Nepresušno arheološko vrelo

Izlazak novog broja časopisa ‘Asseria’, u ovom slučaju broja 6, jedan je od rezultata obnove arheoloških i konzervatorskih radova na liburnsko-rimskom gradu Aseriji. Izvanredno sačuvana cjelina, s dojmljivim bedemima od velikih blokova, s izvanredno bogatim nalazima koji su pronalaženi već početkom 20. stoljeća, kao i izgledi za daljnja istraživanja samoga grada i njegove okolice ukazuju na to da je riječ o nalazištu i spomeničkom sklopu koji “nije poput ostalih”. Već su prvi rezultati novih istraživanja bili vrijedni, privukavši veći broj stručnjaka koji su se na različite načine uključili u projekt, za koji se odmah moglo naslutiti da bi trebao biti dužega daha. Časopis je zamišljen kao publikacija u kojoj bi se ponajprije objavljivali rezultati terenskih arheoloških istraživanja same Aserije, kao i izvješća o konzervatorskim zahvatima.
Brojni prilozi
U novom, šestom broju časopis Asseria donosi priloge Slobodana Čače, Anamarije Kurilić, Maurizio Buora, Marina Ćurkovića, Borislava Štefanca, Zorana Vasilja, A. Colnaga, J. Keila i Timke Alihodžić.
U prilogu “Aserija, rimske ceste i Plinijevi podatci” autor Slobodan Čače uspoređuje podatke o rimskim cestama duž obale, između Jadera, Salone i Narone, sačuvane u itinerarskim izvorima (Peutingerova karta, Anoninski itinerarij) s onima koje donosi Plinije Stariji. Uz pretpostavku da Plinijevi podaci potječu s Agripine karte, oni bi mogli održavati stanje iz ranog razdoblja Augustove vladavine. Imajući u vidu izvrsnu povezanost Aserije s cestom Jader-Skardona-Salona zaključuje se da je gradnja ove komunikacije morala biti dodatni poticaj brzom razvoju Aserije u ranom Principatu.
Autorica Anamarija Kurilić donosi “Promišljanja o munificijenciji flamena Božanskog Klaudija u Aseriji”, a u radu se razmatra munificijencija L. Kaninija Frontona, flamena Božanskog Klaudija, poznata samo preko jedne epigrafske arhitravne grede pronađene na prostoru foruma Aserije. Arhitrav je mogao pripadati jedino manjoj građevini, vrlo vjerojatno hramu, i to prije skromnom prostilnom distilu nego distilu in antis. Taj bi hram trebalo povezati sa štovanjem carskog kulta, i to, možda upravo sa štovanjem Božanskog Klaudija.
Sustavna istraživanja
U svom radu Maruizio Buora obrađuje temu “Nove fibule i metalni ukrasi iz Aserije”, a koji su pronađeni tijekom sustavnih istraživanja Aserije. Oni su ustanovljeni u grobovima i u njihovoj neposrednoj blizini, uz vanjsku stranu gradskih zidina (sjeveroistočno od Trajanovih vrata), te kraj istočnog novog ulaza u urbano tkivo grada. Fibule i ukrasi predstavljeni u ovom radu obuhvaćeni su vrlo širokim vremenskim rasponom, od 1. st. pos. Krista sve do 6. stoljeća, odnosno možda do 7. stoljeća.
Ravnatelj Zavičajnog muzeja Benkovac donosi prilog “Tegule s pečatom iz Zavičajnog muzeja Benkovac”. U tekstu se obrađuju tegule koje su pronađene na širem benkovačkom području. Tegule su otkrivene na 9 arheoloških lokaliteta. Iz kataloškog i statističkog pregleda proizlazi da većina nalaza potječe iz sjevernojadranskih radionica, i to s područja delte rijeke Pad i Akvileje. U većoj količini zastupljene su i tegule s vojnim pečatima VIII. Legije. Također su nađena i 3 pečata dosada nepoznata na istočnojadranskoj obali.
Suburbana arhitektura
U radu “Stakleni Dilecythos iz Asserije” Berislav Štefanac obrađuje raritetni primjerak staklene „dvojne boce” iz Aserije. Na temelju tipoloških karakteristika i bliskih analogija razmatra se njezino podrijetlo, namjena i kronologija. Skupinu specifičnih recipijenata s tijelom podijeljenim u dvije komore, na temelju nekoliko datiranih komparativnih primjeraka, može se vremenski opredijeliti u razdoblje od 2. pol 1. do konca 3. st. posl. Krista.
Sustavna arheološka istraživanja na Aseriji provode se već 11 godina, a njih prate i konzervatorsko-restauratorski radovi. U 2008. godini oni su izvršeni na dijelu suburbane arhitekture, sjeverno od Trajanovih vrata, na antičkoj cisterni u urbanom tkivu (istočni dio grada) i na prapovijesnom bedemu pred sjevernim kasnorepublikanskim bedemom, ističe Zoran Vasilj u prilogu “Konzervatorsko-restauratorski radovi na Aseriji u 2008. godini”.
Publikacija ‘Asserija 6’ bogata je za priloge A. Colnaga i J. Keila: “Arheološka istraživanja u Sjevernoj Dalmaciji”, ali i za Bibliografija ‘Aserije 5’ autorice Timke Alihodžić.