Vi ste ovdje
Početna › Prilozi › Plodovi › POČELA SEZONA MUŽNJE I SIRENJA Smanjen uvoz šansa za prodaju 20.000 grla mlade paške janjetinePOČELA SEZONA MUŽNJE I SIRENJA Smanjen uvoz šansa za prodaju 20.000 grla mlade paške janjetine
Poruka greške
Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).

Dok u većini stočarskih krajeva pa i u Bukovici i Ravnim kotarima sezona janjenja tek počinje, na otoku Pagu je mlada janjetina već prispjela za pod peku ili roštijeru.
-“Nema ništa bolje”, objavila je na fejsu gospođa Marija, supruga poznatog sirara Ivana Gligore. Na sam Božić oni i njihova obitelj - kćerka, sin, nevjesta i unučad, blagovali su pečenu janjetinu.
Većina Pažana, pa i ostalih ljubitelja ove delicije imala je i na novogodišnjoj trpezi.
Od 35.000 ovaca prodaju 20.000 janjaca
“Dio od ukupno 35.000 ovaca se ojanjilo početkom prosinca, neki i prije pa ti janjci su sada najužitniji”, kaže Gligora.
Do kraja sezone, znači do svibnja ove godine, ojanjit će ih se oko 30.000 i od toga će 20.000 plasirati na tržište. Ostalo, oko 5.000 ostavlja se za revitalizaciju stada i osobne potrebe.
Odkad je korone paška janjetina se uglavnom prodaje u mesnicama i trgovačkim lancima. Cijene su od 95 do 100 kuna za kilogram. Na kućnom pragu, na veliko, tamošnji ovčari prodaju po 40- 45 kuna za kilogram žive vage. Na malo, cijene su veće i dostižu protuvrijednost od oko 100 eura po komadu. Ugostiteljski objekti su zatvoreni. Pažani nostalgično podsjećaju kako se prije korone najviše mlade janjetine s ražnja prodavalo u ekskluzivnim zagrebačkim restoranima, ali i gostionicama širom Dalmacije. Naravno, najviše na zadarskom području.
Ni teža od 13 kg ni starija od 45 dana
Podsjetimo, prije 4 godine paška janjetina je zaštićena na razini EU. Certificirana ne smije biti teža od 13 kg ni starija od 45 dana.
Posebnost je i u tome što u razdoblju od janjenja do klanja, janjad neprekidno boravi zajedno s ovcama i siše. Istraživanjima je utvrđeno da se odlike trupa i kakvoća mesa razlikuju u usporedbi s janjadi sličnih pasmina, a ponajviše su zasluga ranog, "sa sise", klanja u dobi od maksimalno 45 dana, u skladu s ovčarskom tradicijom otoka.
Paška janjetina specifičnog je okusa mesa zbog ambijenta u kojem živi i u kojem se hrani autohtona paška ovca. To je krš, goli kamenjar na kojem rastu mnoge aromatične biljke; kadulja (slavuja), koromač, lavanda; škrta, sitna trava posuta posolicom koju nanose česte zimske bure.
-"Uz to, paška janjetina je posebna i zato što naši ovčari od davnina odvajaju mladu janjad od ovaca da bi one mogle davati mlijeko za proizvodnju sira, što se u drugim krajevima nikada nije radilo“, ističe Martina Pernar Škunca, voditeljica marketinga Paške sirane koja ima vlastito najveće grupno stado na otoku, ukupno oko 3000 ovaca. U sezoni sirana plasira i do 4.000 janjaca, vlastitih i od svojih kooperanata. U sklopu nje je i klaonica, jedna od ukupno dvije registrirane na Pagu. Druga je u Novalji, kaže Martina. Dodaje, da vlastite ovce Paška sirana još nije počela musti, ali su “već preradili dvije šarže mlijeka od kooperanata”.
Korona zaustavila uvoz janjadi
Kakvoća mesa paške janjetine nije nikad bila upitna, a kakva je, s obzirom na koronu, ove sezone potražnja za tom paškom delicijom?
-"Nećete vjerovati, ali upravo zahvaljujući koroni, paška janjad će biti prodana. Još će je možda i faliti“, uz karakterističan osmijeh dodaje Gligora. Kako faliti? - "Lipo, korona je skratila turističku sezonu pa je i uvoz janjadi manji za više od 30 posto. To je otvorilo mogućnost za prodaju domaće janjetine“, pojašnjava poznati sirar. Isto je ovih dana u izjavi za RTL potvrdio i Branko Bobetić, direktor Croatiastočara.
-"Proteklu godinu bio je manji uvoz sveg mesa i to za 10 posto. Za janjeće meso u zadnjih 9 mjeseci, uvoz je manji za 35 posto i to iz prostog razloga jer je izostala turistička sezona”, izjavio je Bobetić.
Vrijedni, kakvi već jesu, paški ovčari bez obzira na hladnoću, buru, kišu po cijele dane od jutra do večeri provode po brdima, kamenjarima, na pašnjacima, uz svoje ovce. Ove godine je posebno teško jer su zaredale kiše, a vlaga nikako ne pogoduje mladim janjcima pa ni ovcama. Runo zadržava vlagu, pa ako iznenada zahladi i zapuše jaka bura, eto ti opasnosti od bolesti, govore paški ovčari.
S janjenjem i odvajanjem janjaca od sise na Pagu istodobno počinje sezona mužnje i sirenja. A sir donosi najveći prihod. Svaka ovca daje dnevno od 0,75 do 1 litru mlijeka. Tijekom laktacije, koja traje 140 -170 dana po grlu se pomuze oko 120 litara mlijeka. Za jedan kilogram zrelog sira utroši se oko 7 litara mlijeka pa proizvodnja po grlu iznosi 12 do 15 kg. A ovčji paški sir se trži po 200 i više kuna za kilogram. Tu je i skuta pa gruba računica govori da svaka ovca godišnje za meso, sir i skutu donese godišnje oko 4.000 kuna prihoda. Naravno, ako se sve što daje proda i unovči.
Janjetina kuri, a što će biti sa sirom?
-“Janjenje ide, meso kuri, ali je pitanje što će ove godine biti sa sirom”, govori Ivan Gligora. Ako se korona nastavi i ove godine, sirari će se naći u velikim problemima. Jer, najviše ga se proda baš u špici turističke sezone.
Na Pagu su 4 velike sirane koje zapošljavaju 150 ljudi. Polovica otočnog stanovništva živi u potpunosti ili djelomično od proizvodnje paškog sira i janjetine. Josip Zubović Pipe, nekadašnji načelnik Općine Kolan, izračunao je svojedobno da se u normalnim godinama godišnje proda 300 tona paškog sira, 50 tona paške skute i više od 150 tona paške janjetine.
Po istoj kalkulaciji ispada da 35.000 paških ovaca godišnje uprihodi 140 milijuna kuna, naravno pod uvjetom da se sve proizvedeno i proda. A hoće li, kako reče Gligora, zavisi i od korone, odnosno od turističke sezone. Znači. ako ne bude korone, bit će sezone. Prodat će se sir i skuta, a to je gotovo 80 posto prihoda koje daje paška ovca.
Ili, pafrazirajući staru izreku - što, zbog posljedice korone, dobiješ na mostu za prodanu janjetinu, izgubiš na ćupriji za neprodani sir i pašku skutu.
Uvoz iz Sjeverne Makedonije, Bugarske i Rumunjske
Inače, u Hrvatskoj se na godinu pojede između 8.500 i 9.000 tona janjetine.
Za usporedbu u Europi se u prosjeku pojede 1,3 kg, dok kod nas 2.2 kg po stanovniku. Nismo samodostatni jer se u cijeloj državi 22.247 gospodarstva uzgaja ukupno 697.387 ovaca, od toga najviše (108.646) u Zadarskoj županiji. Premalo, pa smo dosad janjetinu uvozili najviše (1.500 tona) iz Rumunjske, Sjeverne Makedonije i Bugarske. Dokle?
Delikatese od janjetine
Mlada paška janjetina, od janjeta težine do deset kilograma žive vage, smatra se najukusnijom i najčešće se priprema pod pekom i na lešo. Janjetina od janjeta težine petnaest do dvadeset kilograma priprema se pod pekom, na lešo, ali i na žaru, dok se starija janjetina priprema i na ražnju.
