Bekeffy: Potrebne su nove ideje i nova ulaganja

Razgovaramo s Balazsom Bekeffyjem, predsjednikom Uprave OTP banke, koja je u 2011. godini zabilježila 100 milijuna kuna dobiti.
Upravo smo u razdoblju objava rezultata poslovanja financijskih institucija u Hrvatskoj među kojima i OTP banke. Možete li nam ih u najkraćem predstaviti?
– Znam da se bankarski profit u današnje vrijeme opet često spominje u negativnom smislu, međutim isto tako često zaboravljamo da je dobit ono što banci i sektoru kao cjelini pruža stabilnost. OTP banka ostvarila je u prošloj godini gotovo 100 milijuna kuna neto dobiti, dok je istovremeno uspjela zadržati, a u nekim područjima i poboljšati prisutnost i tržišni udio u poslovanju s građanstvom. OTP banka je još uvijek pretežno orijentirana na poslovanje s građanstvom i taj nam je segment više nego dvostruko veći od korporativnog. To je jedan od glavnih razloga za naše stabilno i čvrsto poslovanje u proteklim turbulentnim godinama te zbog kojega smo prošlu godinu završili bez većih iznenađenja ili problema.
 Jeste li zadovoljni postignutim rezultatima, čime ih tumačite?
– Iznimno smo sretni što smo među šest najjačih hrvatskih banaka – vjerujem da je to rezultat dugoročnih ostvarenja i dobro provedene strategije. Također moram reći da smo jako ponosni na ovaj uspjeh zbog kojega Uprava banke mora biti zahvalna zaposlenicima i kolegama u banci. Bez njihove predanosti takvi rezultati ne bi bili ostvarivi. Uspjeli smo zaključiti prošlu godinu sa stabilnim i kvalitetnim portfeljem, boljim od hrvatskog prosjeka, zahvaljujući našem možda ponekad i pretjerano konzervativnom pristupu. Vjerujem da je biti konzervativan u svakom slučaju prednost kad govorimo o bankarima te da nam to pomaže da budemo stabilan i pouzdan subjekt u našim lokalnim zajednicama, ne samo u Zadru, već i u našim tradicionalnim regijama oko Pule, Dubrovnika i Siska.
OTP banka u hrvatskom bankarstvu
Što je OTP banka u hrvatskom bankarstvu prema tim rezultatima?
– Kad govorimo o ukupnoj imovini, naš tržišni udio i pozicija ostali su nepromijenjeni, odnosno osma smo po veličini banka u Hrvatskoj. Naš tržišni udio u segmentu poslovanja s građanstvom ove godine nešto je porastao te smo prešli 4,5 posto prvi put u povijesti banke. I u segmentu depozita, korporativnih i građanskih, banka je zadržala istu poziciju, odnosno 5,3 posto u poslovanju s građanstvom te 2,1 posto u korporativnom sektoru, još jednom dokazavši stabilnost poslovanja.
Kako bi na osnovi ostvarenih vaših i drugih bankarskih rezultata procijenili prilike među ovdašnjim građanima, a kako među gospodarstvenicima? Mislim koliko je korporativni sektor, a koliko retail kriv za sadašnje prilike?
– Naravno da ne možemo kriviti one koji su izgubili posao ili su se našli u teškoćama zbog obiteljskih problema. Međutim, neke klijente možemo kriviti zbog pretjeranog samopouzdanja. Mnogi su građani, a i poduzetnici vjerovali da se mogu rastegnuti do krajnjih granica, bez sigurnosne zone, posebno između 2006. i 2009. godine s ludom dinamikom na tržištu nekretnina. Vidjeli smo mnoge klijente kako rade slične pogreške, mogli su si priuštiti opel astru, ali kupili su skupi audi ili BMW, udobno živjeli nekoliko godina, ali bez rezervi. Jednom prilikom razgovarao sam s bankarom koji provodi zasluženu mirovinu. Rekao mi je dvije stvari vezane uz banke, a jedna od njih glasi ovako: trenutak u kojem počnete vjerovati da možete rezerve koristiti za ispunjavanje sadašnjih potreba, trenutak je u kojem ćete krenuti nizbrdo. Rezerve moraju postojati, čak i ako to znači da morate smanjiti svoje želje. Nastojim se tih riječi svaki dan prisjetiti.
