Zadarska županija četvrta odozdo?!

Manju industrijsku proizvodnju od Zadarske županije imale su Ličko-senjska, Dubrovačko-neretvanska i Požeško-slavonska županija – Zadarska je županija u proizvodnji, odnosno izvozu industrijskih proizvoda na 1,3 posto države
Zadarska je županija u ukupnoj vrijednosti prerađivačke industrije u zemlji (industrija, proizvodnja elektroenergije i distribucija, odnosno rudarstvo – kao sekundarne djelatnosti) sudjelovala sa 1.640.000.000 kuna vrijednosti od čega je približno 506 milijuna namijenjeno izvozu, odnosno ako ugledamo na ugovoreno za tuđi račun nešto više, odnosno oko 630 milijuna išlo je k izvozu.
Ova metodologija Državnog zavoda za statistiku ne izračunava prihod trgovačkih društava i obrtnika koji se bave industrijom, već vrijednost njihove proizvodnje te se razlikuje od uobičajenog iskazivanja gospodarstva, no pokazatelji su jednako loši.
Odnosno ova mnogo hvaljena županija (očito zbog drugih postignuća) davala je 1,3 posto vrijednosti industrijske proizvodnje u zemlji koja je ukupno vrijedila 124 milijarde kuna. Od toga u proizvodnji namijenjenoj izvozu od oko 45 milijardi udjel iz ove županije je približno 1,1 do 1,3 posto.
Vrijednosti industrijske proizvodnje, rudarstva i energetike po županijama
Prema ukupnoj vrijednosti proizvodnje Zadarska županija pri dnu je Hrvatske, odnosno goru, odnosno manje vrijednu proizvodnju (industriju) od nje imaju samo zadnja Ličko-senjska, predzadnja Dubrovačko-neretvanska i Požeško-slavonska županija. Sve ostale imaju snažniju proizvodnju. Nešto povoljniji, ne bitno, je pokazatelj udjela industrijske proizvodnje Zadarske županije kada je u pitanju izvoz, odnoso ovisno o iskazu je li riječ o direktnoj vlastitoj proizvodnji za izvoz ili ugovorenoj ovdašnji se podatak kreće od 500 do 635 milijuna. Prema tome Zadarska je županija peta do šesta – odozada.
Konkretne brojke kažu da je Zagrebačka županija imala 8,8 milijardi kuna vrijednu industrijsku proizvodnju od čega 1,4 milijarde za izvoz, Krapinsko-zagorska županija imala je četiri milijarde od čega 1,5 milijardi k izvozu. Sisačko-moslavačka županija imala je 12 milijardi vrijednu proizvodnju, odnosno 4,6 namijenjenih izvozu. Karlovačka županija sa 3,3 milijarde vrijednosti proizvodnje u izvoz je plasirala 1,2 milijarde. Varaždinska županija imala je proizvodnju u industriji od 6,7 milijardi i izvoz 2,1 milijardu. U Koprivničko-križevačkoj županiji proizvodnja je bila vrijedna 4,9 milijardi, a izvoz 1,1 milijardu, Bjelovarsko-bilogorskoj tri milijarde s izvozom od 650 milijuna, Primorsko-goranska županija vrh je Hrvatske sa 15,8 milijardi vrijednosti industrijske proizvodnje te 5,8 milijardi izvoza. Ličko-senjska je na dnu zemlje sa 397 milijuna kuna proizvodne i svega sedam milijuna kuna izvoza, Virovitičko-podravska županija sa 1,7 milijardi kuna vrijednom proizvodnjom i izvozom od 694 milijuna. Požeško-slavonska županija sa 1,4 milijarde kuna proizvodnje imala je izvoz oko 500 milijuna, dakle, slabije od Zadarske županije u tom dijelu, Brodsko-posavska sa 2,9 milijardi kuna proizvodnje imala je izvoz od milijarde kuna. Zadarska je, kako smo kazali, na 1,6 milijardi kuna vrijednosti proizvodnje imala 500 (pa do 630 ovisno o načinu iskaza i ugovorima) izvoza. Osječko-baranjska županija sa 7,3 milijarde kuna proizvodnje imala je dvije milijarde kuna izvoza, Šibensko-kninska sa 2,7 milijardi vrijednom proizvodnom u industriji izvoz od 1,3 milijarde. Vukovarsko-srijemska županija sa dvije milijarde kuna vrijednom proizvodnjom izvozila je 793 milijuna vrijednosti industrijskih proizvoda. Splitsko-dalmatinska županija sa 8,5 milijardi kuna vrijednosti proizvodnje izvozila je 2,8 milijardi od toga, Istra od 9,2 milijarde vrijednosti proizvodnje 3,7 milijardi. Dubrovačko-neretvanska županija na dnu je do Ličko-senjske sa 850 milijuna kuna vrijednosti proizvodnje i 215 milijuna kuna izvoza. a Međimurska sa 3,9 milijardi imala je u izvoz plasman od 1,6 milijardi. Konačno Zagreb s proizvodnjom od 29,3 milijuna plasirao u izvoz vrijednost od devet milijardi kuna.
Podatak za brigu Zadranima
Državni zavod za statistiku sravnio je podatke o industrijskoj proizvodnji prema djelatnostima i proizvodima do milimetarskog detalja, odnosno tisuća rasta proizvoda i proizvodnji. Učinio je to i prema županijama, istina tek za 2008. godinu, ali i dao znatan indikator industrijske razvijenosti područja. Zadarska županija ovom bi problemu definitivno trebala posvetiti najveću pažnju. Naime, privid da živimo u postindustrijsko, tehnotroničkom ili društvu tercijarnih ili čak kvartalnih djelatnosti, pada u vodu kad shvatimo da je civilizacijski napredak i položaj u svijetu današnjice prvenstveno određen stupnjem razvoja industrije, odnosno “sekundarnih djelatnosti”. Iako je broj zaposlenih u industriji odavno prestao biti dominantan u razvijenom svijetu, to ne znači da ga upravo taj svijet (proizvodnost, izvoz, uvoz odnosno međunarodna razmjena, organizacija i sve što iz tog proizlazi) civilizacijski ne određuje. Fantazija da se može živjeti od tercijarnih i kvartalnih djelatnosti (turizam, usluge, promet, obrazovanje i znanost, zdravstvo, informacije, kultura…) u gradu u kojem je Tankerska plovidba kao najveća tvrtka tek treći društveni subjekt po broju zaposlenih i isplaćenim plaćama i svemu ostalom, iza Sveučilišta i Opće bolnice, ovdje još živi. Prva proizvodna tvrtka – Aluflexpack, tek je potom.
Podaci državnih statističara
U 2008. ukupna vrijednost industrijske proizvodnje koju su prodala poduzeća što su se bavila industrijskom proizvodnjom (bez obzira na to gdje je poduzeće registrirano) u Republici Hrvatskoj iznosila je 134 397 milijuna kuna, no podatak koji smo lakše pratili na prostorima županija govorio je o 124 milijarde vlastite proizvodnje odnosno proizvodnje za vlastiti račun. Vrijednost prodaje na inozemno tržište iznosila je 44 791 milijun kuna, što je 33,3% od ukupne vrijednosti prodaje industrijskih proizvoda.
Prema industrijskim područjima NKD-a 2007., vrijednost prodane industrijske proizvodnje razvrstane prema djelatnostima proizvoda najveća je u području C : Prerađivačka industrija i iznosila je 116 796 milijuna kuna, u području D: Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija iznosila je 11 362 milijuna kuna, u području B: Rudarstvo i vađenje i iznosila je 732 milijuna kuna, a najmanja je bila u području E: Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (samo odjeljak 36) i iznosila je 1 506 milijuna kuna.
Vrijednost industrijske prodaje najveća je u odjeljku 10: Proizvodnja prehrambenih proizvoda (21 632 milijuna kuna), a najmanja je u odjeljku 29: Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (436 milijuna kuna).
Ako usporedimo industrijsku prodaju 21 županije Republike Hrvatske, najveći udio u vrijednosti prodaje industrijskih proizvoda mjerene po djelatnosti proizvoda ostvario je Grad Zagreb, u iznosu od 29 297 milijuna kuna (21,8%) te Primorsko-goranska županija, u iznosu od 15 835 milijuna kuna (11,8%). Najmanju vrijednost prodaje industrijskih proizvoda ostvarila je Ličko-senjska županija, samo 397 miljuna kuna (0,3%).

