Vrijeme neumorno ide. Ušli smo u Novu godinu svatko s dobrom željom da se prethodna više nikada ne ponovi. Jer prethodna je bacila na koljena cijeli svijet. Pandemija virusa Covid – 19 zatvorila je protok ljudi, roba i kapitala. I kada se činilo da će potražnja na domaćim poljoprivrednim proizvodima porasti sve je ostalo samo na željama.
Sa svih strana pljuštale su preporuke da se kupuju domaći poljoprivredni proizvodi, ali gdje takve proizvode kupiti.
Neorganiziranost, korona i klimatski ekstremi
Po preporukama treba kupovati na tržnicama, štandovima, pa i na zidićima od domaćih proizvođača, što bi mi rekli od piljarica ili zagrebčani od kumica. To je u redu, ali koja ozbiljnija proizvodnja može se temeljiti putem prodaja na štandovima ili putem interneta. Tko na primjer može prodati u nekih petnaest dana pet vagona lubenica ili drugog sezonskog voća i povrća bez organiziranog otkupa.
Corona kriza pokazala je sve promašaje i ne organizaciju hrvatskog agrara koja na žalost traje od kada je hrvatske države. Jer hrvatska poljoprivreda ne samo da dugi niz godina tapka u mjestu, već iz godine u godinu smanjuje se proizvodnja poljoprivrednih proizvoda, a prehrambena industrija sve više koristi sirovine nekih drugih poljoprivrednih zemalja.
Uz sve to klimatske promjene sve više ubiru danak. Klimatski ekstremi pogađaju poljoprivredna područja nanoseći neprocjenjive štete u najosjetljivijem vremenu vegetacije. Klimatski ekstremi ne pogađaju samo uži areal, već gotovo cijeli kontinent i vrijeme je da se njihov negativni utjecaj smanji, jer nemoguće ih je zaustaviti.
Protiv klimatskih ekstrema borba je duga i teška. Njima treba prilagoditi život ljudi, biljaka i životinja. Što to znači za poljoprivredu. Prilagoditi agrotehničke mjere novo nastalim uvjetima. Lako je to za reći, ali teško za učiniti, jer zahtjeva vrijeme, financije i znanje.
Zemlja u korovima, nasadi se krče, a uvoz raste
Naravno, na prvom mjestu je čovjek poljoprivrednik, a njega ima svakom danom sve manje. Vidljivo je to po napuštenim selima u ravničarskim krajevima, neobrađenoj i zapuštenoj ravnokotarskoj zemlji, praznim stajama, svinjcima, a i kokošincima.
Dok je zemlja u korovima, a višegodišnji nasadi se masovno krče jer uvoz hrane porastao je za 20 posto u odnosu na godinu prije. Novac iz EU fondova slabo smo izvlačili jer očito nismo znali ili htjeli ga utrošiti, ali zato ne možemo bez europskih svinja, europskog kruha i peciva, europskog voća i povrća.
Ne samo da se nude iz uvoza poljoprivredni proizvodi za sviježu potrošnju već prerađivačka industrija često počiva na uvoznim sirovinama, a da bi se mogla osloniti u većoj mjeri na domaće proizvođače važno je povećati efikasnost proizvođača, stabilnu proizvodnju, dovoljne količine i cijenu. Za to je potrebno osigurati horizontalnu integraciju poljoprivrednih proizvođača i vertikalnu suradnju u lancu. U odnosu na ostale zemlje članice EU izuzetno mali dio tržišta voća i povrća zauzimaju udruženi proizvođači kroz zadruge i proizvođačke organizacije.
Traži se novi tip poljoprivrednika
Poljoprivredna proizvodnja kakvu znamo i pamtimo je na izdisaju. U takvom stanju održiva je samo na okućnicama ili kao dopunska djelatnost. Današnja robna poljoprivreda prvenstveno voćarstvo, povrćarstvo i vinogradarstvo zahtijevaju novi tip poljoprivrednika. Poljoprivredna proizvodnja je postala sofisticirana kao i sve proizvodnje. Ona traži korištenje suvremenih tehničko tehnoloških rješenja u velikom broju segmenata više nego pojedine industrijske proizvodnje, jer je poljoprivreda proizvodnja na otvorenom i utjecaj klime i okoliša su od neprocjenjive važnosti.
