Paški most slavi 40. rođendan

Slika korisnika admin
paski_most
Preko Paškog mosta dnevno prelaze tisuće vozila

Istina je da su Pažani otočani, ali ipak, ne baš sasvim. Most koji preko Ljubačkih vrata otok spaja s kopnom ipak ih na neki način čini poluotočanima jer za razliku od stanovnika velike većine drugih jadranskih otoka, ako treba do kopna mogu i pješice. No, kako se čovjek na dobro lako navike, a loše brzo zaboravlja, tako i mnogi Pažani danas nisu svjesni kako nije oduvijek bilo tako. Paški most ove godine slavi 40. rođendan i upravo je toliko dugo Pag neka vrsta poluotoka. Kao najznačajniji prometni objekt ikada izgrađen na otoku, Paški most je otvoren u nedjelju 17. studenoga 1968. godine. Na otvorenju je bilo preko sedam tisuća otočana, ali i Zadrana i stanovnika mnogih mjesta s cijelog zadarskog područja. Uz veliku svečanost, u nazočnosti domaćina Ivan Đana Zeca, tadašnjeg predsjednika SO Pag i njegovih suradnika, vrpcu je prerezao Jakov Blažević, tadašnji predsjednik Sabora Republike Hrvatske. Otvaranje mosta bilo je za to vrijeme izuzetno dobro medijski popraćeno. Od novinskih članaka izdvajamo onaj koji je pod naslovom "Podvig graditelja" dan nakon otvaranja mosta objavljen u "Vjesniku".
Predajom u redovno prometovanje tek izgrađenog armiranobetonskog mosta između Paga i kopna otok Pag prestaje zapravo živjeti kao otok i postaje velikim poluotokom. Novi most dugačak je 301 metar, a širok 9 metara.

Luk 35 metara nad morem
Njegov luk, koji se uzdiže 35 metara nad morem, dugačak je 201 metar. Most kod Fortice izgradila je grupa radnika građevinskog poduzeća "Mostogradnja" prema nacrtu inž. Ilije Stojadinovića, a po cijeni od oko 14 milijuna novih dinara. Interesantno je da je ovaj projektant novog paškog mosta autor i projekta mosta kod Šibenika. Za stanovnike Paga, i ne samo za njih, nego i za dobar dio sjeverne Dalmacije i podvelebitskog područja ova je jesenska nedjelja dobila stoga dimenzije velikog dana, dimenzije velike radosti zbog još jedne dobivene runde u borbi čovjeka s nepovoljnim faktorima prirode njegove okolice. Jedan otok čija gola burna strana pri bliještanju krečnjaka, tko zna radi čega kod putnika na susjednom dijelu Jadranske turističke ceste, nameće prizore s mjeseca, postala je sastavni dio kopna, afirmirajući tako još jednom golemu moć čovjekova stvaralaštva. S tih tristo metara asfaltne trake ubrzava se nailazak bujice novih pojava i odnosa suvremenog života na prostoru gdje i pored mnogih promjena još uvijek dominira pastorala".
Paški most je snažno utjecao na razvoj gospodarstva, a posebice turizma. Od 1968. godine bilježe se prvi brojniji dolasci turista, a onda je krenulo i urbano širenje Paga. Preko Paškog mosta na otok su stigli i prvi automobili, među kojima je prvi bio tada popularni fićo kojeg je doveo nekada mornar, a danas ovčar Ivo Festini Madona.

Po jugu i buri
O značenju mosta za život na otoku ne treba ni govoriti, ali ipak, dobro je prisjetiti se činjenice da su otočani, ako su htjeli do kopna, nužno morali prelaziti more. Iz starih dokumenata doznajemo koliko je to bilo teško i opasno. Tako, primjerice, Bartol Kašić u svojoj autobiografiji navodi kako je brodom od Paga do Molata kod Zadra putovao tri dana, a na Molatu je petnaest dana čekao brod za Italiju s kojim je putovao još sedam dana. Kako je stalno puhalo jugo, brod se opasno valjao, a Kašić je dobio morsku bolest zbog čega je putovanje proveo ležeći na dnu broda. Putovanje s otoka na kopno olakšano je tridesetih godina 20. stoljeća kada je uspostavljena parobrodska veza sa Sušakom. No, opet se moralo preko mora. U svibnju 1957. godine izgrađena je Jadranska magistrala, uspostavljena je trajektna veza Pag - Karlobag i po prvi puta izravna autobusna veza Paga s Rijekom. Baš su u to vrijeme brojni Pažani zauvijek otišli u Rijeku gdje ih danas ima više nego na Pagu. Putovanja su za Pažane postala normalna i uobičajena, no ipak i dalje se moralo preko mora. Tek je izgradnja Paškog mosta 1968. godine sve to izmijenila. Od izgradnje Paškog mosta, otočani do kopna, ako žele, mogu i pješice, po buri i jugu, po kiši i suncu o čemu su pokoljenja otočana stoljećima mogla samo sanjati.

Veza između kontinenta i Dalmacije
Na gradnji Paškog mosta bilo je angažirano 150 radnika s kontinenta kojima nije bilo lako jer je puna četiri mjeseca, u jeku gradnje, puhala bura jačinom od osam bofora. Pa ipak, posao su završili čak 12 dana prije roka. Za Domovinskog rata Paški most je bio jedina spona između Dalmacije i kontinentalnog dijela Hrvatske, njime su prolazili brojni prognanici i izbjeglice, preko njega je išlo naoružanje, hrana i vojska i zbog toga su ga u više navrata napadali zrakoplovi JNA. Nedugo nakon rata, most je u cijelosti obnovljen. Danas preko Paškog mosta dnevno prolazi preko tri tisuće vozila zimi i na desetke tisuća vozila ljeti i on je, unatoč autocesti Zagreb - Split i dalje važan dio prometnog pravca između kontinenta i Dalmacije i obrnuto.

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno