STANKOV SUSTAV KRAVA-TELE I MIRKOVE ŠARENE KOZE

Slika korisnika admin
Autor: 
birkic_plodovi
Ana GRGAS
POZIRANJE U MEDVIĐI - Jedno od grla s kojim se Stanko ponosi

Sunce šalje posljednji pozdrav ugodno tople, južinom začinjene veljače, a na asfaltiranim cestama Medviđe grupice krava ubrzavaju korak prema stajama u zaseocima Birkića - Svetozara, Mirka i Stanka.

Vjerujete li da Medviđa broji 160 krava u Sustavu krava - tele, ako im se pribroji pomladak onda brojka prelazi cifru 200, a ako u njihov atar zalutaju krave susjednog Zelengrada, što se događa na Kunovcu i oko kuća Katuša tada se broj udvostruči.

I tko kaže da naša županija nema mogućnosti za uzgoj goveda u sustavu krava - tele ili moguće je, ali samo za primitivne domaće pasmine.

Bez primitivne pasmine

- Pa naravno da to ne stoji, kaže Stanko Birkić (1968.) i pokazuje na dio od ukupno 44 grla. Među mojim kravama nema niti jedne primitivne pasmine, sve su to simentalke i montafonke te njihovi križanci, a pogledajte njihov okvir, konstituciju i kondiciju, to sve govori, kaže Stanko, vidno ponosan na svoje stado.

Doista, izvrsna kondicija, a k tome krave su njegovane i čiste unatoč obilnim kišama i nanosima mulja. Mirnog su temperamenta, a na Stankov glas odmah reagiraju, muču i poziraju, ne plaše se ni bljeskalice fotoaparata nego ljubopitljivo gledaju. Sve ove osobine posjeduju samo grla kulturnih pasmina, ali grla kojima treba osigurati i kvalitetnu i obilnu ishranu.

Može li Medviđa, Medviđa o kojoj se stvara predodžba kamenite Bukovice ispuniti tako zahtjevnim grlima njihove hranidbene potrebe ili je dobra gojidbena izgradnja rezultat dopunske hranidbe, pitamo samog uzgajivača Stanka.

- To je pogrešna predodžba o Medviđi, kaže Stanko i dodaje, dugo je stvarana takva slika, ali naša Medviđa ima bogati biljni svijet, tu su šume i šumarci: hrasta, jasena, cera, graba, klena i drena, livade i pašnjaci, bistri izvori i pojila i krave dođu s ispaše site i napite. Ništa im dopunsko ne treba, kaže Stanko kao da brani svoj stav, pa zaključuje: - Jedino krave pred telenje i nekoliko dana nakon telenja borave u staji na vezu i tada dobivaju sijeno i napoj od posija nakon telenja.

Život od blaga

Vrlo dojmljiva Stankova prezentacija govori ne samo o njegovoj privrženosti rodnoj Medviđi nego i o njemu kao uzornom uzgajivaču, s najvećim stadom u Medviđi. Ali Stanko za razliku od mnogih drugih uzgajivača u svakom trenutku zna gdje mu stado pase ili se odmara i kada je vrijeme telenju. Njegove se krave ne tele o Božiću na tuđem pašnjaku, udaljenom kilometrima od imanja dok kiša lije, a vukovi vrebaju najpovoljniji trenutak da im novorođeno tele postane slastan zalogaj. Iako je, kako kaže "sam svoj gazda" (trenutačno neoženjen) i sam sebi poslovođa, stroži je prema sebi nego što bi bio netko drugi, jer tako ga je život naviknuo od mladosti.

Od rane mladosti Stanko je volio blago, ovce i koze i bio je sretan kada je završio osam razreda i da se više ne mora školovati. Od tada pa do danas jedino što radi, od čega živi i za što živi je njegovo blago. Ponosan je na sve što je postigao, jer je sve postigao isključivo vlastitim radom i upornošću. Uzgojem krava započeo je 2000. g. kada je kupio osam grla simentalske pasmine i vlastitom selekcijom i reprodukcijom došao da današnjeg stanja. Iste godine izgradio je staju cca 230 m2. Nakon prvog neuspjelog umjetnog osjemenjivanja nabavio je i vlastitog rasplodnjaka, a trenutačno ih je dva u stadu. Iako bikovi nisu prošli progeni test, njihovi rezultati su razvidni.

- Prošli su ga u stadu, kaže Stanko, izuzetno zadovoljan dok pokazuje pomladak u odvojenom dijelu staje, kao corpus delicti. A, kako ne bi bio zadovoljan kada je oplođenost iznad prosjeka, telenja bez intervencija veterinara, a ukoliko bude problema to rješava sam ili uz asistenciju brata Mirka.

Mirkove umatičene koze

Mirko (1974.) je i najbliži i jedini susjed Stanku, a za razliku od njega Mirko je obiteljski tip, ima dva sina i kćer. Mirko je također stočar, ali on je ostao vjeran blagu sitnog zuba, danas samo kozama izvorne pasmine. Stado je prosječne veličine 100 grla, hrvatske šarene koze, ali prvo umatičeno u Bukovici. Grla u programu očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina ostvaruju poticaj od 350,00 kn, što je u odnosu na osnovna stada dva i pol puta više, a na pitanje kako je zadovoljan i koliko je sretan što je upravo on prvi ušao u program zaštite izvorne pasmine, do prije Domovinskog rata gotovo jedine pasmine, Mirko vrti glavom. - Teško je voditi svu tu evidenciju, kaže Mirko i dodaje: - Nije to  samo slučaj moj, isto reagiraju i uzgajivači koji ostvaruju poticaj isključivo na osnovno stado. Naime, nastavlja Mirko svi smo nezadovoljni novim načinom vođenja registra ovaca i koza po kojemu nadležnost preuzima veterinarska služba, a sami smo dužni prijaviti svako premještanje ili uginuće životinja (stradalim od predatora), posjedovati putni list i pravilno ga ispuniti prilikom otpreme ili dolaska životinja na gospodarstvo i dostaviti primjerak putnog lista, obilježavati sav novorođeni pomladak itd. Kako do sada nisu morali voditi nikakvu evidenciju, odnosno za njih je to obavljao HSC (Hrvatski stočarski centar), stočari nemaju izbor, izuzev da odustanu od stočarstva, a to će se vjerojatno i dogoditi starijoj dobnoj populaciji, koja ne samo da nema potrebno znanje nego nije niti mobilna.

 POTICAJI I KREDITI ZA SUSTAV KRAVA-TELE

U modelu poticanja poljoprivredne proizvodnje jedno grlo u sustavu krava - tele ostvaruje poticaj od 3.000,00 kn, a u sustavu ekološke proizvodnje 3.900,00 kn. Da bi ostvarili poticaj uzgajivači moraju posjedovati minimalno poticajni broj, a to je 10 grla.

Povoljni kreditni programi Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Operativni program u sustavu krava - tele s maksimalnim iznosom kredita do 11.000.000,00 kuna, vrijeme otplate 15 godina i vrijednost povrata kapitalnog ulaganja do 50 % vrijednosti kredita, ali ne više od 3,500.000.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno