Hrvatska uz Grčku u najtežoj depresiji

Hrvatski BDP će najvjerojatnije biti 12 posto manji od ostvarenog 2008. godine, pa će 2013. biti peta godina teške depresije

Hrvatsko će gospodarstvo i u 2013. godini ostati u stabilnoj depresiji. U toj se dijagnozi gotovo u potpunosti slažu analitičari Hrvatske narodne banke s kolegama iz istraživačkog tima londonskog “Economista”. To – da se slažu gotovo u potpunosti – znači da se njihove prognoze rasta ili pada hrvatskog bruto-proizvoda u 2013. razlikuju u nijansama: jer, HNB, pomalo i iz domoljubnih razloga, najavljuje povećanje ovdašnjeg BDP-a za slikovitih 0,3 posto, dok Economist vidi nastavak njegova pada, za još slikovitijih minus 0,2 posto. Zanemarimo li tu igru s decimalama, možemo zaključiti da će tijekom ove godine hrvatsko gospodarstvo ostvariti BDP, koji će najvjerojatnije biti gotovo 12 posto manji od onog iz 2008. godine, potkraj koje je Hrvatska krenula u najzamršeniju depresiju u svojoj mirnodopskoj ekonomskoj povijesti.
Skromna ulaganja
Budući da bi od 1. srpnja Hrvatska trebala postati 28. članicom Europske unije, ni ta krunska činjenica kao da ništa ne mijenja na stvari, niti s pogledom iz HNB-a, kao ni s pogledom iz Economista. U hrvatskom se integracijskom slučaju završnica puta u Uniju paradoksalno podudara s vrhuncem gospodarske i socijalne krize, zbog čega je posve izvjesno da će ulazak u EU Hrvatskoj u prvih godinu-dvije donijeti više štete nego koristi. Stoga bi se Milanovićevoj vladi moglo dogoditi, da – opstane li – cijeli četverogodišnji mandat potroši na strukturne reforme, od kojih će eventualne koristi biti tek potkraj drugog desetljeća ovog stoljeća.
S tom se neveselom procjenom slažu i analitičari HNB-a, na čelu s guvernerom, dr. Borisom Vujčićem, koji u najnovijoj analizi gospodarskih izgleda u prijelomnoj 2013. godini ističu da “ne treba očekivati da će nakon pristupanja Hrvatske Uniji, u uvjetima potisnutih kapitalnih tokova te posebice ako se nastavi trend razduživanja na osnovi ostalih ulaganja (većinom bankovnih kredita), koji je trenutno prisutan među novim članicama EU-a, doći do znatnog porasta dužničkih tokova kapitala”.
To u prijevodu znači da Hrvatska ne treba računati kako će odmah nakon njezina ulaska u EU ovamo navaliti prvi visoki val izravnih, proizvodno-izvozno usmjerenih, stranih investicija, pa čak ni povoljniji zajmovi za otplatu dospjelih obroka vanjskoga duga. Jer, obrazlažu: “Priljevi izravnih vlasničkih ulaganja, koji su trenutačno izrazito skromni, u budućnosti će ponajprije ovisiti o naporima države za poticanje ulaganja i podizanje opće poduzetničke klime, pa ne treba očekivati njihovo automatsko povećanje nakon što Hrvatska postane članicom EU-a.
Zaokret tek najesen
 Može se samo očekivati da će, slijedeći iskustva drugih zemalja nakon njihova ulaska u Uniju, neto-transferi iz EU-a u Hrvatsku tijekom druge polovine 2013. biti ipak pozitivni. Oni bi mogli porasti u odnosu na sredstva koja su se primala iz pretpristupnih fondova (do 100 mililijuna eura godišnje) za 0,3 posto BDP-a ili za malo više od 100 milijuna eura.”
Prema najnovijim procjenama HNB-a, hrvatski se BDP lani smanjio još za 1,8 posto, pa će 2013. biti peta godina teške depresije, zbog pada osobne potrošnje izazvanog nezadrživim povećanjem nezaposlenosti i praktičnog zastoja investicija, u okolnostima prezaduženosti i masovne insolventnosti. Za razliku od dalekog Economista, čiji analitičari u hrvatskom slučaju još ne vide ni tračak svjetlosti niti kraj ovdašnjeg tunela, u HNB-u pretpostavljaju da bi do zaokreta prema kakvom-takvom poletu moglo doći najesen, ako dotad krenu značajnije investicije velikih državnih i javnih kompanija.
Za to vrijeme na međunarodnoj sceni u nove simbole gospodarskog poleta izdići će se mali, postkolonijalni Macao, u kojem će nova velika ulaganja u kockarničku mrežu, s osloncem na kinesku potražnju za tom vrstom usluga, povećati BDP za liderskih 14 posto u svjetskim razmjerima. Za njim će ekstra-poletom slijediti gotovo zaboravljena Mongolija, u kojoj će kineske investicije u rudarstvo potaknuti rast tamošnjeg BDP-a za 12 posto. No, stvarni lider svjetskog rasta i dalje je velika Kina, u kojoj će se BDP najvjerojatnije povećati za osam i više posto, ne samo prema procjenama londonskog Economista, nego i prema najnovijim prognozama MMF-a i Svjetske banke.