Nasadi za proljetno održavanje potroše oko 600 tisuća kuna

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Hortikulturno uređenje grada - puno više od pokošenog travnjaka
Pri kraju je čišćenje korova s bedema, sadnja je završena, sve površine smo uredili. Posadili smo dosta novih vrsta, naše inženjerke su se potrudile, uvijek prate trendove i rade na tome da je grad lijepo uređen. Znamo da je hortikultura puno više od pokošenog travnjaka i to se uistinu može vidjeti i na našim gredicama, ističe Krnčević
Vedran SITNICA
Uz zagrljaj ide cvijeće

Gradska tvrtka Nasadi ovih dana završava posljednje radove oko uređenja gradskih površina, sadnji stabala i cvijeća usuret nadolazećoj turističkoj sezoni. Direktor tvrtke, Josip Krnčević kaže da se za proljetno održavanje uobičajeno potroši oko 600.000 kuna s PDV-om.

Poluotok prva zona uređenja

- Pri kraju ječišćenje korova s bedema, sadnja je završena, sve površine smo uredili. Posadili smo dosta novih vrsta, naše inženjerke su se potrudile, uvijek prate trendove i rade na tome da je grad lijepo uređen. Znamo da je hortikultura puno više od pokošenog travnjaka i to se uistinu može vidjeti i na našim gredicama. To zapažaju i naši gosti, turisti se dive raznovrsnim bojama i vrstama cvijeća, govori Krnčević, dodajući da se najveća pozornost uvijek posveti Poluotoku, kao prvoj zoni uređenja, ali, kako kaže, ne zaostaju ni u drugim kvartovima, gdje se najčešće sade cvjetni grmovi i uređuju travnjaci.
Od novouređenih površina, Krnčević izdvaja područje na mjestu bivšeg rotora kod bolnice, zatim novi rotor na Biogradskoj cesti prema luci Gaženica, kao i gredice pokraj Stomorice.
- U periodu oko Dana planeta Zemlje smo imali odličnu akciju sadnje stabala po cijelom gradu. Počeli smo s prvotnim planom posaditi 42 stabla po kvartovima, ali kako smo počeli saditi, tako su nas zvali s različitih mjesta, da posadimo još. I tako je taj broj narastao na gotovo 70 posađenih stabala. Bila je to na kraju jako uspješna akcija i s njome ćemo nastaviti i idućih godina, rekao je Krnčević.
Kako govori nadalje Krnčević, do jeseni nemaju većih radova u planu. Završeno je i doba orezivanja stabala.

Prozvani devastatorima zbog orezivanja stabala

- Dogovorili smo se da ćemo odsad svaki put unaprijed obavijestiti građane putem medija koja stabla orezujemo jer smo više puta prozvani devastatorima zbog orezivanja stabala kojima zapravo produžujemo život. Evo, stabla za koja smo prozivani, u Ulici Krešimira Ćosića kod bedema, sad su se lijepo razlistala. Da smo ih ostavili, ne bi još dugo potrajala jer su to stabla visoke fiziološke zrelosti. A ovako smo im produžili životni vijek, ističe Krnčević, dodajući kako najesen imaju u planu sadnju drvoreda.
Jedna od sljedećih aktivnosti je i postavljanje pločica s hrvatskim i latinskim imenom za biljke u Parku kraljice Jelene, što će, smatra Krnčević, biti zanimljivo i domaćim ljudima, ali i stranim gostima koji će prema latinskom izrazu u tražilici na internetu moći pronaći i kako se ta biljka zove na njihovom jeziku.
Ovog tjedna se u Zagrebu na Bundeku održava Florart, tradicionalna cvjetna izložba na kojoj bi inače sudjelovali Nasadi, ali kako se do kraja nije znalo hoće li se održati ili ne, kako kaže Krnčević, oni ove godine ne sudjeluju. Izostale su, zbog pandemije, nažalost i izložbe s naših prostora - Vrtna cvjetna izložba Cvijet Zadra koju inače organiziraju Nasadi, te Dani cvijeća u Sv. Filipu i Jakovu.

Poslovanje

Poslovanje Nasada je prošle godine u prvom valu pandemije i tijekom »lockdowna« prilično opalo, zbog ograničenog broja ljudi na sprovodima, neodržavanja vjenčanja, nisu radile ni cvjećarne i slično.
- Kasnije su ljudi, bez obzira na epidemiološke mjere, češće naručivali vijence i cvijetne aranžmane, kako bi odali počast pokojniku, čak i kad ne mogu, to jest ne smiju, doći na sprovod. Na vrhuncu svakog vala epidemije se osjetilo da je povećan broj sahrana. U uobičajeno vrijeme bi bile po 1-2 sahrane dnevno, nekad i nijedna, a kad je pojačan val epidemije, bilo bi ih i 3-5 i tako 1 do 2 mjeseca. Po mojoj procjeni, oko 30-40 posto više sahrana je bilo na vrhuncima pandemije. Korona je svakako narušila poslovanje. I dalje se ne održavaju vjenčanja, nije bilo ni kazališnih predstava, ni dodjela svjedodžbi, diploma, tako da su nam cvjećarnice slabije radile. Ali sada radimo u plusu, pozitivno u svim sektorima poslovanja, tako da nismo nezadovoljni, zaključuje Krnčević.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)