U Banskim dvorima tri tisuće godina stara povijest Zagreba

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Arheološka istraživanja u dvorištu zgrade Vlade u sklopu obnove
Autor: 
Među pronađenim i očišćenim artefaktima je »čizmica« čija će se stvarna funkcija utvrditi naknadno, a koja datira u rano brončano doba, oko 1200. godine prije naše ere, te fibula datirana u mlađe željezno doba, s drugog na prvo stoljeće prije nove ere
Davor KOVAČEVIĆ
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i voditelj istraživanja arheolog Petar Sekulić

Arheološka istraživanja u dvorištu Banskih dvora otkrila su 3000 godina staru, do sada skrivenu povijest Zagreba koja, kako je rekao premijer Andrej Plenković, pokazuje da je na ovome području postojalo veliko i važno središte s kontinuitetom života od prapovijesti do danas.
Na konferenciji za novinare u Banskim dvorima Plenković je naglasio kako je riječ o do sada nepoznatoj povijesti zgrade Vlade na Markovu trgu koja seže unatrag tri tisuće godina, a otkrivena je tijekom prve faze arheoloških iskapanja u sjevernom dijelu njezina dvorišta, provedenih u sklopu pripremnih radova nužnih za cjelovitu obnovu nakon šteta pretrpljenih u prošlogodišnjem potresu.
»Na prostoru od oko 500 četvornih metara rezultati svjedoče o životu u kontinuitetu od čak 3 tisuće godina na Gradecu, od prapovijesti do danas«, rekao je Plenković. »O tome svjedoči postojanje prapovijesnih objekata iz razdoblja starijeg i mlađeg željeznog doba i to upućuje na postojanje velikog i važnog prapovijesnog naselja na ovome mjestu«, dodao je premijer.

Preliminarni nalazi

Preliminarne nalaze arheoloških iskapanja predstavila je ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda Tajana Pleše. Među dosad pronađenim i očišćenim artefaktima izdvojila je kao najvažnije »čizmicu«, predmet koji izgledom podsjeća na čizmicu čija će se stvarna funkcija utvrditi naknadno, a koja datira u rano brončano doba, oko 1200. godine prije naše ere.
Kontekstualizacija tih nalaza zajedno s dosadašnjima koje su provodili Muzej grada Zagreba i Arheološki muzej, gotovo sa sigurnošću ukazuje na postojanje jednog jako velikog ozbiljnog grada u vrijeme prapovijesti, dakle jedne ozbiljne nastambe koja je trajala gotovo deset stoljeća, rekla je Pleše.
Voditelj istraživanja, arheolog Petar Sekulić, objasnio je kako je ujedno riječ o do sada najbogatijem nalazu iz razdoblja srednjega vijeka. Među nalazima je tako novčić, tzv. »banovac«, datiran u 1280. godinu. Pronađeni su i drveni tragovi smočnice iz 14. stoljeća s posudama punim sjemenki, a što su u to vrijeme jeli Zagrepčani, znat će se nakon provedene analize. Također, među ostalim, nađena je i plomba kojom se pečatirala engleska tkanina koja datira u 15./16. stoljeće, četrdesetak šivaćih igala također iz toga vremena te novac Ferdinanda II. Habsburškog iz 1583.
Svi ti nalazi ukazuju na kontinuitet života u posljednje tri tisuće godina, rekao je Sekulić. »To nam pokazuje da grad Zagreb nije ono što nam prvo pada na pamet, Zlatna bula i 13. stoljeće, već da je ova pozicija bila ljudima zanimljiva tisućama godina i značajna u nekom regionalnom okviru«, istaknuo je.

Cjelovita obnova

Istraživanja u Banskim dvorima još su u tijeku, a nakon što sve bude pažljivo dokumentirano, zemlja će biti vraćena i nalazi zaštićeni, nakon čega će se istraživanja prebaciti na drugi dio dvorišta. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek naglasila je kako su prezentirani nalazi dio istraživanja u sklopu izrade cjelovitog projekta obnove koja se rade na prostoru Gornjega grada, a vezano uz kulturnu baštinu stradalu u potresu.
»Mi sigurno nećemo propustiti priliku da obnova bude po najvišim standardima i da zaista obnovimo zgrade da budu sigurnije, a da se očuva njihova povijesna vrijednost«, rekla je Obuljen Koržinek.
U sklopu plana cjelovite obnove najstarijeg zagrebačkog urbanog tkiva bit će, tako, konačno riješen dugogodišnji problem smještaja stalnog postava Hrvatskog povijesnog muzeja koji će se proširiti na Palaču Jelačić, donedavnu adresu Državnog hidrometeorološkog zavoda. Zgrada je trenutno zbog štete od potresa izvan funkcije, ima crvenu oznaku i nesigurna je.
Ministrica je naglasila da je započeta izrada projektne dokumentacije koja će se, kao i prva faza obnove koja uključuje statičku sanaciju, financirati sredstvima iz Europskog fonda solidarnosti. »Za to smo osigurali 680 milijuna eura. Jedan veliki dio toga ići će na kulturnu baštinu, a onda ćemo kroz ostale izvore financiranja nastaviti s radovima«, pojasnila je Obuljen Koržinek.

SJEMENKE

Među nalazima je novčić, tzv. »banovac«, datiran u 1280. godinu. Pronađeni su i drveni tragovi smočnice iz 14. stoljeća s posudama punim sjemenki, a što su u to vrijeme jeli Zagrepčani, znat će se nakon analize

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno