Turizam ostao lijek, makar slabije doziran

Turizam je potvrđen kao vječni spasilac hrvatske platne bilance, ali je pad prihoda od turizma unatoč dobrom posjetu potvrdio spoznaju o manjoj potrošni gostiju – U trećem tromjesečju turizam je donio 3,9 milijardi eura, ali je potrošnja stranaca bila manja za 15,7 posto
Preliminarni podaci Hrvatske narodne banke o bilanci  tekućih transakcija u trećem  kvartalu uobičajeno se čekaju  kao iskaz “krvne slike” ovdašnjeg turizma. Upravo objavljeni podaci potvrđuju jednu klasičnu istinu te jednu  novu (ovogodišnju) dijagnozu  koju su znali, ali smo čekali da  se službeno potvrdi.
Klasična istina
Klasična je istina da je Hrvatska zemlja male proizvodnje i još manjeg izvoza. To  znači da nam je trgovačka bilanca jadna. Konkretnije trgovačkom bilancom obuhvaćena vrijednost izvezene i  uvezene robe. Hrvatska uobičajeno ima golem deficit jer  je pokrivenost uvoza roba izvozom obično na 45, a gotov  nikad na 50 posto, što će kazati da uvozimo tuđih roba  više nego dvostruko više od  vrijednosti izvoza, dakle, da  smo ovisni o stranim proizvodnjama, a time i devizno  ranjivi.
 Iz takvih se minusa, mimo  zaduživanja, uvijek vadimo  kroz platnu bilancu, s tri klasična načina. Prvi je turizam  koji donosi devizni suficit i to  mahom u trećem kvartalu.  Treći kvartal je inače najberićetniji turistički period u godini i tako će uvijek ostati jer  masovne rijeke gostiju ostat će  vezane za sezonu kupanja i  sunčanja. U hrvatskom slučaju  treći je kvartal i dodatno bitan  jer smo mi još više nego prosječne turističke zemlje ovisni  o sezonskom kupališnom  turizmu i tim mjesecima.  Drugi oblici “vađenja” iz  deficita su devizne doznake našijenaca iz inozemstva te strana ulaganja, kad ih ima, odnosno  kad premaše naša ulaganja vani.
Blaži suficit
Prema posljednjim  preliminarnim podacima HNB-a, bilanca tekućih transakcija u  trećem tromjesečju  2009. zabilježila je uobičajen suficit u iznosu  od 1,77 milijardi eura.  Očekivano, višak na tekućem računu manji je u  odnosu na isto tromjesečje 2008. godine, i to za  144 milijuna eura ili  7,5%. Ujedno je navedeni suficit u promatranom tromjesečju bio na  najnižoj razini od 2002.  godine.
S obzirom na blago usporavanje pada bruto  domaćeg proizvoda te  manji suficit u trećem  tromjesečju udio deficita  tekućeg računa platne  bilance u BDP-u u trećem  tromjesečju 2009. ponovno je  premašio 6% (6,2%). Već uobičajeno negativan doprinos  kretanjima bilance tekućih  transakcija došao je s računa  roba (trgovačka bilanca). No  deficit na računu roba u odnosu na isto tromjesečje  2008. smanjen je za 840 milijuna eura ili 31,4%. Na smanjenje deficita na računu roba upućivali su podaci o kretanju robnog izvoza i robnog  uvoza koji su osim znatnog  smanjenja vanjskotrgovinske  razmjene tijekom cijele godine pokazivali i snažniji pad  robnog uvoza od izvoza  odražavajući tako kretanja u  realnom gospodarstvu i znatno manju osobnu potrošnju  no prethodnih godina.
 Suficit prihoda od  putovanja
Istovremeno, suficit na  računu usluga, odnosno razlika između prihoda i  rashoda od usluga, iznosio je 3,7 milijardi  eura što predstavlja  smanjenje od 860 milijuna eura ili 18,7% na  godišnjoj razini. Najveći dio prihoda na  ovom računu čine  prihodi od putovanja  koji su iznosili 3,9 milijardi eura. Unatoč relativno dobrim fizičkim  pokazateljima u turizmu (broj dolazaka i  noćenja turista u  trećem tromjesečju bio  je na razini iz 2008.),  prosječna potrošnja po  putniku znatno je smanjena, a na što su  upućivali i izrazito nepovoljni pokazatelji  prometa u trgovini na  malo. Osim manjka na  računu trgovine i neki  su drugi indikatori govorili u prilog tome da  je turizam donio manje  novca. Ugostitelji su cijelu godinu “plakali”, a  pokazalo se da su bili u  pravu. Iako njihov ukupan pad nije bio toliko  velik dodatno ga je opteretilo to što se mnogo novih  ugostiteljskih objekata upustilo u jagmu za smanjeni turistički proračun.
Svi ostali manjkovi
Manjak na računu dohotka  iznosio je 359 milijuna eura  odnosno 37% više nego u  istom razdoblju 2008. godine,  zahvaljujući snažnijem padu  prihoda na promatranom  računu. Na računu transfera  ostvaren je suficit u visini od  241 milijun eura (smanjenje  od 9,9%). Smanjenje suficita  posljedica je pada prihoda  odnosno vrlo vjerojatno smanjenja radničkih doznaka iz  inozemstva te međunarodnih  dotacija.
Na računu kapitalnih i financijskih transakcija u  trećem je tromjesečju ostvaren neto odljev od 43 milijuna eura. Naime, inozemni  investitori u Hrvatsku su  ukupno investirali 726 milijuna eura, a domaći investitori u inozemstvo 769 milijuna eura. Iznos izravnih  inozemnih investicija u Hrvatsku od 726 milijuna eura je  preko 97% viši u odnosu na  isto tromjesečje 2008. Tako je  ublažen značajan pad istih  zabilježen u prvom dijelu godine kada je pad bio viši od  50%.
Ranjeni spasilac
Iz svega je nedvosmisleno  jasno da je turizam ostao  spasilac Hrvatska kada je  bilanca zemlje u pitanju i da  je teško zamisliti kako bi  smo financijski i gospodarski funkcionirali bez njega.  Iz sadašnjeg kretanja još nije  poznato hoće li se ukupan  prihod od turizma vrtiti oko  poželjnih sedam milijardi  eura što bi bio pad od očekivanih desetak posto ili će to  biti i manje te će pokazatelje temeljem ankete i  procjene HNB naknadno  izračunati.
Potrošnja inozemnih gostiju, kako se i očekivalo,  zabilježila je prema ovim  podacima dvoznamenkasti  pad u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i  to od 726 milijuna eura ili  15,7%. To je ipak više nego  smo očekivali i na tragu uvjeravanja ugostitelja, ali i  hotelijera koji su ove godine  najlošije prošli. No svakako  valja ostaviti i određene rezerve spram svih brojki.  Naime, činjenica da su gosti  bili skloniji alternativnim  smještajima i alternativnoj  prehrani čini podatke o uobičajenom udjelu sive ekonomije, odnosno neregistriranog turizma i ugostiteljstva, podložnim rastu.