Zadarska kroatistika dala je nezaobilazna imena hrvatske književnosti i kulture

Slika korisnika valentinam
Monografija 60 godina zadarskoga Odsjeka za hrvatski jezik i književnost
Prvu diplomu ovdje je dobio prozaist Ivan Aralica, a među prvim studentima bili su i Luko Paljetak, Vlatko Perković, Bratislav Lučin te brojni drugi budući kulturni djelatnici angažirani u Zadru, ali i drugim hrvatskim gradovima, književnici, profesori na školama, novinari, naši kolege na Odsjeku, kaže urednica monografije Helena Peričić
Ines GRBIĆ
Urednica monografije dr. sc. Helena Peričić, red. prof.

U prosincu prošle godine iz tiska je izišla obljetnička publikacija pod naslovom 60 godina zadarskoga Odsjeka za hrvatski jezik i književnost, a veliku je obljetnicu Odsjek za hrvatski jezik Sveučilišta u Zadru obilježio Okrugliim stolom održanim u studenom 2016. Složenoga posla uređivanja te sveobuhvatne monografije prihvatila se dr. sc. Helena Peričić, red. prof.

Od 1956. do 2016. Odsjek za hrvatski jezik i književnost (u svojim počecima: Katedra za hrvatsko-srpski jezik) proživio je prilično složenu povijest o kojoj se govori u prvom prilogu knjige, razdijeljene na šest cjelina. U drugoj, jezikoslovnoj, uvršteni su prilozi koji govore o jezikoslovnim postignućima na zadarskoj Kroatistici te o drugim specifičnim jezikoslovnim temama. Valja kazati da je neko vrijeme na studiju kroatisitke u Zadru kao asistentica radila hrvatska filologinja i akademkinja Anica Nazor, zastupljena svojim prilogom u rečenom dijelu monografije. U trećoj cjelini nalaze se prilozi o povijesti književnosti nastaloj u Zadru ili u vezi sa Zadrom. Četvrtu cjelinu čine zapisi o životu i studiranju u Zadru koje su ustupili bivši studenti na zadarskoj Kroatistici – pripadnici starijih, čak prvih naraštaja studenata, ali i oni mlađi; svima njima boravak u Zadru tijekom studija, očigledno je, duboko se urezao u sjećanje. U petoj je cjelini zastupljen izbor književnih radova negdanjih zadarskih studenata kroatistike – starijih i mlađih generacija. Šesta, završna cjelina nosi naslov "Iz fotoalbuma". Nju čini zbir raznih fotodokumenata - faksimila diploma, reprodukcija plakata, brojnih fotografija koje prikazuju za zadarsku Kroatistiku važne osobe te prate značajna događanja u organizaciji Odsjeka: predstavljanja knjiga i njihovih autora, književne večeri naših studenata ili njihovih gostiju, izvedbe predstava, predavanja domaćih i gostujućih profesora itd.

Slavni Studentski književni klub

- Na tom studiju svoje diplome dobili su oni koji su kasnije stasali u nezaobilazna imena hrvatske književnosti i kulture. Prvu diplomu ovdje je dobio prozaist Ivan Aralica, a među prvim studentima bili su i Luko Paljetak, Vlatko Perković, Bratislav Lučin te brojni drugi budući kulturni djelatnici angažirani u Zadru, ali i drugim hrvatskim gradovima, književnici, profesori na školama, novinari, naši kolege na Odsjeku. Mnogi od njih zastupljeni su u publikaciji svojim prilogom te su svojim djelovanjem obilježili kulturni, književni i fakultetski, odnosno sveučilišni život u našem gradu. Tu su studirali i pisci mlađega naraštaja hrvatske književnosti koji su bili vrlo djelatni u sklopu Studentskoga književnog kluba u devedesetim godinama prošloga stoljeća, kluba koji je osnovan tijekom Domovinskog rata, podsjetila je urednica monografije Helena Peričić. Upravo je ona Klub od njegova osnutka 1994. pa narednih desetak godina vodila kao mentorica, a prva predsjednica bila mu je danas poznata književnica Olja Savičević Ivančević. U Klubu su djelovali (potpredsjednica) Antonela Marušić, poznatija u književnim krugovima pod pseudonimom Nora Verde, pa afirmirana pjesnikinja Nada Topić, poznati zadarski novinar Ante Kolanović, te danas ugledni prosvjetni djelatnici poput Danijele Grubišić, Ivana Karduma i drugih.

S obzirom da su neka tamošnja izlaganja tiskana upravo u ovoj knjizi, može se kazati kako je posao na monografiji započeo zapravo na spomenutom Okruglom stolu, održanom u studenom 2016. godine. Posao pripreme i tiskanja knjige potrajao je više od godine dana i bio izrazito zahtjevan, tvrdi prof. Peričić. Kako je na Odsjek došla početkom 1991. godine – kada je započela raditi kao asistentica na kolegijima iz svjetske književnosti odnosno komparatistike – najteže joj je bilo, priznaje, doći do imena nekadašnjih zadarskih studenata kroatistike koji bi zavrijedili da se njihovi prilozi tiskaju u ovoj značajnoj monografiji, a koja svjedoči o uistinu nemalom broju godina djelovanja Odsjeka, odnosno studija hrvatskog jezika i književnosti u Zadru.