Korištenje svih suvremenih rješenja koja dovode do konačnog rezultata, a to je kvalitetan i jeftin poljoprivredni proizvod nije nimalo jednostavan. Evo nekoliko primjera:
Gnojidba na osnovi provedenih kemijskih analiza tla i biljnog materijala, Izračun količina i učestalosti obroka navodnjavanja, Očitanje praga štetnosti pojava biljnih bolesti i nametnika. Uz navedeno nimalo manjeg značaja je korištenje suvremenih „klupskih sorata“ voća, maslina i vinove loze.
Gdje su naši domaći proizvodi?
Naravno kada se sve to spomene postavlja se pitanje gdje su naši „domaći“ poljoprivredni proizvodi. Što su to „domaći“ poljoprivredni proizvodi. Dali je to crvljiva jabuka, kupus izbušenog lista, kokoš koja trči po dvorištu i tuka koja se pretežno hrani crvima iz voćnjaka na kojem obitava.
Takvih proizvoda uvijek treba imati, ali ih treba i platiti, ali oni koji kupuju na akcijama po trgovinskim lancima proizvode s nepoznatih destinacija najžešći su u zastupanju domaćeg. U domaće spada i ekološka proizvodnja, a svi oni koji su se okušali u takvoj proizvodnji znaju koliko je takva proizvodnja skupa, koliko traži truda i znanja koje višestruko nadmašuje znanje koje je potrebno za sadašnju konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju.
Proizvođači sve stariji i umorniji
Hrvatska ima bogatu tradiciju i ogromne resurse, ali većina članica EU sa skromnijim resursima od nas postižu višestruko bolje rezultate poput, primjerice, Nizozemske ili skandinavskih zemlja. Zato se nikako ne možemo složiti s tvrdnjom da naša poljoprivreda ide u dobrom smjeru te da ulaganja daju rezultate. Čak suprotno. Poljoprivreda je u razdoblju od ulaska u EU od 2012. do danas izgubila više od pet milijardi vrijednosti proizvodnje. Istodobno su ulaganja u poljoprivredu značajno rasla.
Poljoprivredni proizvođači su sve stariji i umorniji. Pretrpani raznim obećanjima, a sigurno će ih biti u godini u koju smo zakoračili još i više jer dolaze izbori vrijeme je da se s riječi krene na djela i da hrvatski seljak živi onako kao je primjereno za njegov trud i domoljublje.
Na dnu u EU
Po svim pokazateljima poljoprivredne proizvodnje Hrvatske je uglavnom pri dnu ljestvice zemalja članica EU i gotovo u svim poljoprivrednim proizvodima ostvarujemo pad proizvodnje. Samodostatni smo u tek nekoliko proizvoda, iako prirodne uvjete za proizvodnju imamo u gotovo svim sektorima poljoprivrednih proizvodnji. Jedna od posljedica ovakvih trendova je kontinuirani rast uvoza poljoprivrednih proizvoda.
najnovije
najčitanije
Ostali sportovi
Skokovi u vodu
Osam medalja Zadranima, Luni Perić tri zlata
Zadar
PROJEKTNA RAZMJENA
Medicinska škola domaćin gostima iz Maribora: ‘Projekt E-medice je više od toga…’
Hrvatska
HEP
Objavljen poziv za iskazivanje interesa za stanovanje u novosagrađenoj višestambenoj zgradi u Perušiću,
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Hrvatska
predizborni program
HDZ predstavlja predizborni program, Plenković otkrio neka od imena na listama
Županija
U POLA SATA
Nin opet poplavljen!
Županija
TURIZAM NA OTOCIMA
PROFESORICA ČUKA: “Vir je ekstremni primjer pretjerane i nekontrolirane gradnje”
Zadar
TUŽNA VIJEST
Preminuo fra Josip Vrdoljak, višegodišnji gvardijan i župnik u Zadru
Zadar & Županija
NOVI SKANDAL
Skoro 5 milijuna eura moćnom zadarskom HDZ-ovcu za privatni hotel
Zadar
PANEL RASPRAVA