PARLAMENTARNI IZBORI Milanović se o datumu izbora neće konzultirati sa strankama

Predsjednik Zoran Milanović sam će odrediti datum izbora za Sabor. U Uredu predsjednika ističu da Milanović zasad ne planira, nakon što Sabor bude raspušten, sazvati konzultacije s čelnicima parlamentarnih stranaka, kako bi čuo koji bi termin izbora svakome od njih najviše odgovarao. U skladu je to s Milanovićevim stavom iz 2015., kada je odbio poziv tadašnje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović na konzultacije o datumu parlamentarnih izbora, uz obrazloženje da »ona sama mora donijeti tu odluku«. Osim toga, predsjednik je prošli tjedan izjavio da misli da o datumu izbora ne treba razgovarati s premijerom Andrejom Plenkovićem.
Ustav i zakon ne spominju konzultacije ovakve vrste. Ustav tek obvezuje predsjednika Republike da vodi računa o tome da se izbori moraju održati najkasnije 60 dana nakon raspuštanja Sabora, a Zakon o izborima zastupnika nalaže mu da od odluke o raspisivanju do izbora mora proći najmanje 30 dana. Dakle, Milanoviću preostaje da odabere za izbore jednu od nekoliko nedjelja u okviru ovih zadanih parametara. Primjerice, ako zastupnici Sabor raspuste 15. svibnja, predsjednik Republike izbore može raspisati za 21. lipnja, 28. lipnja, 5. srpnja ili 12. srpnja.

Najkasnija nedjelja
S obzirom na to da će se predstojeći izbori, zbog epidemije koronavirusa, odvijati u posebnim uvjetima, na Pantovčaku kažu da je predsjednik sklon političkim strankama omogućiti što dulju kampanju kako bi se kvalitetnije predstavili biračima. To znači da bi za izbore mogao odabrati najkasniju moguću nedjelju. Jednako je postupila Kolinda Grabar-Kitarović prilikom raspisivanja prošlih parlamentarnih izbora 2016., prije kojih nije obavila konzultacije o njihovom datumu. Tada je ona 16. srpnja izbore raspisala za 11. rujna. Godinu dana ranije, predsjednica se raspisujući izbore nije odlučila za posljednji mogući datum, a to 2011. nije učinio ni Ivo Josipović, koji se također o tome nije službeno konzultirao s političkim strankama.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak i jučer je na press konferenciji Nacionalnog stožera Civilne zaštite odgovarao na pitanja o izborima u aktualnim okolnostima i opet je bio vrlo neodređen. Nije, što je razumljivo, želio prognozirati hoće li epidemološka situacija u srpnju, kolovozu ili rujnu dopuštati održavanje izbora za Sabor.
– Mogu jedino reći da trenutačno imamo jednu od najpovoljnijih epidemioloških situacija u Europi i u svijetu i nadam se da će se ona produljiti. Hoće li izbori biti ili ne, to ne mogu odgovoriti, mogu biti ako bi epidemiološka situacija to dopustila, izjavio je Capak.

Minirani argument
Na jučerašnjoj konferenciji Stožera nije bilo potpredsjednika Vlade Davora Božinovića, koji je u utorak navečer »minirao« ključni argument svog HDZ-a za što brže izbore. Gostujući na HTV-u, Božinović je najavio kako će se Hrvatska, ako će on i dalje o tome odlučivati, ponašati ako najesen dođe novi val koronavirusa, a u međuvremenu ne bude pronađen lijek ili cjepivo. »Ako dođe do drugog vala, možda ne bi trebali pribjegavati nekim toliko restriktivnim mjerama kao na početku. Realno, najvažnija je osobna higijena te mjera fizičke distance. Mislim da u tom pretpostavljenom drugom valu moramo najviše inzistirati na održavanju fizičke distance i na nošenju maske. Tu virus nema puno šanse za nekakav eksponencijalan rast«, objasnio je Božinović. Pa ako bi doista bilo tako, logično je zaključiti da bi se izbori komotno mogli održati u rujnu ili listopadu, jer karantene, rekao je predsjednik Stožera, neće biti ni u slučaju ponovnog izbijanja epidemije.
Kad god HDZ odlučio raspustiti Sabor, vjerojatno će za to dobiti i podršku većine opozicije. Ali, njihovi zastupnici ne prestaju ukazivati na neprimjerenost izbora nabrzinu.
– Iz HDZ-a su nas mjesecima uvjeravali da će izbori biti njesen. Ali, kada je stigao COVID-19 i kada su prve ankete pokazale da građani podržavaju njihove napore i mjere i da raste rejting HDZ-a, onda smo došli do izbora u srpnju, iako se još ne možemo slobodno kretati po državi, rekao je na konferenciji za novinare predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk.
 

Upitno donošenje zakona o obnovi Zagreba prije raspuštanja Sabora

Sasvim je neizvjesno hoće li Sabor prije raspuštanja usvojiti prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih u potresu na području Zagreba i okolice. Naime, taj dokument, što ga je izradilo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, trenutačno je, na neki način, zamrznut i nema naznaka kada bi mogao doći u parlament, jer nije još prošao ni Vladu. Predsjednik Kluba zastupnika HNS-a Milorad Batinić jučer je u sabornici izrazio čuđenje, pa i nezadovoljstvo, zbog zastoja u proceduri tog zakona. Tema saborske rasprave bile su predložene izmjene Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, koje su u nekim odredbama, smatra Batinić, u koliziji sa spomenutim zakonom o obnovi. Prisutna je bila i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
– Ovaj je zakon u fazi donošenja na Vladi, 22. travnja, bio na usuglašavanju, danas je 6. svibnja, a još nije usuglašen. Baš vaše ministarstvo imalo je određene primjedbe, a građani Zagreba i okolice čekaju da taj zakon što prije ugleda svjetlo dana, rekao je Batinić ministrici kulture. U Ministarstvu graditeljstva, koje vodi HNS, naglašavaju da su oni sa svoje strane sve napravili i da su na potezu premijer i HDZ. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, također koalicijski partner HDZ-a, upozorio je da bi »bilo strašno« da Sabor bude raspušten, a da prethodno ne izglasa zakon koji će omogućiti obnovu Zagreba i okolice.