Mali poduzetnici i mladi kao bankarska meta budućnosti
Gdje vidite priliku za iskorake kada je sama banka u pitanju?
– Ove godine usredotočit ćemo se na dva područja u kojima vidimo budućnost – segment malih i srednjih poduzetnika te segment mladih klijenata. Za prve pripremamo nove pakete i kredite s preferentnim ili subvencioniranim cijenama, uglavnom utemeljeno na suradnji s lokalnim samoupravama. Međutim, surađivat ćemo i s nacionalnim ili međunarodnim partnerima kao što su HBOR, HAMAG i EIF. Kad govorimo o mladima, prva smo banka koja je uvela dostavu PIN-a putem SMS-a, ali u svakom kvartalu ove godine uvodit ćemo i druge promjene vezane uz mobilno bankarstvo, mobilne tokene ili internet pakete.
 Kakva kretanja kamata i općenito bankarskih troškova očekujete u ovoj godini?
– Premda bi kamate trebalo određivati tržište, u današnjem okruženju ne možemo isključiti učinke odluka koje se donose izvan Hrvatske – kao što su odluke vezane uz financijski ili bankarski sektor donesene u Italiji, Austriji ili u EU. Ako pretpostavimo pozitivan razvoj događaja, odnosno da će euro ostati stabilan i da neće biti većih regulatornih promjena, očekujemo blagi porast kamata na štednju uglavnom u drugom i trećem kvartalu godine, ali očekujemo i nestanak ponude jeftinih ili sniženih kredita. Već vidimo znakove ove druge promjene – nekoliko banaka već je prekinulo kreditne akcije koje su bile dostupne lani.
OTP banka nacionalno je zastupljena, no nas u Zadru uvijek zanima ovaj lokalni dio poslovanja, odnosno udjel same Zadarske županije u poslu i vaše zadovoljstvo ili nezadovoljstvo time. Dakle, koliko su Zadrani vjerni OTP banci iznikloj iz ovdašnje Dalmatinske, a koliko vi njima?
– Teško je govoriti bez službenih statistika, no zadnji put kad smo proveli analizu imali smo tržišni udio od nešto preko 50 posto. Vjernost naših klijenata je vrijednost koju najviše cijenimo i srećom možemo tvrditi da 96 posto naših klijenata ne razmatra promjenu banke, što također pokazuje da možemo nastaviti raditi na obostranom povjerenju koje smo gradili tijekom zadnjih nekoliko desetljeća.
Aduti Zadra – nova ulaganja
Koji su ovdašnji aduti kada je u pitanju gospodarstvo?
– Svakako su to nova ulaganja. Ono što je Zadar učinilo jakim bila su nova ulaganja u gradu i okolici, neovisno o tome jesu li to bili hoteli, stanovi, privatna ulaganja ili ulaganja u novu luku u Gaženici. Potrebne su nove ideje, zajedno s novim ulaganjima koja mogu zadržati ritam grada i županije. Naglasak bi trebalo staviti na najbolje moguće korištenje EU fondova, a mi smo tu da pomognemo i podržimo dobre ideje, bilo u samoj banci, bilo putem novoosnovane podružnice OTP Consulting čiji je posao pružati savjetovanje onih koji žele dobiti sredstva iz fondova.
Mislite li da će u poslovanju sa stanovništvom doći do oživljavanja i zbog čega?
– Ako detaljno analiziramo prošlogodišnje poslovanje bankarskog sektora i isključimo tečajne promjene, pokazat će se da je štednja građana blago porasla, dok se kreditno tržište nešto smanjilo. To govori da danas klijenti više misle na budućnost i dvaput promisle prije nego što se dodatno izlože. Drugim riječima, porasla je svijest o financijskim rizicima. To je nepovoljno za građevinsku industriju, jer ljudi više ne smatraju kupovinu nekretnina sigurnim ulaganjem, već kupuju samo ako se pokaže potreba, a to je rijetko. Općenito možemo reći da su prošli dani u kojima se vodilo izrekom „iskoristi dan”. Uzevši u obzir sve navedeno, vjerujemo da se ova godina neće razlikovati od prošle – sve naše aktivnosti ćemo usmjeriti k tome da osmislimo dobre ponude za postojeće i nove klijente, barem malo bolje od konkurenata.

