U posljednje vrijeme, Zadrani i njihovi gosti svjedoci su dosta čestih susreta s dobrim dupinima diljem zadarskog arhipelaga. Prema snimkama i fotografijama koje se objavljuju na internetu, posebice na društvenim mrežama, može se vidjeti kako se dupini približavaju barkama, brodovima,… a pojedinim sretnicima, koji se nađu u pravo vrijeme na pravom mjestu, priušte i nevjerojatne prizore svoje igre, pri čemu izazivaju salve oduševljenja.
Dobri dupin voli sjeverni i srednji Jadran
Grgur Pleslić iz Instituta Plavi svijet s Velog Lošinja potvrdio nam je kako nije ništa čudno što se vrsta dobri dupin (tursiops truncatus) može susresti u zadarskom arhipelagu jer je to jedina vrsta dupina koja trajno obitava u sjevernom i srednjem Jadranu, gdje se susreću kako na pučini tako i u priobalnom dijelu. Opažanja drugih vrsta dupina u ovom području su iznimno rijetka, tako da kada ljudi na moru vide dupine, gotovo isključivo se radi o vrsti dobri dupin, pojasnio je Pleslić dodajući kako, što se tiče pojma »učestalost susreta s dupinima«, treba pripaziti na subjektivnost ljudi koji prepričavaju susrete.
– Dobri dupin trajno obitava u Jadranu i zapravo većinu vremena provode tražeći plijen, odnosno samo kratko izranjaju da bi udahnuli i ponovo zaronili na duže vrijeme (do cca 5 minuta). Stoga ih je tada puno teže primijetiti na moru i jako često ljudi brodom prođu blizu dupina bez da ih primijete. U puno rjeđim slučajevima dupini odluče prići brodu, međutim tada ih je gotovo nemoguće ne uočiti, kazao je Pleslić dodajući kako se posljednjih godina, zahvaljujući kamerama, internetu i povećanim brojem brodova na moru, stječe dojam da je tih susreta više.
Dojam o povećanju brojnosti dupina je subjektivan
Institut Plavi svijet, nastavlja Pleslić, provodi istraživanja na nekoliko lokacija u Jadranu i to: cresko-lošinjski arhipelag od 1995. do danas, Viški akvatorij od 2007. do danas i sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija) od 2013. do danas.
– Procjene brojnosti koje smo napravili za ta područja ne pokazuju nikakve trendove, odnosno populacija je stabilna. Ovo dodatno govori u prilog tome da je dojam o povećanju brojnosti subjektivan i rezultat kamera/internet/broja ljudi na moru, objasnio je Pleslić dodajući kako njihova istraživanja dokazuju da dobri dupini u Jadranskom moru nisu »u prolazu« već se radi o jedinkama koje tu trajno obitavaju, kroz generacije. Također, utvrdili su da je populacija u Jadranu strukturirana u tzv. zajednice, a te zajednice imaju svoja područja obitavanja.
Dvije zajednice
– U cresko-lošinjskom akvatoriju i virskom moru obitava jedna zajednica od otprilike 200 jedinki koje tu provode cijeli život (neke od njih pratimo još od 1990-ih i danas su tu). Istraživanjem u sjevernoj Dalmaciji (uključujući zadarski arhipelag) utvrdili smo da tu obitava druga zajednica koja broji otprilike 180 jedinki, otkriva Pleslić dodajući kako su ove dvije zajednice tek u ograničenom kontaktu, jer su iznimno rijetko viđali pripadnike jedne zajednice u području obitavanja druge (i obrnuto), iako dupini bez problema mogu preplivati velike udaljenosti.
– Granica između područja obitavanja ove dvije zajednice leži otprilike na liniji Zadar-Molat. Slično tome, u viškom akvatoriju je identificirana još jedna zajednica, koja nema kontakata sa sjevernodalmatinskom zajednicom, otkriva Pleslić.
Smanjite brzinu plovila i ne prilazite dupinima »na silu«
Svima koji sretnu dobre dupine, Pleslić poručuje kako, prije svega, treba respektirati činjenicu da kada smo na moru, mi smo zapravo gosti u njihovom staništu i tako bi se trebali i ponašati.