Janjetina na lešo
Za četiri osobe potrebno je oko 1,5 kg janjetine. Premda se često navodi kako je but najukusniji, na Pagu se na lešo priprema bilo koji dio janjeta. Meso se opere i razreže na nekoliko većih komada. Neki kuhari meso ne režu, nego pripremaju cijeli komad.
Za pripremu treba izabrati visoku posudu u kojoj meso neće izvirivati iznad vode. Posuda se do polovice napuni vodom, a voda se zakuha. U kipuću vodu se stavlja meso, glavica bijelog luka, papar i sol. Janjetina se kuha na laganoj vatri i povremeno se miješa drvenom kuhačom. Nakon petnaestak minuta, kada je meso napola kuhano, dodaje se oguljeni i oprani krumpir, a ovisno o ukusima, dodaje se nekoliko listića peršina ili selena. Duljina kuhanja ovisi o starosti janjetine.
Mlada janjetina može biti kuhana za pola sata, a ako je starija treba je kuhati oko jedan sat. Janjetina pripremljena na lešo u zimskim se mjesecima poslužuje s kiselom salatom, kiselim krastavcima ili ukiseljenom paprikom, a u proljeće se poslužuje sa zelenom salatom i gotovo obavezno mladim lukom. (Josip PORTADA)
Janjeći zvacet s njokima
Za kuhanje zvaceta potrebno je:
• 1,5 kg janjećeg buta,
• 4 glavice luka,
• 3 svježe rajčice,
• 4 režnja češnjaka,
• lovorov list,
• cimet,
• muškatov oraščić,
• sol, papar, peršin,
• ribani ovčji sir,
• 1 dl crnog vina,
• 1 dl maslinovog ulja.
Njoki se prave od:
• 25 dkg brašna,
• 2 jaja,
• 0,8 dkg koromača
• i malo maslaca.
Isjeckanu kapulu pržimo na ulju dok ne požuti. Dodamo meso i pržimo dok ne ishlapi sva tekućina. Dodamo rajčicu, češnjak, peršin, sok, peršin, sol, papar i ostale začine. Zalijemo vodom i pustimo lagano kuhati dok meso ne omekša. Na kraju d dodamo vino i još malo kuhamo.
Priprema njoka započinje tako da skuhani krumpir u kori očistimo i još dok je vruć protisnemo. Dodamo sol, jaja, maslac, brašno i sitno narezan koromač. Lagano umijesimo, razvaljamo u okrugle valjke, narežemo komadiće duljine oko 3 cm i oblikujemo njoke. Njoke prelijemo zvacetom i pospemo ribanim, paškim sirom. (Martina PERNAR ŠKUNCA)
Kooperanti vjerni više od 40 godina
Paška sirana je najveći proizvođač zato što jedina ima svoje skupno stado od oko 3000 ovaca i 20 ljudi radi u sektoru stočarstva, brine se o našem stadu.Vlastito stado daje nam 15 posto potrebnog mlijeka, a ostatak je iz otkupa od 100-tinjak kooperanata. Ono na što smo jako ponosni je da imamo neke kooperante koji nam prodaju mlijeko više od 40 godina! Mislim da se malo koja sirana može pohvaliti time i to me zaista čini jako ponosnom.
Za nas, Pažane, Paški sir nije samo sir. On je puno više od samog sira, puno više od hrane. Dio je naše tradicije, našeg nasljeđa i nešto na što smo svi jako ponosni, ističe Martina Pernar Škunca, voditeljica maketinga Paške sirane.
- Prijavite se ili registrirajte za slanje komentara
- 693 čitanja
Vlada Zadru kupuje linearni akcelerator!
POD KLJUČEM Benkovački sajam ni nakon pet mjeseci neće se otvoriti 10.
BENKOVAČKO VIJEĆE Guzić dobio opomenu jer je rekao da se gradonačelnik Bulić »kiti tuđim perjem« i laže
Hoće li porast broja slučajeva utjecati na planove o popuštanju mjera u Hrvatskoj? Evo što kaže Božinović