Našim susjedima prijeti izbacivanje iz Vijeća Europe

Ne imenuje li novo izaslanstvo, BiH neće sudjelovati u radu Vijeća Europe, zbog čega bi kao i zbog diskriminacije “ostalih”, mogao biti izbačen iz VE

Ne odredi li BiH do kraja  ožujka novo izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini Vijeća  Europe, usklađeno s rezultatima izbora 3. listopada, do  kraja godine neće sudjelovati  u radu Vijeća Europe. Taj,  kako se čini, vjerojatni razvoj  situacije mogao bi biti uvod u  diplomatski skandal prvoga  reda – trajno izbacivanje BiH  iz Vijeća Europe zbog diskriminacijskoga izbornog sustava, što bi bio presedan u  povijesti najstarije institucije  europskoga udruživanja, staroj više od pola stoljeća.
Zanemarivanje  “ostalih”
Pravila Vijeća Europe propisuju da nacionalno izaslanstvo pri Vijeću Europe može  predstavljati svoju zemlju najviše pola godine nakon izbora  održanih u toj zemlji. Dakle,  ako novi saziv Parlamenta  BiH do 3. travnja, kada istječe  pola godine od izbora, Vijeću  Europe ne dostavi sastav novoga izaslanstva BiH u Parlamentarnoj skupštini VE, zemlja do kraja godine neće  sudjelovati u radu skupštine.  Kako sada stvari stoje, malo je  vjerojatno da će do spomenutoga roka državni parlament stići imenovati novo  izaslanstvo, jer još nije ni konstituiran, a formiranje parlamentarne većine posve je  neizvjesno. “Šest mjeseci nam  istječe, što znači da nećemo  moći predstavljati BiH”, upozorio je ovih dana član izaslanstva BiH pri Vijeću Europe Mladen Ivanić. Članica  izaslanstva Azra Hadžiahmetović kazala je medijima kako  su BiH predstavnici na upravo  završenom zasjedanju Parlamentarne skupštine upozoreni na problem. Usprkos tome,  ona sumnja da će izaslanstvo  biti izabrano na vrijeme.  “Skeptična sam, jer ne samo  da parlamentarna većina još  nije formirana, nego nisu ni  procedure koje to podrazumijevaju. Izbor Doma naroda  u Parlamentarnoj skupštini  BiH vezan je za izbore domova odnosno vijeća naroda  u entitetima, a mi još uvijek  nemamo ni Dom naroda federalnog parlamenta. Još, dakle, nije konstituiran ni Dom  naroda ni Zastupnički dom  Parlamentarne skupštine  BiH. Može se, naravno, dogoditi da se to riješi u roku od  24 sata, i da se izaslanstvo za  Vijeće Europe na vrijeme izabere, ali moram imati rezervu  prema toj mogućnosti”, kazala je medijima Hadžiahmetović.
No proceduralni cajtnot  manji je od dva golema problema koji opterećuju sudjelovanje BiH u Vijeću Europe. Zemlja je još prije izbora upozorena da bi mogla  biti izbačena iz VE ne provede li presudu Europskog  suda za ljudska prava u poznatome predmetu “Sejdić-Finci”. Riječ je o presudi  koja zahtijeva da se građanima koji se ne izjašnjavaju kao  pripadnici jednoga od tri konstitutivna naroda – tzv. “ostalima” – omogući kandidiranje i biranje za članove  Predsjedništva BiH, što Daytonskim sporazumom nije  omogućeno. Sadašnje Predsjedništvo BiH, naime,  načinjeno je samo od predstavnika tri konstitutivna naroda, čime je predstavnicima  “ostalih” uskraćeno pravo da  se kandidiraju i budu birani.  Zemlja s takvom diskriminacijskom odredbom ne može  biti članicom Vijeća Europe,  pa je od BiH zatraženo da je  promijeni. “Taj slučaj objektivno određuje dugoročnu poziciju BiH u Vijeću Europe.  Činjenica da nije provedena  odluka suda više ugrožava poziciju BiH nego bilo što drugo”, upozorio je Mladen Ivanić.
Začarani krug
Usprkos tome, problem se  čini nerješivim: za ispravljanje  izborne diskriminacije “ostalih”, potrebno je promijeniti  ustav BiH, što ovisi o konsenzusu političkih stranaka.  Dogovor prije izbora nije bilo  moguće postići, a nakon njih  to je očito postalo još teže, jer  stranke ne mogu formirati ni  vlast, a kamoli se dogovoriti o  dvotrećinskoj većini u državnome parlamentu nužnoj za  promjenu ustava. Kako sada  stvari stoje, BiH je bliže izbacivanju iz Vijeća Europe,  nego formiranju vlasti u zemlji. Bivšeg predsjedatelja Vijeća ministara BiH Adnana  Terzića novinari su pitali ima  li pomaka u konstituiranju  vlasti. “Koliko ja imam informacija, pomaci su unazad”,  odgovorio je Terzić.