Prekršitelji rade ono što ne smiju ili ne rade ono što bi morali

Mi koji smo u vrhu vlasti sve manje smo u poziciji da naša prava budu prekršena, mi smo potencijalni kršitelji, nažalost, mnogi su i stvarni – Slobodan Uzelac

Politički i društveno je zrela država i društvo  koje ima snage priznati povredu ljudskih prava, suočiti se  i popravljati to, ne jer to traži  neka Unija, već što je to duboko u interesu njenih  građana, kazao je Slobodan  Uzelac, potpredsjednik Vlade  Republike Hrvatske, koji je  sudjelovao na tribini pod nazivom “Ljudska prava i hrvatska europska perspektiva”  održanoj jučer na Zadarskom  sveučilištu u povodu Europskog tjedna u Zadarskoj županiji. Raspravu je moderirao  Luka Mađerić, predstojnik  Ureda za ljudska prava Vlade  Republike Hrvatske, dok su  goste pozdravili Davorka  Krnčević, predsjednica županijske koordinacije za ljudska  prava te Branko Sočanac,  predstojnik Ureda za nacionalne manjine.
Davorka Krnčević, izrazila  je žalost što na tribini nema  studenata i učenika završnih  razreda.
Euroskeptici i  eurooptimisti
– Kada govorimo o ljudskim  pravima često percipiramo  dvije opcije, a mogli bi ih svrstati na euroskeptike i eurooptimiste. Raspravlja se o tome  koja su poglavlja otvorena i  zatvorena te koje smo standarde dosegli u promišljanjima i odnosima poimanja ljudskih prava. Ukoliko danas netko pita je li neki učenik invalid  prije pet godina mogao ući u  školu i ostvariti pravo na redovno školovanje govorimo o  ljudskim pravima. Danas smatramo da je bolje nego prije pet  godina, kazala je Krnčević dodajući kako sudski procesi više  ne traju 20-30 godina te se  dostiže i pravo na suđenje u  primjerenom roku, a nešto je  bolje stanje i na području prava na dostojanstvenu starost u  svojem domu, otvorena je sigurna kuća te su tim poboljšana prava na život bez nasilja, a spomenula je i prava  nacionalnih manjina te procesuiranjima službenika koja  doprinose osjećaju jednakosti  pred zakonom.
– Svakodnevno se vide utjecaji na poimanje i razvoj  ljudskih prava i mišljenja sam  da nam mnogi standardi Europske unije svakodnevno pomiču granice i doprinose individualizaciji primjene prava  sukladno našim pojedinačnim  potrebama, kazala je  Krnčević.
Pitanje nacionalnih  manjina
Branko Sočanac, predstojnik Ureda za nacionalne manjine, istaknuo je kako je pitanje nacionalnih manjina vrlo  važan segment ljudskih prava  te istaknuo da se u raspravi o  pravima nacionalnim manjinama treba gledati kontekst, jer  nije isto raspravljati o tim pitanjima u Sloveniji ili Bosni i  Hercegovini te da je specifično  raspravljati o njima u Hrvatskoj, a nije pa isto niti u svim  hrvatskim regijama.
– To je specifično područje  koje je našlo svoj ustavno-pravni oblik, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina postoji od 2002. godine i stjecajem okolnosti, organizirajući skupove došlo smo do poražavajućeg rezultata da i nakon desetljeća veliki dio ljudi  ne pozna zakon, i to ne samo  nacionalne manjine, nego ni  lokalni dužnosnici, kazao je  Sočanac ističući kako njegov  ured educirajući pripadnike  nacionalnih manjina i vlasti radi na tome da ljudi upoznaju  zakone, a istaknuo je da je ova  godina specifična za  nacionalne manjine  zbog popisa stanovništva, izbora za vijeća i  predstavnike nacionalnih manjina i izbore.
Prava može kršiti  samo netko na  vlasti
Slobodan Uzelac,  potpredsjednik Vlade  Republike Hrvatske,  bio je glavni izlagač na  jučerašnjoj tribini te je  iznio teze koje su trebale poslužiti kao podloga za raspravu.
– Ljudska prava nisu  sva prava koje ima neko ljudsko biće. To su ona prava koja  mu ili krši, stvarno ili potencijalno, njegova rođena vlast  koju on plaća, izdržava i koja  mu je nadređena temeljem nekog legitimiteta ili legaliteta,  pojasnio je Uzelac ističući kako mu prava može kršiti samo  netko na vlasti te da se u političkom i normativnom smislu  ne smatra kršenjem ljudskih  prava uvreda susjeda.
Istaknuo je da što je viša  razina vlasti i ovlasti, opasnost  i štetnost posljedica kršenja tih  prava je veća i obrnuto.
– Mi koji smo u vrhu vlasti  sve manje smo u poziciji da  naša prava budu prekršena, mi  smo potencijalni kršitelji,  nažalost, mnogi su i stvarni.  Prekršitelji mogu biti na dva  načina – rade ono što ne smiju  ili ne rade ono što bi morali  temeljem svojih ovlasti, oruđa  ili oružja, istaknuo je Uzelac.
Poglavlje 23
Dao je svoj osvrt na rođenje  ideje o ljudskim pravima, koja  je rođena u Europi, kontinentu koji je ishodište najvećeg zla  poput svjetskih ratova ili totalitarnih sistema koji su krivi  za smrt desetaka milijuna ljudi  te je rekao kako danas u ljudskim pravima prednjače  države poput Njemačke, čija je  uloga u svjetskim ratovima  poznata te da nije čudo što je  jedna od predvodnica i Francuska, koja se protiv njih borila. Zapitao se i treba li Hrvatska ući u takvu obitelj i  zaključio da i kada ne bi bilo  drugih razloga, osim ljudskih  prava, samo to bilo bi dovoljno  za ulazak. Istaknuo je i kako se  o ugroženim skupinama u hrvatskoj brinu pravobranitelji  te da se nastoji otvoriti i resor  za osobe treće životne dobi,  kao i da će najavljene promjene u sustavu ojačati funkciju  pravobranitelja kroz povezanost s pučkim pravobraniteljem.
Na samom kraju u raspravu  su se uključili i posjetitelji koje  je zanimalo zbog čega javnost  nije dovoljno upoznata s onim  o čemu se pregovara s Europskom unijom, posebno u  poglavlju 23.
– Poglavlje 23. teži političkoj  volji za rješavanje problema  kako se oni ne bi pojavili u  budućnosti te je stoga kompliciranije od ostalih. Što se  tiče transparentnosti, činjenica je da je dokumentacija objavljena u javnosti, ali je preopširna, odgovorio je  Mađerić.
Okupljeni su se osvrnuli i na  medije te su istaknuli kako se  teme ljudskih prava i nacionalnih manjina rijetko gdje  mogu pročitati, ali su i pohvalili medije u Zadru koji su za  razliku od većine u drugim gradovima ostali do kraja tribine.