Jačanje franka napuhalo kredite

Prema podacima Hrvatske narodne banke, u svibnju su porasli i ukupni krediti i ukupni depoziti stanovništva kod banaka. Dok su krajem travnja ukupni depoziti iznosili 151,7 milijardi kuna što je bilo za gotovo milijardu manje nego krajem prošle godine, u najnovijem agregiranom statističkom izvješću HNB-a za svibanj, ukupni depoziti građana povećali su se, u odnosu na mjesec ranije, za oko 2,1 milijardi kuna, na 153,8 milijardi, čemu je najviše pridonio porast oročenih depozita, koji su s oko 120 porasli na oko 122 milijarde kuna. I ukupni depoziti svih sektora povećani su za 268,8 na 274 milijarde kuna. Što se tiče kredita, na koncu svibnja oni iznose 276,88 milijardi kuna, ili oko 4,5 milijardi više no mjesec ranije, kada su bili na 272,25 milijardi kuna.
Najveći doprinos tom prirastu dali su krediti stanovništvu koji su sa travanjskih 119,2 povećani na 121,7 milijardi kuna što je rast od oko 2,5 milijarde kuna, a unutar čega su najviše rasli stambeni, za oko dvije milijarde kuna (sa 56 na gotovo 58 milijardi kuna), čime su se ponovno malo oporavili, odnosno vratili su se na razinu s kraja prošle godine. U svibnju su na mjesečnoj razini malo porasli i hipotekarni te auto krediti građanima, no blago su se smanjili kartični krediti. Ostali krediti, koji se zbrajaju u jednu skupinu, povećani su za oko 500 milijuna kuna, sa 50,6 na 51,1 milijardu kuna. Ukupni krediti su povećani i uslijed rasta kredita tvrtkama i to posebno nedržavnim trgovačkim društvima, dakle privatnom korporativnom sektoru, čiji su se krediti u svibnju povećali za 1,1 milijardu kuna, odnosno porasli su s ranijih 96 na 97,1 milijardu kuna.
No, analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić upozorava da značajnijih promjena u trendovima kreditiranja i štednje građana zapravo – nema.
–  Rast kredita stanovništvu dominantno je posljedica rasta vrijednosti švicarskog franaka, a u manjoj mjeri i eura, u odnosu na domaću valutu. Upravo zbog toga i je snažan rast zabilježen u segmentu stambenih kredita, ističe Šantić.