Volio bih kada bi se ta ideja ostvarila i da to i Zadar iskoristi, da surađujemo, jer postoji niz otvorenih mogućnosti, osobito u kulturi, u gospodarstvu koje je tamo u bogatoj regiji vrlo razvijeno, u turizmu, da nam dolaze tamošnji građani, koji bi, što su mi mnogi potvrdili, željeli vidjeti gdje je rođen njihov zaštitmik. Ali i da u danima slavlja krajem travnja i početkom svibnja naši Zadrani odlaze u Bitetto i da zajedno s tamošnjim domaćinima pjevaju himnu posvećenu Blaženom Jakovu Zadraninu, rekao nam je ovih dana Miljenko Dujela

Pred sam Božić  papa Benedikt XVI je prihvatio prijedlog, odnosno potvrdio da će se Blaženi Jakov  Zadranin proglasiti svetim i  time je završen višegodišnji  postupak za kanonizaciju ovoga Zadranina rođenog daleke  1400. godine.
Rođen je te godine u Zadru  kao Jakov Varingez i od svoga  dugog života od 96 godina  (umro je 1496. godine) najveći  dio je proživio u gradiću Bitettu, nedaleko Barija, u pokrajini Puglia. U tome talijanskom gradu se Blaženi Jakov Zadranin stoljećima slavi,  sve do danas i zaštitnik je  grada Bitetta, u čijoj katedrali  sarkofag i  danas čuva njegovo  neraspadnuto tijelo.
Jakov je rođen, dakle, u  Zadru od majke Blaženke i  oca Leonarda, a dokumenti  govore da je nekoliko dana po  rođenju kršten u crkvi Gospe  od porta, a to je na zadarskoj  tržnici, tamo gdje se danas  izlažu i prodaju sadnice. Iz  bogate dokumentacije na čak  750 stranica prikupljene za  potrebe postupka kanonizacije, vidljivo je da je mladi  Jakov najviše vremena provodio u zadarskome samostanu Svetoga Frane, gdje je  kao laik odlučio služiti Bogu.  Negdje u 33. godini Jakov se  otisnuo preko Jadrana i dospio je u samostan Male braće  u Bitettu, gdje je proveo ostatak života i ovaj samostan  nosi njegovo ime. Treba znati  da mještani Bitetta stoljećima  slave ovoga blaženika, koji je  to postao u prosincu 1700.  godine, kada ga je proglasio  tadašnji papa Clemente XVI.
Jakov Zadranin je u svome  životu ljudima činio mnoga  dobra djela, a sam je živio u  siromaštvu i poniznosti. Pomagao je svima koji su imali  potrebu za pomoći, skupljao  za njih hranu, liječio ih, pokazivao im put ljubavi, ukratko služio je siromašnima, gladnima i starima i nemoćnima,  posebno djeci. I poslije smrti  Bitettezi vjeruju da je činio  čuda, ozdravljao bolesne, one  koji su mu se molili i koji  vjeruju u njegova djela.
Zanimljivo je da stanovnici  Bitetta slave svoga zaštitnika  ma gdje bili. Tako se na njegov  blagdan, 24. travnja slavi ne  samo u Bitettu i to cijeli tjedan  svake godine, nego i u Kanadi,  u SAD i u drugim zemljama  gdje ima Bitetteza. Naime,  osim što se čuva njegovo tijelo, čuva se i poseban umjetnički relikvijar, a u njemu je  relikvija kažiprsta desne ruke  Blaženoga Jakova, koja se nosi tamo gdje su Bitettezi i gdje  se organiziraju procesije posvećene ovome blaženiku.
Kojega datuma će papa  proglasiti Blaženoga Jakova  Zadranina svecem odlučuje  Vatikan, ali poznavatelji vjeruju da bi to moglo biti vrlo  skoro. Jedan od najboljih poznavatelja svakako je Miljenko  Dujela, Zadranin, desetljećima zaposlen kao novinar  i režiser na talijanskoj nacionalnoj televiziji RAI, koji je o  ovome blaženiku i višednevnim blagdanskim događanjima u Bitettu snimao specijalne emisije za RAI i on je  zapravo prije više godina povezao na neki način Bitetto i  Zadar. U njegovim emisijama  su sudjelovali i pokojni nadbiskup zadarski mons. Marijan Oblak i fra Bernardin  Škunca, provincijal  Franjevačke provincije sv. Jeronima  u Zadru, koji su također sudjelovali i u svetkovinama posvećenim Blaženom Jakovu  Zadraninu u Bietettu. Mons.  Marijan Oblak je, među ostalim tada kazao: Lijepo je  kad nas povezuje more, kultura i slično, ali je najbolje kad  nas povezuju sveci, jer tada je  to vječnost!
No, Miljenko Dujela, potaknut činjenicom da svaki  mještanin Bitetta po svome  zaštitniku koji vječno nosi ime  Zadranin ( po Drugom vatikanskom koncilu svaki  blaženik ili svetac uvodi se u  kalendar po mjestu rođenja)  znade za Zadar, predložio je  odavno da se dva grada s dvije  jadranske obale, Bitetto i Zadar pobratime, da se i kulturno i približe. Premda su u  Bitettu to shvatili ozbiljno i  poslali u Zadar više pismenih  prijedloga, čak još dok je gradonačelnik bio Božidar Kalmeta, od toga još ni danas  nema – ništa. Zadarska strana  je očito zakazala, a nitko zapravo ne zna zbog čega. Bitetto je, treba reći, od  Blaženoga Jakova Zadranina  napravio pravu turističku  atrakciju, pa u danima blagdana tamo dolaze hodočasnici  u velikom broju, iz cijele Italije i svijeta, ali ne i Zadrani.  Zato što uopće ne znaju gdje  je taj grad koji tako snažno  štuje čovjeka rođenog u Zadru. Bitettezi vjeruju da bi  brojni građani njihove regije  Puglie dolazili u Zadar kao  turisti, kada bi se dva grada  sprijateljila.
– Volio bih kada bi se ta  ideja ostvarila i da to i Zadar  iskoristi, da surađujemo, jer  postoji niz otvorenih mogućnosti, osobito u kulturi, u  gospodarstvu koje je tamo u  bogatoj regiji vrlo razvijeno, u  turizmu, da nam dolaze tamošnji građani, koji bi, što su  mi mnogi potvrdili, željeli vidjeti gdje je rođen njihov zaštitnik. Ali i da u danima slavlja  krajem travnja i početkom  svibnja naši Zadrani odlaze u  Bitetto i da zajedno s tamošnjim domaćinima pjevaju  himnu posvećenu Blaženom  Jakovu Zadraninu, rekao nam  je ovih dana Miljenko Dujela.
Himna uz ostalo govori:  Slavni sine vjernoga Zadra,  čast i slava si Asiškoga Franje,  sam Gospodin te s jedrima  brzim, na obale Puglie doveo…