Nostalgično putovanje kroz pakošku prošlost

Čim bi djevojčici porasla kosa, majka bi joj po sredini glave učinila stazu, odnosno razrez ili razdjeljak. Splela bi pletenice, a dobivene dvije bi svezala u jednu, rogljicu. Djevojke i žene su po sredini pravile razdjeljak, kosu otraga splele u dvije pletenice koje su se motale oko glave, kazala je prof. Travica
Unatoč narodnoj poslovici “Bolje da nestane sela nego običaja”, mnogi su stoljetni običaji naših krajeva jednostavno nestali. I Pakoštane tu nije iznimka. Međutim, tom svojevrsnom nostalgičnom zovu nije lako odoljeti. Da se običaji ne bi zaboravili i kako bi bili garancija valjanog prijenosa s generacije na generaciju pokušava se oduprijeti pakoška udruga DAN.
Pakoški biseri
Da se naši stari običaji ne zaborave udruga je, uz svesrdnu pomoć Turističke zajednice i direktorice Danijele Vulin, Općine Pakoštane i načelnika Milivoja Kurtova, te brojnih mještana svih generacijskih dobi, u nedjelju navečer po prvi put organizirala manifestaciju pod nazivom “Materine užance”. Potporu su im dali blagonakloni sponzori, ali i Zadarska županija koju je ovdje predstavljao zadarski dožupan Đani Bunja. Kroz pakošku povijest nazočne je znalački provela voditeljica Kristina Čudina Kiki.
Trudimo se malo, pomalo. U ovom trenutku kad svijet postaje globalno selo, ovo je jedna od stvari po kojima se možemo razlikovati, naglasila je Dijana Vukoja, jedna od tri utemeljiteljice Udruge DAN.
A pred očima Pakoštanaca i brojnih turista na pakoškoj rivi i trgu ispred crkve Uzašašća Gospodinovoga prezentirani su kućni predmeti, odjeća, obuća i običaji ovog kraja. Teta Marija plela je vunene čarape, ribar Paško krpao je ribarsku mrežu, Jerina je na “trinogama” u povećoj “teći” kuhala bob s pršutom, Bosiljka i Zorka pripremale su slasne mimce, odnosno uštipke, Branka je predvodila grupu ovdašnjih frizerki koje su na modelima stvarale nekadašnje frizure djevojaka i žena, udruga DAN vještim rukama stvarala je raznorazne rukotvorine od lavande, Stošina grupa nezaustavljivo je pjevala domaće pjesme i napjeve, malo podalje načelnik Kurov i dožupan Bunja predvodili su ekipu koja je gromoglasno igrala šiju, muru ili šijavicu…
– Sve što je lijepo postoji tu oko nas, samo se treba zaustaviti i osvrnuti. Naše Pakoštane na karti izgleda poput školjke bisernice, a u njoj zaista ima puno bisera koje valja pravilno prezentirati. Manifestacija “Materine užance” bit će zapravo jedno etno i eko putovanje kroz ovo naselje u ne takvo davnoj prošlosti u kojoj ćemo pokazati ono najvrednije čime se može podičiti naš kraj, istaknula je Danijela Vulin.
Kreativna udruga pod nazivom DAN ovdje u Pakoštanima djeluje tek nekoliko mjeseci. Naime, ideja da se u mjestu osnuje jedna takva udruga potekla je od prosvjetara. Točnije, profesorice osnovne škole u Pakoštanima Dijana Vukoja, Ankica Kovačević i Nives Morić, pokrenule su inicijativu za osnivanje udruge u čiji se rad mogu uključiti svi mladi, ali i oni stariji te svatko na svoj način doprinijeti svestranijem radu udruge i kreativnosti. Cilj nam je zapravo, istaknule su one, promicanje kreativnog i kvalitetnog provođenja slobodnog vremena djece, mladih, ali i odraslih žitelja, pogotovo tijekom zime kada ipak svatko može odvojiti dio vremena za angažman i društveni doprinos kroz neku od aktivnosti udruge.
Djevojačke pletenice
– Već na samom početku rada iznenadio nas je odaziv koji najbolje potvrđuje zanimanje za rad u nekoj od naših radionica kroz koje se mogu realizirati najrazličitije kreativne sposobnosti mladih. Činjenica je da su djeca i mladi puni ideja i talenata, ali to treba prepoznati i dakako pravilno usmjeriti kako bi u konačnici dale željene rezultate, rekla Dijana Vukoja dodavši kako im je želja da to preraste u ozbiljan kontinuirani rad djece i odraslih s naglaskom na njegovanje tradicijskih vrijednosti Pakoštana i okoline kao i da se prezentiraju široj javnosti kroz nastupe, gostovanja,
U pakoškoj nedjeljnoj večeri uz tek dašak maestrala nema kuhinje pa ni one u najelitnijim restoranima koja bi se postidjela jela koja su pripremile pakoške majke i bake. Jela, kakva su pripremale naše bake, svakako zaslužuju da i danas budu na našim stolovima, zbog njihovog zdravog podrijetla i tradicije, ali i zbog brze i jednostavne pripreme.
– Dakako, cilj nam je potaknuti ugostitelje da neko od ponuđenih jela, ali i neka koja ove prigode nisu prezentirana, nađu svoje mjesto na njihovim jelovnicima tijekom ljeta i turističke sezone, poručio je načelnik Kurtov.
Veliki interes nazočnih bio je usmjeren na pakoške frizerke koje su pod stručnim okom prof. Branke Travica uživo prikazale kako su se češljale i pravile frizure naše majke i bake, od razreza, razdjeljka, pletenice, rogljice, kurdele, kin-kina, facola.
– Čim bi djevojčici porasla kosa majka bi joj po sredini glave učinila stazu, odnosno razrez ili razdjeljak. Splela bi pletenice, a dobivene dvije bi svezala u jednu, rogljicu. Djevojke i žene su po sredini napravile razdjeljak, kosu otraga splele u dvije pletenice koje su se motale oko glave jedan ili dvaput ovisno o duljini pletenica. A ako nisu imale dovoljnu dužinu kose onda su pletenice uplitale vrpcom, najčešće zvanom kurdela. Djevojke su nosile svjetlije, a starije žene tamniju kurdelu. Glavu su pokrivale facolom, maramom, upoznala nas je prof. Travica.
Kroz ovu manifestaciju nastoji se malo pomalo osvijestiti i potaknuti sve mještane Pakoštana da sudjeluju u turističkom životu svog mjesta i općine, naglasili su sudionici prve manifestacije “Materine užance” koje će, tvrde, postati još bolje i masovnije.
Poznati biogradski travar Rade Nekić na manifestacijiji sudjelovao s pripravcima od ljekovitog bilja koje pripravlja po tradicionalnoj recepturi, a zainteresiranima je i demonstrirao način izrade pripravaka.
Manifestacija je potrajala do kasno u noć, privukavši veliki broj gostiju.
 

Nakratko vraćanje u djetinjstvo
– S obzirom na kulturno naslijeđe Pakoštana, usađena je u ljudima ljubav prema starinama, a moram priznati da me najviše veselilo kad su nas posjećivali djedovi ili bake s unucima i objašnjavali djeci što je čemu služilo. Vidim da su oduševljeni i da se, barem nakratko, vrate u svoje djetinjstvo. U tome je posebna čar ove naše pionirske pakoške manifestacije, priča Dijana Vukoja iz udruge DAN.