– Buka motora ometa njihovo primarno osjetilo: eho-lokaciju, a fizičku prisutnost broda mogu doživjeti kao prijetnju. Rezultat ovoga je da dupini izbjegavaju izvore ometanja, što često znači da prekidaju lov plijena (prikupljanje energije) i bježe (gubitak energije). Stoga prilikom susreta s dupinima treba smanjiti brzinu na minimum, ne raditi nagle manevre i nipošto ne pokušavati »na silu prići skupini. Treba voziti sporo i ujednačeno, držeći se po strani skupine. Na ovaj način dupini neće percipirati brod kao prijetnju i povećat će se šansa da se opuste i sami priđu brodu, pojašnjava Pleslić dodajući kako im ne treba davati hranu.
Ne pokušavajte plivati s dupinima
– Dupine ne treba hraniti i nipošto ne pokušavati plivati s njima. Riječ je o divljim životinjama, u pravilu težim od 200 kg i svaki kontakt s njima predstavlja rizik od ozljeda (kontakt koji dupin shvaća kao igru za nas može značiti ozbiljnu ozljedu), upozorava Pleslić uputivši još dvije poruke svima koji opaze dupine.
– Plavi svijet provodi znanstvena istraživanja biologije i ekologije dobrog dupina u Jadranu s ciljem njihove zaštite. Kako bismo unaprijedili naše poznavanje ove vrste, molimo da nam dojavite Vaša opažanja putem web obrasca: https://www.plavi-svijet.org/pridruzite-se/gradanska-znanost/prijavite-opazanje/. Također, ako opazite ozlijeđenog, zapetljanog ili uginulog dupina, nazovite broj 112 i nas na 051 604 666. U koordinaciji s nadležnim službama pokušat ćemo pomoći dupinu, odnosno organizirati propisno zbrinjavanje uginulog, poručuje Pleslić.
Mit o »obiteljima«
Ova vrsta živi u dinamičnim skupinama čiji se sastav mijenja više puta na dan. Treba napomenuti da postoji mit o »obiteljima« dupina, koji je netočan jer kod dupina jedino ženka brine o mladuncu, odnosno skupine nisu definirane srodstvenim odnosima. U Jadranu skupine prosječno broje 7-8 jedinki, no ponekad je moguće vidjeti i značajno veće skupine, naročito u kasno proljeće i rano ljeto, odnosno u vrijeme parenja.
Znatiželjni mladunci češće plivaju uz pramce brodova
Dobri dupin je inteligentna vrsta s jako složenim ponašanjem pa tako osim zadovoljavanja osnovnih nagona (lov plijena, razmnožavanje, izbjegavanje opasnosti), ponekad rade stvari iz čiste znatiželje ili zabave. Zato ponekad prilaze brodovima i plivaju u pramčanom valu. Kao i kod drugih životinja, mladunci su razigrani i znatiželjni pa tako oni češće prilaze brodovima, iako i odrasle jedinke to ponekad rade. Jedan »ekstremniji« primjer snimljen je upravo ispred Zadra 2015. godine, i video se može pogledati na adresi
najnovije
najčitanije
Ostali sportovi
mali nogomet
Sv. Ante Zrilić nekretnine vratio se u Prvu ligu
Zadar
OŠ Krune Krstića
NAGRADE ADDIKO BANKE Zadarske učenice najbolje u financijskoj pismenosti
Plodovi zemlje i mora
VINSKE KRONIKE
Počeo izlaziti prvi hrvatski vinski digitalni časopis, Vinske zvijezde
Ostali sportovi
Uspjeh ŠSD Jadran
Odbojkaši OŠ Bartula Kašića viceprvaci Hrvatske
Zadar
legendarni veslač
Održana komemoracija za Romana Bajla, zadarskog sportskog velikana
Zadar
ryanair
NOVA AKCIJA Iz Zadra letite u više od 30 europskih destinacija za 13 eura!
Hrvatska
TEŠKA NESREĆA
VIDEO Autobus kod Krvavice sletio s Jadranske magistrale u provaliju, vozač prevezen u bolnicu
Zadar
MELADA
ĐIR PO KVARTU (9) Stanovnici Melade ukazuju i na negativnosti: ‘Kao da sam na Lučkom…’
Zadar
Sunset Sports Media Festival
Talijanska nogometna legenda Alessandro Del Piero stiže u Zadar!
Crna Kronika
PU ZADARSKA