 DJELATNOSTI PROIZVODNJE U ZADARSKOJ ŽUPANIJI

Prerađivačka industrija općenito nosila je lavovski dio od 1,3 milijarde kuna, od naznačenih 1,6, a spomena vrijedno je oko 250 milijuna kuna na sektoru proizvodne i distribucije elektroenergije, dok je rudarstvo kao i voda i odvodnja više nego simbolično. U segmentu prerađivačke industrije sa 451 milijun je proizvodnja hrane, a u izvozu sa 65 milijuna. Spomena je vrijedno 154 milijuna metalske industrije posebice zbog 151 milijun kuna izvoza, a tu spada i proizvodnja strojeva i oprema sa 77 milijuna od čega 75 za izvoz.
Odjeljak tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa vezan je, istina, na grafiku kojoj se i ovaj posao primiče, no u ovom je slučaju prvenstveno vezan za Aluflexpack jer u tom segmentu je upisano 144 milijuna kuna proizvodnje sa preko 90 milijuna kuna izvoza, a ista tvrtka uz neke druge odgovorna je i za 64 milijuna u kemijskoj proizvodnji (60 izvoz).
Ukupno gledano od onog što imamo u industriji dominira prehrambena, a tu su i metalska te kemijska posebno vrijedne zbog izvoza.