Javnobilježničke i odvjetničke udruge mogle bi biti protiv regulatorne giljotine

Prvim danom 2019. hrvatske gospodarstvenike Vlada je  počastila s čak 72 nova zakona i podzakona. Većina zadarskih gospodarstvenika koje smo jučer kontaktirali rekla nam je da u Hrvatskoj ne postoji čovjek koji poznaje pravnu normu svih novodonesenih zakona i propisa te da je na djelu prava normativna revolucija.
Hrvatska je poznata kao preformirana zemlja u kojoj normiranje svega  i svačega dovodi do vrlo upitne pravne regulacije gospodarstva koje se  mora snaći kroz gotovo 40 tisuća zakona i propisa. Među 72 nova propisa možda je najzanimljiviji prestanak Zakona o poticanju zapošljavanja  koji je regulirao rad bez zasnivanja radnog odnosa. Rezultat je to načina  donošenja zakona u Saboru tj. načina glasovanja, procedura i sl. No,  hoće li to konačno dovesti do skoka u bolji život, nitko ne može sa sigurnošću tvrditi. Zna se samo, kazuju nam gospodarstvenici koji su željeli  ostati anonimni, da će u slučaju revnog djelovanja raznih inspekcija, u  2019. biti otvoren put plaćanju kazni i s te strane punjenja državnog proračuna.
No, nakon povećanja minimalne plaće, smanjenja PDV-a, ostvarivanja  mogućnosti da bez nameta gospodarstvenici mogu isplaćivati veće  božićnice, uskrsnice, regrese i nagrade, otvoren je put trećem krugu rasterećenja gospodarstva.

Mrtvo slovo na papiru?
Akcijski plan za rasterećenje gospodarstva predstavlja dio reformskog  paketa iz Nacionalnog plana reformi u okviru Europskog semestra. Svrha mu je stvoriti poticajnu investicijsku klimu, jednostavnije uvjete poslovanja i osigurati lakši pristup tržištu. Glavni cilj ovog Akcijskog plana  koji je započeo u travnju 2017. bio je administrativno rasterećenje gospodarstva za 30 posto i to već do kraja 2017. godine.
Provedbom 104 mjere sadržane u Akcijskom planu tijekom 2017. godine kumulativno se očekivalo rasterećenje gospodarstva ušteda do 1,5  milijardi kuna uz povećanje konkurentnosti i slobode tržišta usluga.
Radi razumijevanja problematike treba svakako napomenuti da je Hrvatska još 2006 i 2007. godine, u vrijeme premijera Ive Sanadera, pokušala provesti tzv. regulatornu giljotinu, kroz famozni Hitrorez. Unatoč  odličnim recenzijama iz gospodarstva, projekt nije proveden. Tad nisu  prihvaćene neke od najzvučnijih preporuka, poput slobodnog formiranja odvjetničkih tarifa, cijena autoškola ili slobodnog osnivanja stanica  za tehnički pregled vozila. Proveden je vrlo mali broj preporuka za ukidanje ili pojednostavljenje propisa tj. uglavnom su ukinuti pravilnici koji  su samo formalno postojali, iako su ih već zamijenili novi pravilnici.  Nažalost, ni jedan od bitnijih zakona ili pravilnika koji otežavaju poslovanje nije promijenjen.
Zapravo u šumi novih zakona i propisa nije jasno hoće li i oni biti mrtvo slovo na papiru.

Devet novih poreznih zakona
U dostupnim dokumentima vidljivo je da Vlada RH očekuje nekoliko  uobičajenih protivnika. Listom su to javnobilježničke udruge koje će  žestoko lobirati jer se pojednostavljivanjem i uvođenjem e-uprave njima  izravno izbija novac iz ruku. Odvjetničke udruge koje će sigurno biti protiv regulatorne giljotine jer je njihovo članstvo pogođeno ovim mjerama.  Ljekarničke udruge također mogu lobirati protiv regulatorne giljotine, pa  čak i sindikati čije bi članstvo bilo pogođeno tim mjerama.
Kako su nam rekli u HGK, treći krug porezne reforme, od 2019. do  2020. pratit će 9 novih poreznih zakona. Samo na smanjenju PDV na 13  posto za određene artikle, planira se rasterećenje gospodarstva od 1,4  milijarde kn. Od 2020. na najavljenu sniženu stopu s 25 na 24 posto, planira se dodatno rasterećenje 1,6 milijarde kuna. Sve je to na tragu trendova koji su se dogodili gotovo preko noći. Naime, cijeli sektori poput  građevine, ostali su bez radne snage koja je otvaranjem atraktivnih EU  tržišta radne snage, pronašla bolje radne uvjete. Neke od mjera poput  smanjenja PDV-a i povećanja minimalne plaće, osjetit će se odmah, ali  njihova sveukupnost će se moći pregledati tek u lipnju kad će tvrtke  predstaviti svoje rezultate poslovanja u 2018. Tad će se vidjeti, jesu li se  konačno stvorili temelji za ozdravljenje hrvatskog gospodarstva ili u vodu pad još jedan hitrorez.

Parafiskalni nameti
Samo registar neporeznih davanja ili popularno nazvani parafiskalnih nameta zaprima 37. stranica formata A4. Čak 160 parafiskalnih nameta registrirano je u 13  ministarstva. Najviše ih je prema tom kriteriju u poljoprivredi, čak 50, a nakon toga  slijede zdravstvo i promet s po 40 nameta.
U Hrvatskoj se godišnje od parafiskalnih nameta, naplati gotovo 8,5 milijarda kuna. Riječ je o iznosu koji su obveznici platili, a ne o onome koji im je fakturiran. Od  8,5 milijardi kuna parafiskalnih nameta gospodarstvo je, odnosno tvrtke, platilo više  od pet milijardi dok građani plaćaju oko tri milijarde kuna. Kad su u pitanju građani  najveći dio, više od milijardu kuna plate kroz RTV pristojbu. Posljednji put registar  parafiskalnih nameta sačinjen je 2008. godine i tada je ukupan iznos što su ga  plaćali građani i tvrtke bio oko 12,65 milijarda kuna, ali on je uključivao tri milijarde  kuna od komunalnih doprinosa i naknada. Prema prvim izračunima gospodarstvo i  stanovništvo u Hrvatskoj trenutno plaćaju oko pola milijarde kuna parafiskalnih nameta manje nego što su ih plaćali odnosno početkom 2012. U 2015. je to iznosilo  točno 8.907,603.332,73 kn. Kroz protekle tri i pol godine neki su parafiskalni nameti smanjivani poput onih za šume i vode ili spomeničku rentu, a dijelom je smanjenje neporeznih davanja započelo u mandatu Vlade Jadranke Kosor.