TKO JE PETAR KANAVELIĆ

Slika korisnika valentinam
GLIGORIN POUČAK
Autor: 
Iako sveprisutan u političkom, kulturnom i gospodarskom životu Dalmacije, posebno Dubrovnika, Korčule i Zadra, Petar Kanavelić je znao uživati u svom privatnom životu. Dva puta se ženio, ali iz tih brakova nije imao potomstva. Imao je, međutim, vanbračnog sina kojega nije priznao, nego je sav svoj imetak ostavio svojoj mladoj ženi Katarini koja se, kako to biva, preudala za talijanskog plemića

Neposredni povod  za temu  kolumne  bio je Međunarodni  znanstveno- književni susret PETAR KANAVELIĆ I KORČULA, održan od  24. do 27. svibnja 2018. u  Korčuli. Pozivnicu sam dobio od  strane Hrvatskog književnog  društva i njegovog počasnog  predsjednika, inače poznatog  hrvatskog suvremenog pjesnika,  Valeria Orlića, a na susretu sam  prezentirao svoje kolumne i poeziju u lokalnom govoru.

Mletački dužnosnik u  Zadru

 Petar Kanavelić je, kako to u  prigodnom Zborniku navodi  Martina Marelić, plemić, trgovac  i diplomat, ali prije svega iznimno talentiran književnik i pjesnik, rođen u gradu Korčuli  1637. godine. Jedno vrijeme je  boravio i u Zadru na dužnosti  kancelara venecijanskog generalnog providura. Bilo je to u vrijeme katastrofalnog potresa u  Dubrovniku 1667. godine, kojega su pjesnici opisivali, među  njima i Kanavelić, kao "Veliku  trešnju". Zadar je u to vrijeme  imao 14000 stanovnika. Je li,  za vrijeme boravka u Zadru, Kanavelić kao mletački dužnosnik  boravio u 

"Mletačkom kaštelu" u Zadru,  ostaje nepoznanica. 

Emil Hilje, profesor na Odjelu  za povijest umjetnosti  Sveučilišta u Zadru, navodi da  je "Mletački kaštel u Zadru" bio  uklopljen u sustav gradskih zidina, namjenjen više obrani od  grada nego samoga grada, i bio  je zasebna utvrda unutar gradskog obrambenog zida. Hilje  dalje navodi da posebnu pažnju  privlači reljef krilatog lava, simbola Mletačke Republike, a datira oko sredine 15-og stoljeća.  Krilati lav ugrađen je u pročelje  "Malog arsenala".

Napokon, boravio li Kanavelić  u Mletačkom kaštelu u Zadru ili  ne, jedno je sigurno i povijesno  dokazano; plemićka obitelj Kanavelić, kojoj je pripadao Petar,  raspolagala je s čak dva kaštela  na otoku Korčuli.  Jedan je bio u Veloj Luki, a drugi u  Smokvici, točnije  polju Prapatni gdje  je Kanavelić imao  jedno od svojih najvećih otočnih imanja.

Imanje ostavio  mladoj Katarini

U kaštelu koji je bio smješten  tik uz polje, Petar je crpio svoja  pjesnička nadahnuća, ali odatle  je i upravljao s velikim imanjem  od kojega je ubirao značajne  prihode, u prvom redu od vina.  Nakon smrti svoje supruge Kanavelić se, u poznim godinama,  ženi mladom 19-ogodišnjom  Katarinom i tada su, kako i nebi, njegova prebivanja u kaštelu  postala učestalija. Smatra se da  su njegova najznačajnija  književna djela koja veličaju prirodu nastala baš u tom prekrasnom prirodnom ambijentu.  Valja reći da smo i svi mi učesnici ovog susreta, posjetivši  smokviško polje i ostatke nekadašnjeg 

kaštela, osjetili čudesnu moć  prirode i dašak tih davnih, a  opet nam bliskih vremena, i prisutnost pjesnikova bića.

Za nas posebno zanimljivo je  to da su se do sredine 19. stoljeća Kanavelićeva djela i kratki  životopisi objavljivali uglavnom  u zadarskim listovima "Gazzetta  di Zara" i "Zora dalmatinska", te  u zagrebačkoj "Danici ilirskoj".

Iako sveprisutan u političkom, kulturnom i gospodarskom životu Dalmacije, posebno  Dubrovnika, Korčule i Zadra,  Kanavelić je znao uživati u svom  privatnom životu. To u svom  izlaganju na znanstveno- književnom susretu u Korčuli  obrazlaže dr. Franko Oreb,  Korčulanin iz Vele Luke. Dr.  Oreb ističe da se Kanavelić dva  puta ženio, ali iz tih brakova nije imao potomstva. Imao je,  međutim, vanbračnog sina kojega nije priznao, nego je sav svoj  imetak ostavio svojoj mladoj  ženi Katarini koja se, kako to biva, preudala za talijanskog plemića.

U sljedećem broju:  KOLONAT I KAŠTEL U  KOLANU

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno