Đikićev tim otkrio Ahilovu petu koronavirusa

Hrvatski znanstvenici u Njemačkoj, Ivan Đikić i Luka Čičin-Šain, u svojim su istraživanjima došli do značajnih otkrića koja bi mogla pomoći u liječenju koronavirusa. Tim Instituta za biokemiju II (IBC2) u Frankfurtu na čelu s prof. Đikićem otkrio je proteazu virusa SARS-CoV-2, ključni enzim koji bi mogao biti slaba točka tog virusa. Otkriće se naziva Ahilovom petom koronavirusa, jer bi – ako se potvrdi da se tako može blokirati širenje virusa – moglo poslužiti kao osnova za lijek protiv COVID-19.
Kako se objašnjava u priopćenju IBC-a, proteaza PLpro potrebna je za širenje virusa u ljudskom organizmu. Utvrđeno je da virus SARS-CoV-2 koristi taj enzim da bi prigušio imunološki odgovor organizma i lakše se njime proširio. Znanstvenici su dokazali da se pomoću proteaze PLpro može blokirati širenje virusa i pojačati antivirusni imunitet u ljudskim epitelnim stanicama, kroz koje virus ulazi u organizam.
– Imamo mogućnost za dvostruku terapijsku strategiju: zaustavljanje širenja virusa i osnaživanje ljudskog imunološkog sustava istovremeno, objašnjava Đikić i ističe da je presudna za otkriće bila suradnja s Institutom za medicinsku virologiju pod vodstvom Sandre Ciesek. Navodi i kako jedna klinika u SAD-u provodi kliničko testiranje famotidina, kojim se targetira PLpro kod pacijenata zaraženih COVID-19, no ciljano djelovanje famotidina na proteazu virusa još nije potvrđeno. »Moramo biti posebno oprezni kod kliničkog ispitivanja na pacijentima, jer bi odgovor njihovih organizama na ovu terapiju mogao varirati ovisno o tome je li primijenjen u ranim ili kasnijim stadijima COVID-19«, ističe Đikić.
Drugo je otkriće tima Helmholtz centra za infektivna istraživanja u Braunschweigu, gdje radi hrvatski znanstvenik Luka Čičin-Šain. Tamo su prepoznali antitijela koja sprečavaju ulazak koronavirusa SARS-CoV-2 u stanicu. Analizom više od 6.000 antitijela, kod njih 750 pronašli su reakciju na koronavirus, što je preduvjet za pronalaženje lijeka za COVID-19. Sada se na antitijelima rade dodatna istraživanja da bi se potvrdila učinkovitost. Početak liječenja prvih pacijenata očekuju već ujesen.
Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Alemka Markotić oba istraživanja ocjenjuje iznimno značajnima. Što se Đikićevog istraživanja tiče, ističe kako virus najprije pokušava prevariti imunološki sustav i zato se javlja imunološka supresija, nemogućnost imunološkog odgovora na virus dok se on ne umnoži, nakon čega dolazi do jakog upalnog odgovora koji zajedno s virusom pridonosi težini bolesti. »Otkriće prof. Đikića omogućuje da shvatimo kako virus vara naš sustav, a može omogućiti i stvaranje nekih lijekova«, kaže Markotić. Drugo istraživanje, objašnjava, važno je jer među jako puno podtipova antitijela u našoj krvi samo neka mogu djelovati na virus.
– Bilo je iznimno važno definirati antitijela koja mogu neutralizirati virus i spriječiti njegov ulazak u stanicu. To je vrijedno istraživanje, lijepo je da hrvatski znanstvenici sudjeluju u tome, zaključuje.