 NEPOPULARNOST BANAKA

Svjedoci ste i ovdje u Hrvatskoj, još izrazitije u nekim drugim zemljama, posebice u vašoj matičnoj zemlji Mađarskoj, postoji negodovanje nad dobiti banaka u vremenima krize i težnja da se banke natjera da u nevoljama izrazitije participiraju na štetu dobiti. Što mislite o tome?
– Banke nisu popularne jer, ukupno gledano, imaju goleme dobiti. Međutim, dobit je potrebna kako bi poslovanje banke bilo stabilno i kako bi pomogla gospodarstvu da ponovno pronađe put prema rastu. Biste li svoju ušteđevinu i plaću povjerili banci koja nema kapitala i u velikim je financijskim gubicima? Mislim da ne biste. Financijske institucije koje posluju s gubitkom uzroci su zabrinutosti i erodiraju kapitalnu osnovu banaka te onemogućavaju kreditiranje. S jedne strane, velika dobit može potaknuti društveno negodovanje, ali, s druge strane, stvara stabilnost i otvara mogućnost za dodatne zajmove i financiranje. Srećom, naša stopa adekvatnosti kapitala je prilično iznad zakonskog minimuma te stoga svakom kreditnom zahtjevu možemo pristupiti s ciljem da ga odobrimo, ne moramo na vrata izvjesiti natpis ‘rasprodano’.

 HRVATSKI KREDITNI REJTING

Mislite li da će Hrvatska održati postojeći kreditni rejting i što bi se dogodilo u vašem poslovanju, odnosno što bi to značilo za građane i privredu ako u tom ne uspije?
– Rekao bih da je promjena kreditnog rejtinga tek posljednji korak. Potpuno se slažem s kritičarima kreditnih agencija koji kažu da se promjene događaju ili informacije pružaju tek kad je prekasno. Kao da liječnik da izjavu o pacijentovim problemima sa srcem nakon što pacijent umre, umjesto da operira. Vjerujem da je važnije pratiti što se svakodnevno događa na međunarodnim tržištima i što međunarodni ulagači misle o Hrvatskoj, što je praktički integrirano u cijenu tzv. zamjene za kreditni rizik (CDS) koja je trenutačno 4,42 posto iznad referentne stope, LIBOR-a. Mađarski rejting je tek nedavno spušten, stoga ako usporedimo hrvatsku stopu CDS-a s mađarskom koja iznosi 5,15 posto i jednu je razinu ispod hrvatske, znamo točno što možemo očekivati u slučaju spuštanja rejtinga – skuplje financiranje države. Međutim, skuplje financiranje države znači i veće proračunske troškove i veće troškove financiranja lokalnih banaka, što, s druge strane, rezultira dodatnim rezanjem troškova i pritiskom na vladu da provede reforme, dok istovremeno kamatne stope kredita za korisnike rastu.

 HRVATSKA PRED DALJNJOM STAGNACIJOM

Možete li se  upustiti u procjenu je li Hrvatska dosegnula dno krize i napušta ga ili smo još u neizvjesnoj fazi?
– Ako uzmemo u obzir zadnje podatke o nezaposlenosti koja je dosegnula treću najvišu stopu ikad u Hrvatskoj, bojim se da najgore tek slijedi. Dodamo li tome već najavljene mjere, možemo očekivati rast nezaposlenosti i veće troškove života, osobito zbog PDV-a i većih poreznih opterećenja. Da razjasnim, ne govorim da Vlada trenutačno ima mnogo boljih ili blažih hitnih mjera na raspolaganju, samo konstatiram da će ove rezultirati višim troškovima života. Uzmemo li u obzir da će rasti i troškovi lokalnih poduzetnika te da učinkovitost postaje sve važnija ne samo u privatnom, već i u javnom sektoru, posljedica bi mogla biti dodatna otpuštanja koja će Hrvatsku gurnuti još niže. Ako ne budu potaknuta domaća i strana ulaganja, najbolje što ove godine možemo očekivati je stagnacija.
Kakva su vaša očekivanja od ove godine za koju smo manje više sigurni da će biti teška?
– Veći troškovi života i rastuća nezaposlenost zajedno će dovesti zakašnjele otplate većeg broja kredita s čime će se banke morati suočiti. Stopa loših kredita u Hrvatskoj već je oko 12 posto. Građani će sigurno sredstva prvo trošiti na osnovne troškove života, a tek onda na plaćanje obaveza koje imaju prema banci. Naš zadatak bit će pronaći zajednički jezik s onima koji nisu u mogućnosti platiti svoje obaveze i kontinuirano komunicirati s njima, nudeći im mogućnosti koje su nam na raspolaganju, uključujući poček, smanjenu ratu tijekom određenog razdoblja, odgodu dospijeća.