Nastava pod kišom granata

- U tih šest desetljeća Odsjek se suočavao s brojnim nedaćama koje su, dakako, kulminirale u raznim ideološki obojenim razdobljima, npr. u doba Hrvatskoga proljeća početkom 70-ih godina prošloga stoljeća kada je Zadar, kao kulturni i fakultetski centar, odigrao izuzetno važnu ulogu, podsjetila je prof. Peričić. Krajnje teško razdoblje Odsjek je proživio i u vrijeme Domovinskog rata. Dvorane i kabineti Odsjeka tada su bili smješteni na samom vrhu fakultetske zgrade na zadarskoj Rivi (kasnije su ponad njih izgrađeni kabineti Odsjeka za ruski jezik i književnost), a nastava se u tim godinama održavala doslovno pod kišom granata. Međutim, o važnosti zadarskoga studija kroatistike u tim godinama, osim nastavnika koji su uredno dolazili održavati nastavu, govori tadašnji odnos studenata prema njemu.

- Stavljajući na stranu udio i zalaganje samih nastavnika, valja istaknuti nepokolebljivost i spremnost studenata u tom razdoblju da dolaze na nastavu bez obzira na uzbunu (koja zapravo nije ni prestajala sve do 1995.), na drastične okolnosti o kojima su oni (kao uostalom i mnogi među nama nastavnicima) dotad mogli čitati samo u povijesnim udžbenicima i književnim djelima. Takva volja studenata govori zacijelo sama za sebe; ona je fascinantna! O nastojanju studenata da se njihov studij i njihova djelatnost – koja je u tim mladenačkim godinama predstavljala "sve" – održi i kroz te nemile okolnosti upućivala je na njihov stav kako je odustati od tog studija u strahotnim ratnim okolnostima značilo odustati od svojevrsne mladenačke životne osi, motivacije prema konstruktivnom i smislenom, koja ih je držala u tom periodu i bila za njih zacijelo puno više od pukoga pohađanja nastave i polaganja ispita. Mislim da često, dapače prečesto zaboravljamo na to razdoblje i na zapanjujuću hrabrost naših onodobnih studenata! To navodim samo kao jednu od sličica u kolažu svega onoga što predstavlja povijest našega Odsjeka. A naš Odsjek je i danas – to je posvjedočila i službena statistika prije nekoliko godina – u samom vrhu znanstvene produktivnosti zadarskoga sveučilišta. Zvučat će neskromno, ali kao Odsjek, moji kolege i moja malenkost, nemamo se čega sramiti u odnosu na srodne odsjeke i studije na drugim sveučilištima u Hrvatskoj, naglasila je profesorica Peričić istaknuvši i suradnju koju Odsjek ima sa stranim ustanovama, pa i u vidu međunarodne razmjene gostujućih profesora i studenata.

Rasadnik književnika i jezikoslovaca

Osnivači Odsjeka, odnosno utemeljitelji zadarske Kroatistike bili su, među ostalim, Dalibor Brozović, Franjo Švelec, Zlatko Vince i Nikica Kolumbić. Uz njih se u ovoj monografiji spominju brojna imena koja su pridonijela da taj Odsjek izraste u vrlo kvalitetnu znanstveno-nastavnu sredinu, najprije u okviru Filozofskoga fakulteta, a potom od 2002., u okviru zadarskoga Sveučilišta. Uz već spomenute profesore-osnivače, tu su djelovali Nevenka Košutić Brozović, Vladimir Anić, Mladen Dorkin, Ante Franić, Nikola Ivanišin i brojni drugi. Upravo na našem Odsjeku –a to je ujedno bilo prvi puta u Zadru, dakle u sredini odakle su krenuli na svoj životni i znanstveni put – održala su predavanja glasovita imena hrvatske znanosti o književnosti. To su, nažalost već pokojni, akademici Ante Stamać i Zoran Kravar.

Iz zadarskoga studija kroatistike potekla su i značajna književna imena koja su zastupljena u petom ciklusu monografije, a među kojima možemo istaknuti već navedena imena: Ivana Aralicu i Luka Paljetka, ali i pok. Momčila Popadića, Roka Dobru (koji je nažalost preminuo prošloga proljeća, nedugo nakon što je građa za monografiju bila prikupljena), pa našega sveučilišnog kolegu Roberta Bacalju, zadarskoga književnika koji je na našem Odsjeku studirao – Tomislava Marijana Bilosnića, a među mlađima - Danijelu Grubišić, Nadu Topić i druge. Povijest i život Odsjeka ilustriraju fotografije na kraju monografije, od kojih su mnoge objavljene zahvaljujući tomu što su ih ustupili Luko Paljetak, obitelji Brozović i Vince, Olja Savičević Ivančević, Marijana Roščić, Nada Topić i drugi.

