Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Rusi su zainteresirani za suradnju

Autor: Marijana Roščić

06.06.2010. 22:00
Rusi su zainteresirani za suradnju

Foto: Filip BRALA



Ruski mir, zaklada koja ima misiju promicanja ruskog jezika i kulture u svijetu, imat će podružnicu u Zadru
Prošli tjedan protekao je u znaku ruske kulture i običaja koju se predstavili studenti ruskog jezika organiziravši još jedne „Ruske dane”. Predavanja su bila koncipirana na način da se predstavi Rusija kroz 20. stoljeće, a kroz razne radionice studenti su imali priliku izraditi matrjoške, plakate, ali i pripremiti neka ruska jela.
Kakav je zapravo interes za ruski jezik i kulturu i koliko ljudi uopće znaju o Rusiji te kakvo zaposlenje očekivati nakon završenog studija ruskog jezika upitali smo Zdenku Matek Šmit, predstojnicu Odsjeka za ruski jezik i književnost Sveučilišta u Zadru.
– Iz godine u godinu sve je veći interes za studij rusistike. Naši studenti se u posljednje vrijeme zapošljavaju u turizmu, a što se tiče škola nije mi poznato postoje li još negdje programi na ruskom jeziku. Dobro je to što smo dvopredmetni studij pa studenti kombiniraju različite kombinacije. Trenutačno imamo 160 studenata na preddiplomskom i diplomskom studiju.
Kreativni studenti
Postoji li suradnja s ruskim sveučilištima, odnosno postoje li programi studentske i profesorske razmjene?
– Nažalost, nemamo potpisanu suradnju na državnoj razini, već samo lektorsku suradnju koja funkcionira na principu ugovora. Tako da imamo suradnju s Ruskim državnim humanističkim sveučilištem i Moskovskim državnim sveučilištem. Osim toga, imamo i suradnju s Kijevom. Temeljem sveučilišnih ugovora pokušat ćemo dobiti specijaliste, te razmjene na mjesec dana ili semestar.
Kako ocjenjujete studentski projekt kojim se nastoji približiti ruska kultura našim sugrađanima?
– Pozitivno! Studentima dajemo podršku kao i uvijek. Iako nismo u mogućnosti pružiti im novčanu potporu, svakako ih podržavamo u njihovim projektima gdje se uspijevaju kreativno se izraziti. To ih svakako još više homogenizira jer ipak se druže i kreativno iskazuju van predavanja i učionica.
Kako biste usporedili današnje studiranje ruskog jezika za razliku od prije 20 godina?
– Najveća promjena je svakako internet. Dok sam ja studirala, imali smo sasvim malo literature. Klasike smo imali, ali znalo se dogoditi da bi svi dijelili jednu knjigu, a neke autore uopće nismo imali, kao Zamjatina i Platonova. A kad bi većinom njemačke izdavačke kuće nešto prevele, onda se odlazilo u berioske kupiti. Sada nam literatura više nije problem.
Ruski mir u Zadru?
Ruski mir, zaklada koja ima misiju promicanja ruskog jezika i kulture u svijetu, imat će podružnicu u Zadru. Kako saznajemo od Rafaele Božić Šejić, profesorice na zadarskoj rusistici, Sveučilište bi osiguralo prostor, a zaklada tehniku, računala, namještaj, publikacije i sve ostalo potrebno za rad.
– Ruski mir osnovan je 2007., a u tri godine postojanja otvoreno je preko 80 centara u svijetu. U Zadru je već trebao biti otvoren njihov centar, ali zbog sveopće krize njihovo širenje ipak je privremeno zastalo. Oni svoje područje djelovanja usmjeruju prema dijaspori, ali i prema drugim govornicima ruskog jezika, studentima. Problem je što Hrvatska ne prepoznaje Rusiju, jer oni su itekako zainteresirani za suradnju. Mi smo sudjelovali na Danu slavenske pismenosti koja se održava svakog svibnja u drugom gradu, a tada smo predstavili Antologiju hrvatske poezije na ruskom jeziku. Ruski političari i državnici vode računa o svom jeziku, a primjerice u studenom 2009. predsjednik Dmitrij Medvedev primio je delegaciju Ruskog mira te je on tada istaknuo kako se, osim dijaspore, treba usmjeriti i prema svima koji uče ruski jezik. Zanimljivo je i to kako prosječan Rus zna sve o ruskoj povijesti, državi ali želi učiti i o drugima. Da ne spominjem još kako Rusi vjerojatno imaju najbolji internet u svijetu, na njihovim internetskim stranicama možete pronaći apsolutno sve, od klasika pa do materijala za nastavu. Svakako podržavam studentski projekt, jedino mi je žao što nemaju veću financijsku podršku, primjerice od grada i županije, pa da se ovakvi projekti češće održavaju. Mladost se kao kreativnu energiju se jako malo osjeća u gradu. Svaka ideologija prepoznaje rad s mladima, a nama su mladi na ulici pa se onda čudimo što se to sve s njima događa.