Zadarska županija pred velikim padom?

Iako podaci za županije nisu sređeni, iz činjenice da je najveći pad zabilježio izvoz ribe, odnosno ribljih prerađevina, a da Zadarska županija u tome tradicionalno drži preko polovicu izvoza cijele zemlje, pokazuje da nas očekuju razočaravajući podaci
Hrvatska je u robnoj razmjeni s inozemstvom u veljači ove u odnosu na veljaču prošle godine zabilježila nešto veći pad izvoza od uvoza, ali, s obzirom na siječanjski rast izvoza, statistički podaci za prva dva mjeseca pokazuju veći pad uvoza od izvoza, pa tako i smanjenje deficita robne razmjene.
Po podacima Državnog zavoda za statistiku, hrvatski je robni izvoz u veljači iznosio 4,3 milijarde kuna, što je 20,8 posto manje nego u veljači prošle godine, dok je istodobno uvoz pao za 15 posto, na 7,7 milijardi kuna.
“Pozitivina u negativi”
Tako je deficit u robnoj razmjeni iznosio 3,4 milijarde kuna i u odnosu na veljaču prošle godine manji je za 6,6 posto. Pokrivenost uvoza izvozom u veljači je iznosila 55,3 posto, što odavno nismo imali.
S obzirom da je u siječnju u robnoj razmjeni zabilježen rast izvoza, a pad uvoza, kumulativni podaci za prva dva mjeseca pokazuju veći pad uvoza od izvoza, pad deficita, te stopu pokrivenosti uvoza izvozom od 59,4 posto.
U prva dva mjeseca ove godine hrvatske su tvrtke izvezle robe u vrijednosti 8,7 milijardi kuna, što je 5 posto manje nego u dva mjeseca lani, a uvezle za 14,7 milijardi kuna, ili 12,1 posto manje. Tako je deficit u robnoj razmjeni smanjen za 20,8 posto, na nešto manje od šest milijardi kuna.
Izraženo u eurima, robni je izvoz u prva dva mjeseca iznosio 1,2 milijarde eura, uvoz nešto više od dvije milijarde eura, pa je deficit iznosio 818,7 milijuna eura.
Izvoz je u eurima u dva mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani manji za 3,6 posto, uvoz za 10,8 posto, a deficit je smanjen za 19,6 posto.
Statistika prema djelatnostima pokazuje da je u najvažnijoj, prerađivačkoj industriji izvoz u prva dva mjeseca ove godine smanjen za 0,8 posto, na oko 1,1 milijardu eura, a uvoz za 16,8 posto, na 1,5 milijardi eura.
Neki su imali rast
Unutar prerađivačke industrije najveći je izvoz u apsolutnim iznosima ostvarila proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, pod čime statistika registrira i brodogradnju, i u dva mjeseca iznosio je 212,4 milijuna eura, što je rast za 13 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Rast izvoza također bilježi i proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda, za 10,8 posto, na 93,5 milijuna eura, proizvodnja prehrambenih prizvoda, za 1 posto, na 82,9 milijuna eura.
Povećan je i izvoz proizvodnje kemikalija (1,2 posto), odjeće (2,3 posto), osnovnih farmacutskih proizvoda i pripravaka (3,1 posto), namještaja (15,9 posto) itd.
Tradicionalno se najveći dio hrvatske robne razmjene odnosi na zemlje EU u koje je u prva dva mjeseca izvezeno roba u vrijednosti 724,3 milijuna eura, što je 10,7 posto manje nego u istom razdoblju lani, a uvezeno za 1,1 milijardu eura, ili za 17,3 posto manje.
Najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner je Italija, a zanimljivo je da podaci za prva dva mjeseca pokazuju suficit u razmjeni s Italijom, s obzirom da je izvoz u tom razdoblju povećan za 5 posto, na 271,5 milijuna eura, dok je istodobno uvoz smanjen za 13 posto, na 256,8 milijuna eura.
Na drugo po važnosti tržište, ono njemačko, hrvatske su tvrtke u dva mjeseca izvezle robe za 115,6 milijuna eura, što je 34,1 posto manje, dok je uvoz istodobno smanjen za 22,8 posto i iznosio je 253,4 milijuna eura.

 UPOZORAVAJUĆI PODACI ZA ZADARSKU ŽUPANIJU

Podaci prema županijama, gradovima i općinama nisu još zbrojeni, ali iz osnovnih podataka je jasno da će Zadarska županije u prvom kvartalu imati problematične podatke. Naime, već je prethodno otpočeo, ali će ove godine kulminirati porazno bilansiranje kada je u pitanju riba, odnosno drastičan pad izvoza ribe i ribljih prerađevina, a u čemu Zadarske županija drži lavovski dio, odnosno preko polovicu prihoda cijele zemlje.
Odjeljak hrane i pića imao je pad izvoza od 20 posto, a sama poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo čak 40 posto. Palo je sa 517 na 306 milijuna kuna, ali prava katastrofa pogodila je ribarstvo u kojem je u prva dva mjeseca s lanjskih 304 milijuna izvoz pao na 118 milijuna, odnosno sveden je na 39 % lanjskog, dakle s padom od 61 posto?!
Nešto bolje, ali također porazno stanje je i u morskim prerađevinama zajedno s ribom. Naime, od lanjskih 335 milijuna kuna ukupan je izvoz sveden na 164 milijuna, što je pad od 51 posto. Razlučno je vidljivo da je plasman ribljih prerađevina (konzerve i sl.) ipak bio simboličan, dok je kod svježe ribe porazan. Nije utješno, ali kažimo kada je nacionalni račun u pitanju da ovi segmenti ostaju neto izvozni (manje smo uvezli odnosno svega 50 milijuna kuna). Podatke potvrđuje pokazatelj robne razmjene posebice s Japanom, baziran na tunama, a gdje je pad izvoza iznosio 65 posto!
Kod drugih segmenata proizvodnje nismo u stanju razlučiti zadarske udjele (Folijaplast, TCG, odnosno metalci uopće, kemija i ostale djelatnosti), no sasvim je sigurno da će veliki manjak kod ribe srušiti sve brojke. Valja ipak kazati da je u situaciji kronične i teške krize jedan vrijedan pozitivni podatak stalni rast izvoza prerađivačke industrije pa mu se valja nadati i u Zadarskoj županiji. Štoviše, kako se svijet za razliku od nas oporavlja od krize, moguće je očekivati rast narudžbi, ali ostaje nesreća premalene proizvodnje u Zadarskoj županiji uopće. (D. M.)