INTENZIVNIJE PROCJEPLJIVANJE Prva doza »oxfordskog« cjepiva pruža zaštitu od oko 70 posto

U Hrvatsku je jučer stiglo prvih 16.800 doza cjepiva AstraZeneca/Oxford koje će od ponedjeljka biti distribuirane diljem Hrvatske za cijepljenje građana, izvijestili su iz Vlade. Naime, konačno je stiglo i AstraZenecino cjepivo, treće cjepivo protiv bolesti COVID-19 koje je stiglo u Hrvatsku, a najavljuje se kako se tijekom veljače očekuje isporuka 150.000 doza.
Da podsjetimo, britansko-švedska tvrtka u siječnju je neočekivano objavila da će smanjiti dostavu svog cjepiva Europskoj uniji u prvom kvartalu ove godine, i to za čak 60 posto, čime su prekršili ugovor potpisan s Europskom komisijom (EK), iako je razvoj cjepiva dobrim dijelom financiran i europskim novcem. Nakon natezanja s EK pristali su isporučiti dodatnih 9 milijuna doza te je najavljeno da će se ukupna tranša od 40 milijuna doza za Europu početi distribuirati početkom veljače. Nakon što je objavljen i ugovor s tvrtkom, zbog ozbiljnih kašnjenja u proizvodnji i isporuci cjepiva, obzirom da su proizvodnju u Britaniji odlučili zadržati na »otoku«, iz EK su najavili kako će tvrtka proširiti svoje proizvodne kapacitete u Europi.

Cijepljenje starijih od 18
Iako su se posljednjih tjedana javile kontroverze oko učinkovitosti cjepiva za starije od 65 godina te su neke europske zemlje objavile kako starije od 65 neće cijepiti ovim cjepivom, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je kako na temelju dostupnih podataka o kliničkim ispitivanjima cjepiva protiv COVID-19 koja su registrirana u Hrvatskoj centraliziranim postupkom (putem Europske agencije za lijekove), nema razloga donositi preporuku za cijepljenje koja bi se razlikovala od indikacija koje je odobrila Europska agencija za lijekove, odnosno da je donja dobna granica za primjenu ovog cjepiva 18 godina, a gornje dobne granice nema. Kažu kako dodatne informacije o AstraZenecinom cjepivu protiv COVID-19 ukazuju na to da jedna doza AstraZeneca cjepiva pruža zaštitu od oko 70 posto već tri tjedna nakon primjene i da ta zaštita ne slabi kroz 12 tjedana, potom kako je prema sažetku opisa svojstava lijeka, preporučeni razmak između prve i druge doze od 4 do 12 tjedana, kao i da se pokazalo da je konačan rezultat, odnosno djelotvornost nakon druge doze, viša kad je razmak između prve i druge doze veći.
– Preporučujemo da se druga doza AstraZeneca cjepiva primijeni 8 do 12 tjedana nakon prve doze, navode u HZJZ-u. Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak u petak je, pak, naveo kako niti jedan ispitanik, koji je primio cjepivo, nije imao težak oblik bolesti i nije hospitaliziran, što znači da je cjepivo gotovo 100 posto učinkovito na teže oblike bolesti.

Lokalno popuštanje mjera
U Hrvatskoj su jučer, inače, zabilježena 424 nova slučaja oboljelih od COVID-19 pa je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj ukupno 2.904. Među njima su 1.143 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 106 pacijenata. Preminule su 22 osobe, a u samoizolaciji je više od 14 tisuća građana. Od početka pandemije tako se brojka oboljelih popela na više od 235 tisuća, a od novog konornavirusa u Hrvatskoj su od izbijanja pandemije umrle 5.144 osobe.
U Primorsko-goranskoj županiji, je po podacima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a, jučer bilo 29 novooboljelih i 25 ozdravljenih osoba te je broj aktivnih slučajeva tako bio 530. Ukupno je laboratorijski obrađeno 474 uzoraka pa je tako u ukupnom broju testiranih oko 6 posto pozitivnih. Po podacima Ureda ravnateljstva KBC-a Rijeka, na bolničkom liječenju su bila 24 pacijenta, a na respiratoru jedna osoba. Nažalost, jedna osoba je preminula. Inače, u PGŽ-u je ukupno do jučer drugom dozom cjepiva procijepljeno 2892 osobe, što čini udio procijepljenosti drugom dozom od 58 posto. Paralelno s najavom nastavka cijepljenja od idućeg tjedna, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović gostujući na Hrvatskom radiju najavio je lokalno popuštanje mjera. Ipak, upozorio je kako se, unatoč dobrim epidemiološkim brojkama, ne smijemo zanositi da je virus nestao. Načelnik Nacionalnog stožera civilne zaštite kazao je i kako je činjenica da Hrvatska ima najmanje stroge mjere u EU, a uspijeva spuštati brojke.

Božinović optimističan
– Mi bismo najradije da ovo ne moramo raditi, nitko se nije pripremao za pandemiju. O pandemijama su se možda snimili neki filmovi, napisalo par knjiga zadnjih godina, ali se zapravo cijeli svijet po prvi put suočava s ovakvom zarazom koja je zahvatila svaki kutak zemaljske kugle i svi imaju isti prioritet – zaštititi živote ljudi, a s druge strane omogućiti ekonomiji da funkcionira, i u tome se donose različite mjere, ukazao je Božinović.
– Naš cilj je spustiti te brojke toliko da možemo reći da je sve pod kontrolom i da se pripremamo za ono razdoblje godine koje je za hrvatsko gospodarstvo ključno, a to je turistička sezona, također je istaknuo izražavajući razumijevanje za predstavnike sektora koji su najpogođeniji pandemijom i provođenjem epidemioloških mjera.
Istaknuo je kako su u Vladi i Stožeru učinili sve da ne dođe do zatvaranja, a kad se ono dogodilo, brojevi oboljelih su počeli padati i još padaju.
– Ako se taj trend nastavi, ako budemo stabilizirali taj pad i ako on bude veći, sigurno nećemo gubiti vrijeme da nešto korigiramo i da se ti objekti dijelom ili pod određenim uvjetima mogu otvoriti, kazao je Božinović koji je ponovno odbacio mogućnost policijskog sata i zatvaranja ljudi u kuće. Naveo je kako će se ići u smjeru popuštanja mjera, ovaj put prije turističke sezone. Osvrnuo se i na dinamiku cijepljenja u Hrvatskoj.
– Cijepljenje je sada malo sporije u odnosu na ugovorene količine cjepiva, ali mislim da će se to intenzivirati već ovog, a pogotovo idućeg mjeseca. U drugom kvartalu ćemo sigurno imati doza koje će promijeniti situaciju u smislu da će epidemija biti sve više pod kontrolom. U tom smislu sam optimist, rekao je Božinović.
 

Slovenija ukinula obvezu testiranja
Ni 24 sata na snazi nije izdržala odluka slovenske Vlade o obvezi dnevnih radnih migranata da na granici pri ulasku u Sloveniju moraju pokazati negativni test na koronu i obavljati ga jednom tjednom. Naime, preksinoć je Odluka o uvjetima ulaska u Sloveniju izmijenjena tako da sada radni dnevni migranti pri ulasku u Sloveniju ne trebaju negativan test na COVID-19 ako u Sloveniju ulaze iz zemalja EU i Schengena u kojima je epidemiološka situacija bolja nego u Sloveniji, a to su trenutno sve susjedne zemlje. Osim radnika migranata, negativni test na granici pri ulasku u Sloveniju više ne moraju pokazati ni osobe koje prelaze granicu zbog sudjelovanja u obrazovanju, zbog osposobljavanja ili znanstvenog istraživanja te oni koji u Sloveniju dolaze zbog pomoći, brige za članove obitelji, održavanje imovine i zemljišta i sličnih potreba.
Paralelno s ublažavanjem mjera na granici, u Sloveniji su krenuli i u popuštanje nekih protupandemijskih mjera pa su tako jučer otvorili skijališta i trgovine površine do 400 četvornih metara. Novom uredbom je, naime, dopušten rad žičara i pripadajućih skijaških staza, ali uz propisan epidemiološki okvir i predočenje negativnog testa, a skijališta mogu organizirati i brzo testiranje skijaša po dolasku.