Najdeblje su “plave kuverte” u Dalmaciji

Dalmatinci liječnicima za mito prosječno plaćaju 3.098 kuna, što je oko tri puta više od građana Like, Istre, Primorja i Gorskog kotara. Sitnijim podmićivanjima, do 500 kuna, građani najčešće pribjegavaju kako bi izbjegli platiti kazne, primjerice prometne, ili kako bi ubrzali izdavanje neke njima potrebne dozvole

Većina hrvatskih građana koji daju mito zaposlenima u javnom sektoru to čini dobrovoljno. Prema istraživanju Ekonomskog instituta “Korupcija u Hrvatskoj: stvarna korupcija iskustva građana” tako se ponaša čak 58 posto onih koji su dali mito. Opsežno istraživanje na 3.005 ispitanika provedeno je u lipnju 2010. godine, uz potporu EU i Ureda UN-a za drogu i kriminal. Iziričit zahtjev da daju mito dobilo je osam posto ispitanika, a samo tri posto ih je mito odbilo dati.
Kao važan rezultat istraživanja voditeljica projekta Jelena Budak istaknula je to što deset posto ispitanika smatra da je korupcija manja.
– Napokon smo u fazi kad su građani počeli prepoznavati da živimo u sređenijem društvu nego prije, kazala je Budak.
Treći problem u državi
No, problema s korupcijom i dalje je mnogo. Građani su ju naveli kao treći problem u državi, iza nezaposlenosti i rada Vlade, a da je korupcija raširena ili vrlo raširena smatra 70 posto ispitanika. Posebno opasnom Budak je ocijenila korupciju u zapošljavanju u javnom sektoru. Naime, 18 posto natjecalo se za posao, a 16 posto od njih je dalo mito ne bi li dobili posao.
– To je indirektna šteta koja je nemjerljiva jer nekompetentni ulaze u sustav, napomenula je Budak.
Istraživanje je dalo odgovor i na pitanje u kojim je sektorima mito najrašireniji. Dakle, 87 posto ispitanika imalo je u razdoblju od sredine 2009. do sredine 2010. kontakt s javnim djelatnicima, a od toga broja njih 11 posto dalo im je poklon, protuuslugu ili novac. Najviše korupcijskog iskustva građani imaju s liječnicima (56 posto onih s takvim iskustvom), zatim medicinskim sestrama (36 posto), a slijede policajci (30 posto) i osobe koje rade na registraciji vozila (14 posto).
Sitnija podmićivanja
Kad je riječ o medicinarima valja imati na umu da je u više od 60 posto slučajeva riječ o samoinicijativnom znaku zahvalnosti, a 38 posto onih koji su imali iskustva s korupcijom u zdravstvu dalo je novac. Prosječni iznos mita u zdravstvu je 2.025 kuna. Najviše su tarife u Dalmaciji gdje se prosječno plaća 3.098 kuna, a najmanje u Lici, Kordunu i Baniji (1.111 kuna) i Istri, Primorju i Gorskom kotaru (1.272 kune). Sitnijim podmićivanjima, do 500 kuna, građani najčešće pribjegavaju kako bi izbjegli platiti kazne, primjerice prometne, ili kako bi ubrzali izdavanje neke njima potrebne dozvole.
Važan je zaključak istraživanja o korišttenju javnih usluga i poštenju javnih službi prema kojima građani u svakodnevnom kontaktu sa zaposlenima u javnom sektoru nisu izloženi administrativnoj korupciji takvih razmjera da bi ona ograničavala učinkovito korištenje javnih usluga.

 RAVNODUŠNO 20 POSTO GRAĐANA

Od ispitanika koji su imali iskustva s korupcijom, njih samo dva posto to je i prijavilo. Posebno brine što su gotovo dvije petine građana prema korupciji ravnodušne jer smatraju da je to uobičajena praksa, odnosno da od prijave ne bi bilo nikakve koristi. Solidan dio građana ne prijavljuje korupciju jer su davanjem mita ostvarili neki svoj cilj.