Hrvatska stvara kao 2006., a troši 25 posto više

U odnosu na 2006. država je u 2010. od građana i gospodarstva iscijedila 12 milijardi kuna, odnosno 12 posto prihoda više. No, rashodi su dvostruko brže rasli pa je razlika nadoknađena novim zaduživanjem, koje će opet vraćati gospodarstvo i građani

Padom od 1,4 posto hrvatsko je gospodarstvo u prošloj godini potonulo ispod razine na kojoj je bilo u 2007. godini i skupa s njim u 2006. godinu vratio se i životni standard građana. No, država je od gospodarstva i građana u 2010. godini izvukla čak 12 milijardi kuna više nego u 2006. godini. Na kraju je potrošila čak 23 milijarde kune više nego 2006. godine. Tu se najvećim dijelom skriva razlog zbog kojeg se Hrvatska ne uspijeva pokrenuti s dna za razliku od većine zemlja Europske unije i država u regiji.
Ako se proizvodilo i stvaralo kao 2006. godine, nije bilo lako izgurati 2010. godinu s teretom državne potrošnje koja je bila za četvrtinu veća. U odnosu na 2006.  država je u 2010. od građana i gospodarstva iscijedila 12 milijardi kuna, odnosno 12 posto prihoda više. No, rashodi su dvostruko brže rasli pa je razlika nadoknađena novim zaduživanjem, koje će opet vraćati gospodarstvo i građani. U taj začarani krug Hrvatska je ušla zato što su baš svi značajniji rashodi, prema podacima koje je objavilo Ministarstvo financija, rasli puno bržim tempom nego prihodi koje je mogla dati slabašna ekonomija. Tako su u odnosu na 2006. godinu  materijali rashodi porasli za dvije milijarde kuna, odnosno za 33 posto. Za četvrtinu su porasle i subvencije poljoprivredi i HŽ-u, a široke ruke Vlada je bila i prema građanima koji žive od proračuna. Tako su troškovi zaposlenih u državnoj upravi i javnom sektoru, bez zdravstva, narasli za šest milijardi kuna, odnosno za 35 posto. Uz to, isplata mirovina u 2006. godini koštala je 28 milijardi kuna, što je sedam milijardi kuna ili čak 25 posto manje nego što je za pokrivanje penzija otišlo u 2010. godini. Na kraju su isplate naknada građanima u 2010. godini odnijele 65 milijardi kuna ili 15 milijardi više (30 posto) nego u 2006. godini.
Ako se gleda razdoblje od 2004. godine, otkad je vlast u zemlji preuzeo HDZ,  državna je potrošnja povećana za čak 44 posto, pa su proračunski rashodi sa 84 milijarde kuna iz 2004. godine narasli na 121 milijardu kuna. Prihodi koji u tih sedam godina porasli za 33 posto teško su to mogli pratiti.  Trošak zaposlenih veći je za 7,2 milijarde kuna, odnosno za gotovo 50 posto, a država je “uspjela” za 46 posto povećati svoje materijalne troškove. Na mirovine odlazi deset milijardi kuna, odnosno 40 posto više nego 2004. godine.