- Mislim da bi sama knjiga mogla biti zanimljiva osobama koje nisu tijesno vezane za naš studij već žele saznati nešto više o našem Odsjeku kao sastavnici bivšega Fakulteta u Zadru, a današnjega Sveučilišta. Naglasila bih da ju je moguće kupiti u našoj Sveučilišnoj knjižari 'Citadela'. Ova monografija nije tek proizvod 'trenutka slavlja', nego svjedočanstvo vremena kojemu ćemo se vraćati možda i za pet, deset ili ponovno šezdeset godina. Nadamo se da će naši mladi i dalje pokazivati interes za naš studij i da će taj njihov interes, volja za ulaganjem truda i vremena u nj, biti nagrađeni nakon diplomiranja prikladnim i brzim zaposlenjem, kaže prof. Peričić i dodaje:

- To je možda ono što je u ovom trenutku najvažnije: da se nađe načina da se svima koji su sjedili u našim dvoranama i marljivo stjecali kroatističko znanje, kao i znanje iz drugih s njom povezanih područja, što prije pronađe odgovarajući zaposlenje, izvor prihoda, te da ih se zadrži u Hrvatskoj.

Više od faktografije

Upravo koncept ove monografije, koji nudi mnogo više od same faktografije i popisa imena onih koji su tu radili ili studirali, izdvaja je od sličnih takvih edicija.

- Htjeli smo da oni koji su već ušli u povijest hrvatske književnosti, kao zaslužni književnici, osobe u kulturi, prosvjeti i znanosti, budu ovdje zastupljeni, da njihovo razdoblje studiranja u ovom prostoru i gradu, u sveučilišnim prostorijama s 'najljepšim pogledom na svijetu', bude utisnut u sjećanja na vrijeme koje je gradilo i današnje stanje studija kroatistike u Zadru. Zadar je u prošlosti bio nevjerojatno važno kulturno, književno pa i publicističko središte u kojem su istodobno izlazili brojni časopisi i novine, što ga je uistinu činilo kulturnom i nakladničkom Mekom ovoga dijela svijeta te nezaobilaznim središtem u povijesti hrvatskoga jezika, književnosti i novinstva. Očigledno je da su postojali itekako opravdani razlozi za osnivanje ovoga studija upravo u našem gradu, te snažni motivi za održanje ovoga studija, iako mu često okolnosti nisu išle u prilog pa je nerijetko trebalo upornosti pa i inata da se on održi, zaključila je urednica monografije Helena Peričić.

Zahvale

Urediti jednu ovakvu ediciju nije bio jednostavan zadatak, kako se to možda u prvi mah čini, a njezina urednica - Helena Peričić - istaknula je i nekoliko zahvala onima s kojima je u radu blisko surađivala.

- Moj je angažman u vezi s ovom knjigom, usudila bih se reći, nadilazio ulogu urednice jer sam morala zaći u poslove koji su prelazili okvire uređivačke djelatnosti te zalazili u korekturu, lekturu, dizajniranje, fotografiranje itd. pa je to odnijelo prilično truda i energije te podrazumijevalo, eto, odricanje od mojih vlastitih osobnih projekata i ambicija tijekom više od godine dana. Ovom prigodom htjela bih zahvaliti onima koji su bili 'u blizini' pripreme ove knjige i na raspolaganju pa i tijekom prošloljetnog odmora, kada mnogi nevoljko surađuju na monografiji koja je imala biti što žurnije tiskana i predstavljala 'stvar od zajedničkog interesa': prije svega bih zahvalila kolegici Gordani Čupković, našem grafičkom dizajneru, gospodinu Draženu Karamanu, recenzentima – kolegi sa splitske Kroatistike Ivanu Boškoviću i kolegici s naše, zadarske Rusistike Zdenki Matek Šmit, potom prevoditeljici odnosno kolegici s riječkoga Filozofskog fakulteta Sintiji Čuljat, te dakako onima koji su ustupili svoj tekst, fotografije i vrijeme u stvaranju ove važne monografije. Na koncu bih naglasila pojedinost koja nije zanemariva, s obzirom na naše 'doba profita': ova je knjiga gotovo u cijelosti proizvod rada pro bono – rekla je profesorica Helena Peričić.

Autori zastupljeni u monografiji

U prvom ciklusu "O Odsjeku" pišu: Kornelija Kuvač Levačić i Ivona Šimunov; u drugom ciklusu, "Jezikoslovne teme": Anica Nazor, Josip Lisac, Gordana Čupković i Josip Galić; u trećem "Povijest književnosti i Zadar": Divna Mrdeža Antonina, Mladen Dorkin, Helena Peričić, Zvjezdana Rados, Tihomil Maštrović, Sanja Knežević, Bratislav Lučin i Šimun Musa; u četvrtom "Zapisi o studentskome životu": Božidar Šimunić, Vlatko Perković, Luko Paljetak, Danijela Grubišić, Nada Topić, Ivan Tadić i Hrvoje Bazina; te u petom "Književni mozaik": Ivan Aralica, Luko Paljetak, Momčilo Popadić, Roko Dobra, Robert Bacalja, Tomislav Marijan Bilosnić, Pero Mioč, Danijela Grubišić i Ivan Kardum.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)