Božinović: Sinergija NATO-a i EU je naš nacionalni interes

Razlika između EU i NATO-a je samo u činjenici što u NATO-u imamo SAD koji ima vojni proračun koji je veći od zbroja obrambenih proračuna svih ostalih zemalja na svijetu, i nitko u Europi se neće odreći savezništva sa SAD-om, i zbog vrijednosnih stavova, i zbog pragmatičnih, rekao je Božinović

U Hrvatskoj se  može postaviti pitanje  ugrožava li hrvatsko  uključivanje u obrambeno  djelovanje Europske unije  naše sudjelovanje u okviru  NATO-a, a s obzirom na  činjenicu da je Hrvatska manja država koja nema dovoljno sredstva za dvostruki razvoj snaga i sposobnosti za  djelovanje u obje organizacije. To naizgled može predstavljati problem za naše buduće djelovanje u obje organizacije. Ako se, međutim,  pogleda odnos EU i NATO-a,  vidljivi su napori obje organizacije usmjereni sve većem  zajedničkom djelovanju i povezivanju, istaknuo je ministar obrane RH Davor Božinović u sklopu predavanja „Hrvatska 28. članica EU – treba  li joj nova vanjska i sigurnosna  politika” održanog u IMPACT centru.
Božinović je sudjelovao na  okruglom stolu „Perspektive  proširenja EU na Jugoistočnu  Europu – hrvatska iskustva i  uloga medija” kojeg su, u  sklopu projekta „Proces  proširenja EU: Otvori um i  uključi se! Događanja podizanja svijesti na području budućih proširenja prema  državama zapadnog Balkana i  osam europskih zemalja”  organizirali Zaklada Konrad  Adenauer i članice ENOP-a –  Europske mreže političkih  fundacija uz potporu lokalnih  partnera Zaklade hrvatskog  državnog zavjeta i HURIN-a  – Hrvatske udruge radija i  novina.
 NATO-u vojne zadaće,  Europi „softpower”
– NATO prije svega ima  vojne sposobnosti, a EU sposobnosti za postkonfliktnu  stabilizaciju. Obje organizacije nemaju interesa za razvoj  sposobnosti kojih nemaju, između ostalog i zato što bi to  predstavljalo nepotreban  trošak u uvjetima ekonomske  krize. Vidljiv je trend jačanja  suradnje što dolazi do izražaja  u Afganistanu. Hrvatska, kao  skora članica EU pozdravlja  takav pristup, jer je takvo  djelovanje i u našem nacionalnom interesu. Danas za  Europu postoje dva velika sigurnosna izazova. Prvi je završetak procesa stabilizacije  područja Jugoistočne Europe,  a drugi je djelovanje prema  području šire Europe zbog  prevencije niza sigurnosnih  prijetnji od mogućih konvencionalnih sukoba, do terorizma, organiziranog kriminala i  ilegalnih migracija, rekao je  Božinović koji je, odgovarajući na pitanja sudionika  okruglog stola ustvrdio kako  ostatak svijeta ne razumije da  su usponi i padovi, pa i ozbiljne svađe kojih je bilo u  odnosu EU i NATO-a „prijepori unutar obitelji”.
– To su države koje dijele  iste vrijednosti, imaju iste ciljeve. Iako u Europi ima onih  kojima to nije drago čuti, da  nije bilo NATO-a, da nije  riješeno sigurnosno pitanje  Europe nakon II. svjetskog  rata, a riješeno je zbog i uz  pomoć NATO-a, pitanje je  bismo li danas govorilo o postojanju EU. To su dvije komplementarne integracije. Jedna je čisto vojna, a druga je  pretežito civilna, ali razvija  vojnu i sigurnosnu komponentu. Europska sigurnosna  politika je politika koja  možda ima najmanje elemenata nadnacionalnost, kakva  je svojstvena agrarnoj politici  ili stvaranju jedinstvenog  tržišta, jer će se države najteže  odreći zastava ili prava glasa  gad govorimo o vanjskoj politici ili uporabi oružanih snaga. Razlika između EU i NATO-a je samo u činjenici što u  NATO-u imamo SAD koje  imaju vojni proračun koji je  veći od zbroja obrambenih  proračuna svih ostalih zemalja na svijetu, i nitko u  Europi se neće odreći savezništva sa SAD-om, i zbog  vrijednosnih stavova, i zbog  pragmatičnih. Mislim da će se  ići prema jednoj vrsti integriranja, podjele posla. NATO je to više u vojnom smislu,  ali neće odustati ni od političkih rasprava. Takav je zaključak Lisabonskog summita. EU će ipak biti više angažirana na vanjskopolitička i  sigurnosna pitanja, humanitarna pitanja i izgradnju institucija, na takozvani „softpower”, ali neće odustati ni  od vojnih, i u toj sinergiji će se  vjerojatno doći do rješenja  koje će zadovoljiti jednu i  drugu stranu, zaključio je  Božinović.
Hrvatski doprinos  vojsci EU 
– U zadnjih nekolikog godina naša pažnja počela se sve  više usmjeravati, ne samo prema involviranju u zajedničku  vanjsku i sigurnosnu politiku  EU, nego i prema traženju  modela načina davanja hrvatskog doprinosa ostvarivanju europske sigurnosne i  obrambene politike. U ovom  trenutku Hrvatska svoje vanjskopolitičko i sigurnosno djelovanje sustavno i konstantno  usklađuje s djelovanjem i stavovima Unije. Mi već imamo  u status promatrača i predstavnike u Vojnom odboru.  Zahvaljujući iskustvu  stečenom u pripremama za  članstvo u NATO-savezu,  nedvojbeno je da Hrvatska  može značajno pridonijeti EU  u prevenciji sukoba i postkonfliktnoj stabilizaciji. Hrvatska i može hoće pridonijeti  iskustvom u reformi sigurnosnog sektora, iskustvom  stečenim u međunarodnim  operacijama, posebno iskustvom koje još uvijek stječemo  u misiji u Afganistanu. Hrvatska je do sada sudjelovala  u nekoliko međunarodnih misija pod vodstvom EU. Sudjelovali smo u misiji EUFOR-a u Čadu s timom od 15  pripadnika specijalnih snaga.  U srpnju 2007. smo se aktivno  uključili u europski dio misije  u Afganistanu, i u okviru EUPOL-a hrvatski policajci uz  glavninu snaga koje čine pripadnici kontigenta hrvatskih  oružanih snaga sudjeluju u  obuci afganistanskih policajaca. S dva policajca sudjelujemo i sličnoj misiji EULEX  na Kosovu. Od 2010. je naš  angažman u misijama pod  vodstvom EU sve intenzivniji,  naši su predstavnici u vodama  oko Roga Afrike usmjereni na  suzbijanje piratske aktivnosti.  Sve ove operacije bile su uvodno djelovanje Hrvatske i naš  sljedeći korak je uključivanje  u dvije borbene skupine EU.  Od ove godine Hrvatska se  uključila u djelovanje Nordijske skupine EU pod vodstvom Švedske. Djelovanju  ove borbene skupine Hrvatska pridonosi kroz mogućnost  razmještaja dva transportna  helikoptera, a u drugoj polovici 2012. Hrvatska će sudjelovati u djelovanju borbene  skupine pod vodstvom Njemačke. Hrvatski doprinos  ovoj borbenoj skupini će biti  znatno veći, uključivat će mogućnost rasporeda satnije motoriziranog pješaštva i  inženjerijskog voda, najavio je  Božinović.

Božinović: Hrvatska kaciga najbolja na svijetu

Hrvatska vojna industrija nije na razini onih koje mogu proizvoditi velika  sofisticirana sredstva u velikim količinama. Međutim, u nekoliko godina  smo pokazali da smo u stanju obući hrvatskog vojnika u hrvatski proizvod  od čizme od kacige. Hrvatski vojnik u više od deset misija, u kojima  sudjeluje, na neki način i reklamira hrvatsku vojnu industriju. Hrvatska  kaciga je vjerojatno najbolja u svijetu, hrvatska čizma tek ulazi u uporabu,  ali po onome što vidimo, a i s obzirom i na cijenu koja je značajno niža od  onih koje smo i mi uvozili, mislim da se i za taj dio opreme otvara  potencijalno tržište. Naš pištolj iz Karlovca se izvozi u SAD koje ga koriste  u vojnoj policiji. Mislim da će slično proći i hrvatska jurišna puška. U prvih  pet mjesecu ove godine smo već premašili izvoz vojne opreme kojeg smo  imali prošle godine, rekao je ministar obrane Božinović.

Rainhard: Referendum shvatite ozbiljno!

– Veliki dio njemačkog stanovništva je umoran od proširenja. Negativna  iskustva s  objema novim članicama; Bugarskom i Rumunjskom taj su  osjećaj još više ojačala. Stoga, Hrvatska može biti zadovoljna što u  Njemačkoj za potvrđivanje ovog ugovora nije potreban referendum, a za  ratifikaciju ugovora o pristupanju je dovoljna većina u parlamentu. U  Hrvatskoj će na kraju narod odlučiti o tome hoće li se moći izvršiti  pristupanje Uniji. Upozoravam na to da se ovaj referendum shvati ozbiljno  Vlada u tom kontekstu ima još dosta posla, ali isto ga tako imaju i udruge  civilnog društva. Bila bi teška situacija kada bi države članice poslale  Hrvatskoj signal za pristupanje, a da ga Hrvatska ne prihvati. Hrvatska se  nalazi se na početku puta potpune integracije. Kada završi pristupanje  čekaju vas sljedeći izazovi; pristupanje Schengenskom sporazumu i  uvođenje eura, rekao je Wessel Rainhard, direktor Zaklade Conrad  Adenauer za Hrvatsku.