SLUČAJ ŽIGOSANE TINEJDŽERICE Ministrica Murganić: "Škola je morala izvijestiti policiju, roditelje, kao i Centar za socijalnu skrb!"

Slika korisnika mkvanja
Inspekcijski nadzor u Ekonomsko-birotehnickoj i trgovačkoj školi
Arif SITNICA
Ozlijeđena 15 - godišnjakinja i njezin otac

Danas se o događaju u Ekonomsko-birotehničkoj i trgovačkoj školi, gdje je učenik vrućim predmetom opekao učenicu i učenika, očitovalo i Ministarstvo znanosti i obrazovanja te su nam potvrdili da su kontaktirali školu kako bi dobili punu informaciju te su zatražili hitno očitovanje, a pokrenut je i inspekcijski nadzor.

- Škola je mjesto nulte tolerancije na bilo koji oblik nasilja. Postupci koje škola treba poduzeti u slučaju nasilja među djecom i nad djecom propisane su Protokolom o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima. U cilju suočavanja s problemom nasilja u školama, Ministarstvo je pripremilo i u javno savjetovanje uputilo Pravilnik o načinu provođenja odgojno-obrazovne potpore i stručnog tretmana učenika u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenika s problemima u ponašanju. Dodatno, u pripremi je i novi Akcijski plan prevencije nasilja u školama, kojim će se obuhvatiti promjenu pravnog okvira, pripremu edukacije te sustav podrške za učitelje, učenike i roditelje, pojasnili su iz resornog ministarstva.

Danas je bilo zakazan i sastanak nastavničkog vijeća koje je trebalo odlučiti o odgojnim mjerama koje će odrediti za učenika. Međutim, unatoč našim višekratnim pokušajima da stupimo u kontakt s ravnateljem Jozom Dragićem, nismo ga do zaključenja članka uspjeli dobiti.

Inače, o slučaju se oglasila i Nada Murganić, ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike. Ona je obraćajući se medijima istaknula kako je škola morala o ovom slučaju izvijestiti policiju, roditelje, kao i Centar za socijalnu skrb, kao što je i navedeno u protokolu.

Ana Šare Glavan, sociolog u Službi za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo, radi na preventivnim radionicama za mlade i to o vršnjačkom nasilju namijenjene učenicima 5. i 6. razreda u osnovnim školama Zadarske županije.

 - U školskoj godini 2017/2018 su djelatnice Službe za mentalno zdravlje u 23 osnovne škole, među učenicama i učenicima petih i šestih razreda, provele radionice "Vršnjačko nasilje" koje su usmjerene na sprječavanje svih vrsta nasilja među populacijom djece osnovnoškolskog uzrasta. Analizom anketnih upitnika dobiveni su sljedeći rezultati: 96,1% učenika je izjavilo da su vidjeli neki oblik nasilja, 49,1% učenika izjavljuje da su učinili neki oblik nasilja, a 62,4% učenika tvrdi da su doživjeli neki oblik nasilja, iznijela nam je zastrašujuće i zabrinjavajuće podatke Ana Šare Glavan. Istaknula je kako je najvažnije djelovati preventivno te što ranije kako bi se nasilje spriječilo.

O eskalaciji nasilja među tinejdžerima, a koje posljednjih mjeseci potresa Zadar, među kojima treba istaknuti napad na autobusnom kolodvoru, uništavanje zgrade u kompleksu Stjepana Radića, te spomenuti slučaj i škole, ali i prijetnje smrću upućene djevojci koju je pretukao Darko Kovačević Daruvarac, razgovarali smo tijekom dana s još nekoliko stručnjaka koji rade s djecom i adolescentima.

Smiljana Zrilić prof. dr. sc. koja radi na Sveučilištu u Zadru rekla nam je kako uzrok nasilja vidi u tome što zaštitni čimbenik - obitelj više ne ističe neke tradicionalne vrijednosti.

 - Roditelji kao da se srame nekih vrijednosti na kojima se zasniva obitelj, a to je zajedništvo, kohezivnost. Nema više zajedničkih obroka. Bitno je sjesti i pola sata razgovarati i biti zajedno, istaknula je važnost obitelji kao oslonca Smiljana Zrilić i nastavila:

- Svi žive užurbano i treba vidjeti kako djeca provode slobodno vrijeme, a provode ga po trgovačkim centrima s roditeljima. To im je postao novi dom i to nije dobro. Obitelj je taj zaštitni faktor, a djeca provode vrijeme u dokoličarenju bez aktivnosti s roditeljima umjesto da se druže i da razgovaraju, rekla je Zrilić dodavši kako je sve krivo postavljeno i potrebno je inzistirati na tradicionalnim vrijednostima. Smatra kako postoji red i dosljednost u obitelji jer i djeca vole red.

 - Do agresivnosti dolazi jer roditelji ne posvećuju dovoljno pozornosti djeci i nema zajedničke interakcije, zaključila je Zrilić, a s njom se slažu i ostale stručnjakinje.

Polona Bencun, psihoterapeutkinja za djecu te liječnica školske medicine rekla nam je kako do problema s nasiljem dolazi jer mladi, posebno dječaci i adolescenti žive u svijetu u kojem se isprepliće stvarnost te fikcija koju vide na filmovima i u igricama te se često pri odgoju zanemaruje emocionalan odgoj dječaka zbog čega često dolazi do frustracija i nezadovoljstva, ali i potrebe da se dokažu te stoga pribjegavaju nasilju kao jednom od načina dokazivanja u društvu.

Irena Jurjević, psihoterapeutkinja i pedagoginja u jednoj osnovnoj školi rekla nam je da je bitno naglasiti kako nasilje nastaje nasiljem te da svako javno i neprimjereno iskazivanje agresije prema drugom biću ima svoju pozadinu. 

- Na nasilje možemo reagirati nasiljem prema sebi; samoozljeđivanjem, ovisnostima, prehrambenim poremećajima ili pak psihosomatskim oboljenjima. No, isto tako možemo reagirati nasiljem prema nekome drugome, slabijem od nas ili jednakom, što je rjeđa situacija. Naime, kod djece i mladih događa se to da često nisu u mogućnosti da svoju agresiju, bila ona funkcionalna ili ne, adekvatno usmjere na rješavanje svog problema. Jer ne znamo kako, nitko nas nije naučio, a često i boravimo u uvjetima gdje nam nije dozvoljeno da pokažemo kako se osjećamo. Isto, tako djeca ne mogu birati obitelj u kojoj se nalaze, a često osjećaju da ne mogu utjecati i na okolinu u kojoj borave. U takvom slučaju okreću se onome na što mogu utjecati, pojasnila je Jurjević.

Dodala je kako energija, u ovom slučaju ljutnja, ne nestaje, ona se transformira u neki drugi smjer i oblik, bilo prema sebi ili prema drugome.

 - U procesu rada s nasiljem u školama bitno je uvažiti sve strane u procesu, zlostavljanog i zlostavljača. Često se u društvu događa da su briga i suosjećanje nakon otkrivenog nasilja usmjereni prema onome tko je doživio napad, dok prema zlostavljaču kreće javna osuda. Valja osvjestiti da nasilje nije došlo tek tako, već da i ono ima svoju pozadinu. Kako je potrebno što prije pružiti zaštitu i podršku zlostavljanom, tako je potrebno razviti sustav rada i podrške onima koji zlostavljaju. Jer, i jednima i drugima potrebno je isto: sigurnost, pripadanje, prihvaćanje i ljubav i tek kada uvažimo sve dijelove tog sistema, krug zlostavljanja se zaustavlja, zaključila je Jurjević.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 1 (1 glasova)