Što Hrvatska još želi upisati na Listu svjetske baštine

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Pristupni popis - naše prijavljene kandidature za listu
Uz 10 naših upisa na Listi, na tzv. Tentative listi, odnosno Pristupnom popisu za upis na Listu, je još 15 gradova, predjela, graditeljskih cjelina, kompleksa... iz Hrvatske, za koje će se tražiti upis
JUPP TELAšćICA
Park prirode Telašćica i Nacionalni park Kornati su na pristupnoj listi

Uz 10 upisanih prirodnih i kulturnih dobara na Listi svjetske baštine Unesco-a u Hrvatskoj (Plitvička jezera, Povijesna jezgra Splita s Dioklecijanovom palačom, Grad Dubrovnik, Episkopalni kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču, Povijena jezgra Trogira, Katedrala sv Jakova u Šibeniku, Polje (hora) Starog grada na Hvaru, višenacionalni upis Stećci - Srednjovjekovni nadgrobni spomenici (dva lokaliteta), multinacionalni upis Venecijanski obrambeni radovi u 16. i 17. stoljeću (Zadar i tvrđava sv Nikole pod Šibenikom) i multinacionalni upis Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe (četiri lokaliteta na Velebitu od čega dva u NP Paklenica), što malu Hrvatsku visoko pozicionira u svijetu, Hrvatska ima veliki popis poželjnih odnosno kandidiranih upisa na tzv. Tentative listi UNESCO-a.
​Tentative odnosno Pristupna lista, također se popunjava po propisanoj proceduri Unesco-a kroz nominacije koje moraju biti ozbiljne. Iz njih se uz opsežne elaborate i obilaske od savjetodavnih tijela UNESCO-a, koja donose sugestije i mišljenja za zasjedanje (koja obično budu takva i izglasana), postupno predlaže pojedino dobro za zasjedanje Odbora svjetske baštine i glasovanje u upisu. Tajming je takav da se ove godine do veljače trebalo nominirati i elaborirati dobro o kojem će se glasovati na zasjedanju 2022. godine.

Iz 2020. - Dunavski limes

Krenimo od posljednjeg zatraženog upisa odnosno nominacije iz Hrvatske, a riječ je o proširenju već višenacionalnog upisa Granica (Limes) Rimskog carstva. Naš se odnosi na Dunavski limes na kojem je zahtjev niza zemalja, a obuhvaća 23 lokaliteta i na ovoj je listi od 2020. godine. Inače već upisan dio rimskog limesa već bi na ovom zasjedanju u Kini trebao biti proširen traženjem iz Austrije, Mađarske, Slovačke,.. a naše će traženje vjerojatno ići sa Srbijom, Bugarskom i Rumunjskom idućih godina.

2007. - pet upisanih kandidata

Prije toga dugo godina se lista nije ažurirala odnosno od 2007. su na toj potencijalnoj listi: Nacionalni park Kornati i Park prirode Talašćica kao prirodno dobro. Potom su tu Povijesni grad Korčula, Grad Motovun, Pustinja Blaca na Braču, ovdje, za one koji nisu bili ili upućeni, nije riječ o pustinji već samostanskom kompleksu pustinjačkih redova sa kompleksom zemljišta od kojeg su živjeli. I konačno Primoštenski vinogradi, posebno mi simpatično traženje jer se njima i Hrvatska želi pridružiti zemljama koje su upisale svoja vinogradarsko vinarska područja na listu, a takvih je već 20-tak u svijetu.

Zadnje prethodno ažuriranje 2005. - 9 kandidata

Iako su traženja nekih od upisa koje ćemo sad navesti i puno starija službeno se vode pod 2005. godinom a počnimo »iz kuće« odnosno - Episkopalni kompleks Zadra poslije preimenovan u - Rimski urbanizam na zadarskom poluotoku s monumentalnim kompleksom na Forumu​.
​Nešto mlađi, ali impresivan je ​Povijesni planski kompleks Stona s Malim Stonom i zidinama, prirodnim rezervatom Malostonske uvale, Stonskim poljem i solanom je također tu, kao i Povijesni urbano planski kompleksTvrđe u Osijeku. Potom je tu i Varaždin - povijesni nukleus i stari grad (dvorac) kao i Burg - dvorac Veliki Tabor. Za upis kao mješovito (prirodno i kulturno dobro) nominirano je Lonjsko polje. Iz iste je godine ažurirani zahtjev za upis Planine Velebit kao prirodnog dobra (sada na listi rezervata biosfere pod UNESCO-om). Tu je i traženje za proširenje već upisanog povijesnog centra Splita sa Dioklecijanovom palačom, s dodavanjem drugih djelova uključujući i dioklecijanov akvedukt (voda je dovožena s Jadra). I tu su konačno neodoljive i jedinstvene, na žalost manje više puste i nestajuće, Lubenice na Cresu.

Bez hrvatskih nominacija za 2020. i 2021.

Uglavnom, na ovogodišnjem zasjedanju koje će se nakon lanjske godine održati prošireno i obuhvatiti nominacije iz 2020. i 2021. neće biti nominacija iz Hrvatske. Prema do sad dostupnim informacijama u kineskom Fuzhou će se zasjedanje održati on-line, a na glasovanju bi se za upis trebalo naći 23 nominacije za 2021. i 25 iz 2020. Spomenimo neke nama najbliže ili najpoznatije. Čak još 11 zemalja, u više od toga je već obuhvaćenih, uključujući i nas, traži proširenje upisa iskonskih bukovih šuma uključujući susjede iz BiH, Srbije, Crne Gore, Italije, Sjeverne Makedonije,...
Zanimljiv je poljski zahtjev za upis Gdanjska kao - Grada memorije i slobode. Slovenija traži upis bezvremenske humanističke arhitekture Jože Plečnika, a kažimo da je već duže traženje, putem katoličke crkve, da ga se proglasi blaženim i svetim (slično recimo Kataloncu arhitektu Antoniju Gaudiju). Slovenija ovim svog najistaknutijeg arhitektu nastoji priključiti nekolicini čuvenih čija su djela na ovom prestižnom popisu (zadnji nedavno upisan Frank Lloyd Wright). Inače, osim obimnog djela u Ljubljani, u Zagrebu je sagradio crkvu Gospe Lurdske, a i katoličku crkvu u Beogradu.
​Zanimljivo je traženje upisa Nice kao grada posvećenog i stvorenog za turizam i utemeljitelju pojma rivijere.

Pro(e)pušteni krš

Osobno smatram zaostatkom i propustom Hrvatske što nije odradila zajedničku nominaciju sa Slovenijom, navodno i BiH, a koja je čak bila poticana, uz spremnost za sponzoriranje, od strane samog UNESCO-a za upis - Klasičnog krša.

​Naime, ovdje je za Austrijskog odnosno Austro-ugarskog carstva prvi put fenomen krša istraživan i ovdašnje su riječi iz našeg i slovenskog ušle u svjetski pojmovnik krša. No, ništa nismo napravili kroz niz godina, pa će se na ovom zasjedanju rapravljati o upisu - Klasičnog krasa, nominiranog iz Slovenije.
​Valja kazati da Slovenija ima puno primjereniji odnos i puno više istraživanja i brige o kršu nego je praksa u nas, iako nam je pola zemlje na njemu, uključujući i sve upise pod UNESCO-om.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno