Historiografija i nacionalizam

U ponedjeljak je navečer u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar svečano predstavljena knjiga „Što ‘svi znaju’ i što je ‘svima jasno’. Historiografija i nacionalizam” prof. dr. sc. Mladena Ančića, inače profesora Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru. Izdavač knjige je Hrvatski institut za povijest. U predstavljanju knjige su sudjelovali dr. sc. Stjepan Matković s Hrvatskog instituta za povijest, inače i recenzent knjige, dr. sc. Serđo Dokoza s Odjela za povijest zadarskog sveučilišta, te autor.
– Prije nego li započnem s predstavljanjem nove knjige profesora Ančića, moram istaći kako se radi o vrlo zahtijevnom djelu za promoviranje. Knjigu čini šest zasebnih rasprava koje su prije pojavljivanja unutar njenih korica zasebno bili izašli u uglednom mostarskom časopisu „Status”. Naravno, autor ih je za potrebe knjige preradio i nadopunio. Osim raščlambe fenomena nacije i nacionalizma, kroz sve se rasprave provlači nit autorove kritike starijih i suvremenih konstrukcija i dekonstrukcija prošlih zbivanja na ovim prostorima koje nemaju realnu podlogu u povijesti. Iako je autor po užem znanstvenom opredijeljenju medievist, u ovom djelu u velikom kronološkom luku raščlanjuje čitav splet narativa od ranog srednjeg vijeka do 21. stoljeća. Ispitujući dominantne konstrukte masovnih medija, ali i domaćih i stranih „stručnjaka” Ančić u posljednja dva poglavlja razmatra konstrukte o prošloj i suvremenoj stvarnosti Bosne i Hercegovine. Moje je osobno mišljenje da je osobita vrijednost ovoga djela iznimno dobra analiza teorije, odnosno literature o nacijama i nacionalizmu. No, autor ide i korak dalje od uobičajene analize testirajući koncepcije tih teorija na realnim društvenim zbivanjima iz dalje i bliže prošlosti. Pred nama je knjiga lucidnog historika koji svakako zna postavljati relevantna pitanja i tjerati čitatelja na razmišljanje, kazao je Stjepan Matković.
Serđo Dokoza je kazao kako se u ovom djelu Ančić odlučio za dekonstrukciju kao metodološki pristup, te kako njime propituje niz zanimljivih mitova nataloženih u hrvatskoj historiografiji. Kako je protumačio Dokoza, angažiranje povjeničara u nacionalne svrhe danas je postao anakronizam, dodajući kako autor polazeći od teorijskih postavki analizira niz nakaradnih konstrukcija u historiografiji.
– Slika koju gledam pred sobom (misli na publiku, op.a.) vjerno zrcali prilike i zanimanje za ovakve stvari. Oko toga nisam imao nikakvih iluzija, ali sam ovu knjigu napisao zbog toga jer mi je stalo do posla kojim se bavim. U njoj sam želio prikazati nasljeđe, odnosno naslage tumačenja koje je na realnim povijesnim zbivanjima ostavila historiografija u stoljeće i pol koliko u nas traje. Posljedica je toga nasljeđa činjenica da u ovom gradu nemamo ulicu s imenom kralja Kolomana, koji se u Zadru okrunio, pred zadarskim bedemima održao Sabor, i u njemu dao podići građevinu koja i danas dominira urbanim tkivom. Zašto? Jer je on za nas stranac. To je posljedica taloga uzrokovanog nacionalnim osjećajem. Najgore je pak posljedice po realnu sliku naše prošlosti ostavio talog totalitarizma. Svaki je od njih dodavao ili oduzimao ponešto od slike prošlosti. Stoga sam ovu knjigu napisao prvenstveno kao poticaj povjesničarima, ali i ostalima na razmišljanje o našem poslu, poslu koji neizmjerno volim, između ostalog je kazao autor knjige „Što ‘svi znaju’ i što je ‘svima jasno’. Historiografija i nacionalizam” Mladen Ančić.