Vodoopskrbna infrastruktura diže kvalitetu života na zadarskim otocima

Hrvatske vode, u suradnji s Vodovodom Zadar, jučer su održale sastanak na temu »Projekt razvoja sustava vodoopskrbe Vodovoda d.o.o. Zadar za sufinanciranje iz fondova EU (otočni i kopneni dio)«.
Sastanak je otvorio Valentin Dujmović, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda, koji je podsjetio na važnost projekta s ciljem osuvremenjivanja vodoopskrbne mreže Zadarske županije. Božidar Longin, zadarski župan i član Upravnog vijeća Hrvatskih voda istaknuo je povijesnu važnost projekta u okviru Zadarske županije i cijele zemlje.
– Provedba ovog projekta rezultat je sastanka s Vladom, koji je održan prošle godine. Iako Zadarska županija od završetka Domovinskog rata kontinuirano radi na ulaganjima u vodoopskrbnu infrastrukturu, potreban je daljnji razvoj mreže, naročito na otocima, kojih u županiji ima 116, od čega je 16 naseljenih. Cilj ovog projekta je podizanje kvalitete života, naročito na otocima. U projekt će biti uložena znatna financijska sredstva, točnije 1,7 milijardi kuna, poručio je Longin.
Tomislav Matek, direktor zadarskog Vodovoda kratko je istaknuo kako je ovaj projekt najvažniji u cjelokupnom poslovanju Vodovoda, jer će se na otocima, u sklopu projekta napokon ugraditi pročistači vode, a u kopnenom dijelu županije osuvremeniti i rekonstruirati vodovodna mreža.
Zvonimir Frka – Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade istaknuo je kako su otoci u zadarskom arhipelagu najveći sustav bez vodovodizacije, što ovaj projekt svrstava u grupu projekta od nacionalnog interesa.
– U sklopu realizacije ovog kolosalnog infrastrukturnog projekta pomoći će i nacionalni plan oporavka i otpornosti, koji pridonosi boljoj gospodarskog razvijenosti zemlje, a posebice otoka, koji se svrstavaju u skupinu osjetljivih zajednica, koje su često ovisne o turizmu i poljoprivredi, a za čiju je kvalitetnu provedbu nužan pristup čistoj i kvalitetnoj vodi. Ovaj projekt predstavlja najveći projekt vodovodizacije u Republici Hrvatskoj, zaključio je Frka – Petešić.

O projektu
Projektno područje obuhvatilo bi 125 000 stalnih stanovnika u županiji i 35 000 privremenih, u tri grada i sedamnaest općina. Ukupna vrijednost projekta, koji se provodi u tri faze, je 1,7 milijardi kuna, od čega 30 posto dolazi iz proračuna Vlade, Hrvatskih voda i lokalne samouprave, a 70 posto iz sredstava Europske unije. Prva faza projekta, koja je završena, bila je izrada pripremne studijske dokumentacije. U drugoj fazi, koja je trenutno u tijeku planira se priprema projektne dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola (druga faza traje od 2021. do 2024. godine). Treća i posljednja faza odnosi se na odobrenje i realizaciju projekta, čiji je završetak planiran za 2028. godinu. Cilj projekta je povećati postotak stanovništva Zadarske županije koji je priključen na vodovodnu mrežu na 96 posto. Realizacija projekta dio je Operativnoga programa konkurentnost i kohezija, za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Trenutačno stanje
Trenutno je aktivno devet vodozahvata, na području koje obuhvaća 1200 kilometara vodoopskrbne mreže i 19 crpnih stanica. Jedan od gorućih problema, koji je prisutan u mnogim jadranskim gradovima, a tiče se mikrobioloških problema kvalitete vode, je pojava zamućenja vode, koje je, u razdoblju od 15 do 30 dana godišnje, često uzrokovano klimatskim promjenama, a koje je u slučaju Zadarske županije napose prisutno u zrmanjskom crpilišnom području.
Trenutno je 90 posto stanovništva u gusto naseljenim područjima županije priključeno na vodovodnu mrežu. Zadarski otoci i zaleđe još uvijek nemaju adekvatnu javnu vodoopskrbu mrežu.

Faze
U sadašnjoj situaciji se potreba za vodom na godišnjoj razini povećava za 1 milijun kubika, što znači kako broj korisnika u županiji ne opada. Ulaganja u projekt uključuju investicije u gradnju vodoopskrbnog sustava, njegovo proširenje, dogradnju i unaprjeđenje. Želi se osigurati i dostupnost i kvaliteta vode, u skladu sa smjernicama Europske unije, te nastaviti kontinuirani rad na nadzorno – upravljačkom sustavu i nabavi opreme. Posljednji dio projekta je izrada procjene rizika crpilišta i unaprjeđenje monitoringa kvalitete vode.
Od tri moguće varijante, za projekt je odabrana ona prema kojoj će se vodoopskrba projektnih područja vršiti s kopna, osim otoka Oliba, Silbe i Premude, na kojima će se graditi desalinizatori morske vode.
Ulaganje u otočnu infrastrukturu planirano je za 635 milijuna kuna, te će obuhvatiti gradnju 257 kilometara vodovodnih cijevi, 11 vodosprema, 13 crpnih stanica i uređaje za desalinizaciju morske vode, vrijednih 17,3 milijuna kuna.
Ulaganje u podvelebitsku infrastrukturu trebalo bi iznositi 121 milijun kuna te bi trebalo obuhvatiti izgradnju 62 kilometara vodovodnih cijevi, 2 vodospreme, 5 crpnih stanica, što bi obuhvatilo 460 novih priključaka.
Ulaganje u dogradnju i rekonstrukciju kopnenog sustava trebalo bi iznositi 610 milijuna kuna. Trebalo bi osigurati 4000 novih priključaka, izgradnju 221 kilometara cjevovoda, 11 vodosprema, 14 crpnih stanica, te 8 spojnih okana.
Investicija u uređaj za kondicioniranje pitke vode Zadar – Dolac trebala bi iznositi 140 milijuna kuna, čime bi se pješčanom filtracijom riješio problem zamućivanja vode.