Vrijednost tvrtke nije samo profit, nego i dobrobit svih sudionika u poslovanju

Stvarna vrijednost neke kompanije ne ovisi samo o profitu ili rastu dionica, jer to su stvari koje uvijek mogu biti podložne globalnim monetarnim ili financijskim promjenama. Naglasak je na prilagođavanju promjenama koje će biti jače od svih koji bi željeli zadržati neke stare financijske i poslovne monopole ili navike – dr. Jyottti Gupte
Uvjeren sam ćete svojim bogatim znanjem i iskustvom obogatiti i naše stručnjake i gospodarstvenike i da će vaše predavanje biti doprinos svladavanju posljedica recesije. Želim vam ugodan boravak i dobrodošlicu u 3000 godina starom Zadru! – rekao je dogradonačelnik dr. Dražen Grgurović, u subotu prijepodne na primanju u zadarskoj Gradskoj vijećnici za dr. Jyotti Guptu i njegovu suprugu Susan. Uz indijskog svjetskog financijskog eksperta, ujedno i dekana međunarodne Cotrugli Busines School u Gradskoj vijećnici bili su nazočni i Dragan Salarić, dopredsjednik CBS-a i Mladen Šarlija iz HSTEC-a, ujedno i bivši diplomant ove prestižne poslovne škole.
Zahvaljujući na primanju i prigodnom daru zadarske gradske uprave dr. Gupta je naglasio kako mu je izuzetno drago što je, nakon nekoliko posjeta Hrvatskoj, konačno posjetio i zadarsku regiju. Po svemu što sam saznao i vidio, rekao je ugledni međunarodni profesor, Zadar je važan grad i ovo je značajna regija za cijelu Hrvatsku i njeno gospodarstvo. Bitno je i dalje razvijati pomorstvo i turizam, kao i industrijske pogone za metalnu obradu, a ono što preporučujem je i stalno daljnje obrazovanje hrvatskih ii zadarskih menadžera i leadera i u ovim nimalo laganim recesijskim vremenima – naglasio je dr. Jyotti Gupta.
– Hrvatska će biti i treba biti dio globalnog gospodarskog i financijskog sustava, kako svijeta, tako i Europe, a vrlo je važno stvoriti visokoobrazovane poslovne ljude i lidere koji će u Hrvatskoj globalno razmišljati, ali i rješavati domaće probleme u interesu naroda. Nužno je razvijati i etiku i etičnu stranu svjetskih, regionalnih i nacionalnih gospodarstava i financija kako bi i kapitalistički i tržni odnosi u svijetu dobili „ljudski lik” – istakao je, među ostalim, dr. Jyotti Gupta istog dana poslijepodne na Forumu, predavanju i razgovorima u zadarskoj Županijskoj komori. Tema predavanja i forumske rasprave bila je Utjecaj recesije i implikacije na financijski i poslovni menadžment u aktualnim turbulentnim vremenima. Ugledni međunarodni financijski ekspert započeo je razgovore naglaskom i analizom uzroka recesijskih previranja.
– Upravo su nas recesijski i ekonomski problemi posljednjih godina uvjerili da profitabilnost i puki profit ne mogu biti jedini i glavni pokretač poslovnih i društvenih aktivnosti – istaknuo je dr. Gupta, stvaranje profita ograničeni je ljudski pothvat ako u sebi ne sadrži i izgradnju vrijednosti, stvaranje i održavanje vrijednosti koje donose dobrobit i široj zajednici i svim zainteresiranim sudionicima u ekonomskim procesima i tvrtkama, ne samo vlasnicima ili investitorima.
Stvarna vrijednost neke kompanije ne ovisi samo o profitu ili rastu dionica, jer to su stvari koje uvijek mogu biti podložne globalnim monetarnim ili financijskim promjenama. Naglasak je na prilagođavanju promjenama koje će biti jače od svih koji bi željeli zadržati neke stare financijske i poslovne monopole ili navike. Stoga je bitno da povećanje vrijednosti i poslovanja bilo koje tvrtke osjećaju i vlasnici i menadžeri, dioničari, pa i kupci ili dobavljači. Za tranzicijske zemlje bitan je kvalitativan prijelaz iz planske i državne ekonomije u tržišnu, mada aktualni događaji s krizom bankarskog sustava pokazuju da će i država posegnuti za određenim mjerama kako bi održala stabilni bankarski sustav. S druge strane, globalni pogled na društvo i ekonomiju traži i da te iste banke ulažu u stabilne okvire poslovanja, a ne samo u boljitak i zadovoljstvo menadžera ili većinskih dioničara.
 

Pohlepne banke snose dio krivnje za recesiju

Prema riječima dr. Gupte, dio krivnje za recesiju leži u „pohlepi” velikog dijela banaka koje su zapravo zaboravile da su servis građanima, gospodarstvu i zajednici te su se okrenule isključivo dizanju profita koji se, opet, nije vraćao gospodarstvu u dovoljnoj mjeri. Na makroekonomskom planu to su činjenice o podjeli zemalja koje su uglavnom doživjele pad ili slabi rast bruto društvenog proizvoda, osim zemalja poput Kine i Indije, koje su visoki rast zadržale, te dijelom uložile profit u jačanje američkog dolara. To je opet dovelo i do slabljenja eura, što može donijeti nove probleme Europskoj zajednici. Za zemlje u tranziciji, poput Hrvatske, dobro je pristupiti širem tržištu, ali jačati vlastitu konkurentnost gdje je to moguće te ujedno još uvijek zaštititi domaću valutu i mogućnosti utjecaja nacionalnih mehanizama za očuvanje stabilnosti financijskog i gospodarskog sustava. Vrlo je bitan i regulatorni sustav, gdje propisi i zakoni moraju poticati zdravu ekonomiju i povratak novca u kompanije koje mogu donijeti nova radna mjesta, inovativne proizvode i novi zamah industrijskoj i domaćoj proizvodnji te uslugama. Problem Hrvatske, rečeno je, dodatno je otežan, jer velikim dijelom ovisi o stranim bankarima i investitorima.