Najesen niže plaće i mirovine

Mirovine se ne bi smanjivale linearno nego bi nedirnute ostale one do 2.000 kuna, one između 2.000 i 3.000 kuna smanjile bi se za pet posto, a sve iznad 3.000 kuna bile bi niže deset posto, objašnjava jedan od visokih dužnosnika vladajuće stranke
Premda je nova premijerka Jadranka Kosor najavila da će odmah krenuti s drastičnim kresanjem državne potrošnje, predstojećim rebalansom proračuna predviđena je ušteda tek milijardu kuna. Predsjedništvo HDZ-a prihvatilo je jučer, neslužbeno doznajemo, najblažu od tri pripremljene varijante rebalansa, a veći zahvati u troškove države ostavljeni su za jesen kad će biti poznati podaci o gospodarskim kretanjima u prvih šest mjeseci, kao i rezultati turističke sezone.
Svi ministri morat će idućih dana sačiniti plan rezanja materijalnih troškova u svojim resorima, a Vlada će o rebalansu državnog proračuna raspravljati najvjerojatnije u subotu. Na četverosatnoj sjednici vodstva HDZ-a, kojoj je u prvom dijelu nazočio i počasni predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, usvojen je i koncept preraspodjele dvije milijarde kuna unutar državnog proračuna.
Kartice na minimum
– U grubim okvirima dogovoren je rebalans proračuna, bit će rezanja u svim segmentima, ali o detaljima još ne mogu jer prvo moram razgovarati s koalicijskim partnerima. U svakom slučaju, idemo prije svega na drastičnu štednju u ministarstvima, agencijama i uredima. Reprezentaciju, kartice, automobile i drugo, svest ćemo na minimum. U ovom trenutku plaće i mirovine neće se dirati, izjavila je Jadranka Kosor između sjednica predsjedništva HDZ-a i sastanka s koalicijskim partneirma u Banskim dvorima.
Iako to premijerka nije izrijekom najavila, neslužbeno doznajemo da je pao dogovor i oko rezanja povlaštenih mirovina državnih dužnosnika za desetak posto. Međutim, iako u prvom naletu proračunski rezovi nove premijerke neće pogoditi većinu građana nego prije svega političku elitu, već u rujnu ili listopadu na red će doći i običan puk.
– Moramo prvo pokazati primjerom da smo spremni svi se odricati, jer će na jesen štednja biti znatno drastičnija. Osnovni razlog zašto ne idemo u radikalniju varijantu rebalansa je to što nemamo vremena jer se za jače rezove mora promijeniti desetak zakona, objasnio je u Saboru potpredsjednik HDZ-a Andrija Hebrang.
Nelinearno smanjivanje
Pravi udar na životni standard građana može se, dakle, očekivati u rujnu ili listopadu, kada će trećim ovogodišnjim rebalansom po svemu sudeći ipak biti srezane plaće proračunskih korisnika, a bude li, kako kažu u HDZ-u, nužno – dirat će se čak i u mirovine. No, s obzirom da u HDZ-u već postoji precizan plan najradikalnije verzije rebalansa koji uključuje i jasno razrađen način smanjivanja mirovina, očigledno je da u vladajućoj stranci računaju da će vremena u kojima će biti potrebno zagrabiti i u mirovine, ubrzo stići.
– Mirovine se ne bi smanjivale linearno nego bi nedirnute ostale one do 2.000 kuna, one između 2.000 i 3.000 kuna smanjile bi se za pet posto, a sve iznad 3.000 kuna bile bi niže deset posto, objašnjava jedan od visokih dužnosnika vladajuće stranke.
Predsjednica Vlade izjavila je uoči sastanka s partnerima da očekuje njihovu potporu za prijedlog rebalansa što ga je prihvatilo predsjedništvo HDZ-a. Iako je u svom nastupnom govoru u ponedjeljak isticala potrebu socijalnog dijaloga, Kosor najvjerojatnije neće rebalans proračuna uputiti pred Gospodarsko-socijalno vijeće na usuglašavanje, nego direktno pred Vladu na izglasavanje, a potom u Sabor.
– Vjerujem da će naši socijalni partneri to razumijeti, jednostavno nemamo vremena, opravdala je Kosor takav postupak.
Šuker o Rohatinskom
Ne stignu li Vlada i Sabor izglasati rebalans do ustavnog roka za završetak ljetnog zasjedanja parlamenta, do 15. srpnja, Luka Bebić će, kako je jučer objasnio, sazvati izvanrednu sjednicu.
Ministar financija Ivan Šuker komentirao je izjavu guvernera HNB-a Željka Rohatinskog da će Hrvatskoj do kraja godine trebati 42 milijarde kuna za pokrivanje deficita i servisiranje duga.
– Rohatinski je iznio samo podatke iz zajedničkih tablica Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke. Radi se o 28 milijardi refinanciranja obveza, a najveći dio toga smo već ponovo refinancirali. Uz to je temeljem gospodarskog rasta napravio procjenu da bi deficit opće države trebao biti oko 14 milijardi kuna, komentirao je Šuker.

Prva ušteda dvije milijarde

Država prilično bezbolno može dirnuti u neka zakonom zajamčena socijalna prava, ali to više ne bi bila najblaža varijanta rebalansa, pa je za očekivati da se u rujnu štedi, primjerice, na kupnji automobila za branitelje invalide ili njihovo stambeno zbrinjavanje, ali samo na način da plan gradnje stanova ili kupnje automobila dijelom prolongira na sljedeću godinu. Moguće je i da se do daljnjeg odustane od pojedinih investicija, poput Pelješkog mosta, ili da se odgodi izgradnja i obnova škola i bolnica. No, ukoliko ne želi ugroziti građevinsku industriju i zaposlenost u tom sektoru, država kao najveći investitor ne može u potpunosti zaustaviti ulaganja u objekte. U igri još mogu biti i besplatni udžbenici, te dio investicija u poljoprivredi, ali sve zajedno, bez zadiranja u socijalna prava, nikako ne može rezultirati uštedom većom od dvije milijarde kuna. S obzirom da bi manjak u proračunu mogao biti 14 milijardi kuna, što je za devet milijardi kuna više od plana iz travnja, država još negdje mora uštedjeti sedam milijardi kuna.
I dok u vladajućem HDZ-u nitko ne želi govoriti o mogućnosti dubljih rezova u proračunu, iz koalicijskog HSS-a inzisiraju baš na tome da se odlučni potezi povuku odmah. Josip Friščić kaže da Vlada, koliko god joj to bilo teško i politički nepopularno, mora napraviti rebalas koji će jamčiti stabilnost javnih financija, ali i koji će gospodarstvu pomoći da diše. No, Friščić ne želi prije dogovora s partnerima sugerirati što bi trebalo napraviti.