Slavko Linić sve popularniji među hrvatskim građanima

Godinu dana od formiranja koalicijske vlade, u padu je potpora vladinoj politici, i SDP-u kao glavnoj stranci vladajuće koalicije, a ocjena rada Vlade sve je niža. Prema rezultatima redovitog mjesečnog istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop agencije Promocije plus, SDP početkom siječnja bilježi najslabiji rezultat od posjednjih parlamentarnih izbora, s biračkom potporom od 26 posto prema prošlomjesečnih 26,5 posto ili najviših 34 posto iz veljače prošle godine.
Unatoč padu potpore, SDP je i dalje vodeća hrvatska stranka s izraženom prednošću pred najvećom opozicijskom strankom. HDZ ne uspijeva popraviti svoj rejting, koji početkom siječnja iznosi 19,2 posto i u blagom je padu u odnosu na posljednjih pola godine. Uz ove dvije stranke, još samo Laburisti prelaze izborni prag na nacionalnoj razini i to s 9,7 posto glasova prema 10,2 posto iz prosinca. HNS je na četvrtom mjestu s 3,2 posto, a HSS na petom mjestu s izborom od tri posto. Čak svaki peti birač, ili njih 21,4 posto, danas ne zna za koga bi glasovao, a udio je apstinenata među ispitanicima visokih 40 posto.
Silazni je trend primjetan i u školskoj ocjeni rada Vlade, koja je za prvu godinu mandata ocijenjena mršavom dvojkom (2,32), dok je početkom prošle godine imala čvrstu trojku.
Rejting predsjednika Josipovića porastao je sa 38,2 na 40 posto, te je on i dalje najpozitivniji političar u zemlji. Drugo i treće mjesto, unatoč padu za po jedan posto, drže Dragutin Lesar (7,2 posto) i premijer Milanović (6,2 posto), dok se ministar Slavko Linić probio na četvrto mjesto s 3,5 posto glasova. S tog je mjesta izgurao Željka Rohatinskog koji je sad na petom mjestu, a slijedi ga šef HDZ-a Tomislav Karamarko s 2,9 posto glasova.
Ivo Sanader i dalje ima status najnegativnijeg hrvatskog političara, dok Čačić drži drugo mjesto s nešto boljim rejtingom u odnosu na prosinac. Na trećem je mjestu Karamarko koji se s rezultatom od 16,1 posto gotovo izjednačio s Čačićem, a očito zaoštravanje ideološke retorike ne ide u prilog. Premijer Milanović je s 11 posto glasova dosegao najnegativniji doživljaj od početka mjerenja, a takav je trend započeo u studenom, kulminacijom ekonomske krize u zemlji, kada ga je negativno doživjelo 5,3 posto ispitanika. Po sudu birača, “negativci” su i Slavko Linić (6 posto), Kerum (2,2 posto) i Željko Jovanović.

Seksualni odgoj ispred krize

Najvažnijim događajem u posljednjih mjesec dana proglašen je sukob ministra Jovanovića i Katoličke crkve oko seksualnog odgoja, što je građanima bitnije od gospodarske krize ili pada kreditnog rejtinga, kojega su građani smjestili tek na sedmo mjesto.