Pozitivan ishod referenduma za ulazak Hrvatske u EU izgledan

Iako i najnovija istraživanja javnog mnjenja najavljuju da će većina hrvatskih građana na referendumu 22. siječnja podržati ulazak zemlje u Europsku uniju, dio stručnjaka upozorava kako se na takav ishod ipak još ne može računati sa stopostotnom sigurnošću.
– Vlast ne može biti posve sigurna u pozitivan ishod referenduma jer se s građanima sve vrijeme nije komuniciralo, nego je bilo samo jednosmjernog informiranja. To su činile sve protekle vlade, a nastavila je i sadašnja, kaže dr. Anđelko Milardović. Društvo je dovedeno pred gotov čin, što mnoge ljude frustrira. Posebice su ozlojeđeni mladi koji osjećaju da im se “ispiru mozgovi” te da političke elite još jednom potvrđuju kako ih stavovi i mišljenje građana zapravo ne zanimaju.
– Kod spomena eventualnog negativnog ishoda, vlast ponovno igra na nacionalne osjećaje, tvrdeći da bi se time Hrvatska zacementirala na zapadnom Balkanu. To je propagandni, indoktrinacijski diskurs koji s pravom ljuti mlađu populaciju, objašnjava Milardović.
Najnoviji rezultati redovitih mjesečnih istraživanja CRO Demoskopa, koje provodi agencija Promocija plus, govore da potpora EU članstvu među građanima koji planiraju izići na referendum, trenutačno iznosi 57,8 posto. Od toga, sigurno bi “za” zaokružilo 45,9 posto, a 11,9 posto vjerojatno. Među oponentima EU-a koji su se izjasnili da će pristupiti referendumu, 31,2 posto kaže da će sigurno zaokružiti “ne”, dok će ih se 8,4 posto vjerojatno negativno očitovati. Kada se pak uzme u obzir cijela populacija, ulazak u EU podupire 55,1 posto građana, a 33,3 posto mu se protivi. Ovoga mjeseca 60,3 posto ispitanika izjavilo je da će sigurno pristupiti referendumu, 11,3 posto da će to vjerojatno učiniti.
A upravo je odaziv na referendum za dr. Bertu Šalaja ključno pitanje o kojem će, ističe, ovisiti legitimitet njegova ishoda.
– Odaziv koji bi bio maksimalno deset posto manji nego odaziv na nedavne parlamentarne izbore, bio bi prihvatljiv. Sve manje od toga bilo bi vrlo loše, smatra Šalaj.
– Prema prijašnjim kriterijima bilo je dovoljno da protivnici EU-a ostanu kod kuće. Sada pak moraju glasovati, što je golema razlika. Da bi to učinili, moraju biti mobilizirani, ali budući da nema ni jedne ozbiljnije političke snage koja tu mobilizaciju može uspješno provesti, na referendum će izići samo dio onih građana koji ne podržavaju članstvo, objašnjava Šalaj.

Skeptici će preskočiti referendum

Velik dio protivnika hrvatskog članstva u EU, kako potvrđuje i najnovija istraživanja, ne namjerava izići na referendum. Među onima koji će apstinirati više je od 43 posto oponenata pridruživanju. Upravo na tu skupinu birača ciljaju euroskeptične kampanje koje su pokrenute proteklih dana. Njihovim liderima u prilog idu i podaci da među građanima koji još nisu odlučili hoće li glasovati, ima puno, oko 48 posto onih koji još nisu formirali stav. Na ove dvije skupine – potencijalne apstinente te neodlučne – iduća dva tjedna usredotočit će se oba tabora – afirmativni, koji čine sve glavne političke stranke – te protivnički, u kojem su male, neparlamentarne stranke i slabo poznate civilne udruge. Ako se ima na umu organiziranost jedne i druge skupine, kao i njihova raspoloživa sredstva, pozitivan ishod u korist članstva, zaključuju analitičari Promocije plus, sve je izvjesniji.