Maraska i Turisthotel u težoj godini

Slika korisnika admin
maraska
Filip BRALA
Maraska ostaje gubitnik

Maraska Zadar, najtradicionalnija ovdašnja tvornica, rodno mjesto ovdašnje industrijalizacije iz davnih prelazaka s manufakture, bavi se proizvodnjom alkoholnih i bezalkoholnih pića. U prvih je šest mjeseci ostvarila prihod od 42 umjesto lanjskih 43 milijuna kuna. Istovremeno rashodi su s lanjskih 48,8 smanjeni na 47,2 milijuna kuna, da bi konačan rezultat i dalje ostao negativan, dakle tvrtka je poslovala s gubitkom. Gubitak je za pola godine iznosio 5,1 umjesto lanjskih 5,7 milijuna u istom razdoblju. Ono što u tom dodatno ne ohrabruje je to što je gubitak drugog kvartala s lanjskih 1,7 milijuna rastao na 2,3 milijuna.

Maraska još u "preslagivanju"

Maraska već dugi niz godina ima probleme, ali radi na preslagivanju firme s novim vlasnikom Mirkom Grbešićem nakon traumatičnih iskustava privatizacije za "jednu kunu" na čelu s Walterom Wolfom. U međuvremenu su prijetnje gašenja firme nestale, a povučena dva bitna povezana poteza. Prvi je bio uvjetovan ponašanjem Grada Zadra, pri čemu ne treba zanemariti činjenicu da je tadašnji gradonačelnik i najutjecajniji čovjek Zadra Božidar Kalmeta kao diplomirani agronom smjera VVV (voćarstvo, vinogradarstvo, vinarstvo) radio u ovoj tvrtki, odnosno vodio njenu Vinariju. Naime, Grad je inzistirao da Maraska mora osigurati preseljenje i nastavak proizvodnje na novoj lokaciji prije izdavanja bilo kakve suglasnosti na prenamjenu stare zgrade Maraske, odnosno prostora oko nje na jednoj od najatraktivnijih lokacija u Zadru. Tako je tvornica i izgrađena a stara zgrada, u razriješevanju uz temeljni upliv Hypo Alpe Adria banke, prenamijenjena s prostorom oko nje u svrhu luksuznog hotela i mnoštva luksuznih stanova. Maraska u daljnjem tijeku s tim više nema ništa, pa ne spominjemo kasnije "greške" gdje se u Gradu Zadru "previdi" nešto više građevinske površine no što velik dio hrvatskih naselja uopće trenutačno treba.

Problemi plasmana

Drugi značajan potez, na kojemu valja zahvaliti i iznimnim vještinama prethodnog direktora Joška Zavorea, je izgradnja ogromnog marašnjaka kod Zemunika na Vlačinama. Tvrtka dakle ima sirovinsku bazu u jednom bitnom dijelu izvornih proizvoda, i novu suvremenu lokaciju i tehnologiju proizvodnje. Dakle, ostalo je riješavanje najtemeljnijeg pitanja - kako i kome sve to prodati. To je osim poslovodstva valjalo riješavati putem vlasnika, no očito to ne ide ni približno brzinom koja se očekivala.

Dakle Maraska ostaje gubitnik. Kazali smo kako je rast gubitaka u drugom kvartalu loš pokazatelj. Maraska kao i veći dio ovdašnjeg gospodarstva i kad nije u direktnoj vezi s turizmom ima lancima vezanu sudbinu za njega. Hrvatska je sezonska zemlja, Zadarska županija i bitno više od prosjeka države. Piće se ipak najviše ispija ljeti, a i tad je u ovoj zemlji daleko više ljudi nego inače. Tako i Maraska bitno vezuje svoju sudbinu uz sezonu. Stoga pad u drugom kvartalu, koji je ipak koliko-toliko turistički, nije dobar pokazatelj.

Turisthotel - predvodnik zadarskog turizma

Turisthotel je suprotan primjer. Riječ je o tvrtki koja od iseljenja prognanika i obnove bilježi redovito pristojan dobitak.

Tvrtka je u prvom polugodištu imala prihode od 56 milijuna što je približno lanjskima, ali je poslovni prihod od djelatnosti bio manji, a stvar je spasio povećani financijski prihod. Rashodi su s lanjskih 55,5 milijuna povećani na 56,5 milijuna. Ukupan prihod je 4% manji od onog u istom razdoblju prošle godine i ukupni rashodi su manji 1% od prošlogodišnjih, što rezultira gubitkom prije poreza u iznosu od 451 tisuću kuna, 36% manjim od prošlogodišnjeg. Kumulativni gubitak od 2,2 milijuna od lani (kome bitno kumuje plaćanje poreza na dobit za prethodnu godinu) sada je na 3,5 milijuna. Razlika je isplata poreza na dobit koja je za lanjsku godinu bila veća u odnosu na pretprošlu. Valja kazati da je Turisthotel definiran prije svega TN Zaton koji s radom i primanjem gostiju počima u svibnju. Istina je da tvrtka ima ugostiteljske objekte, praonicu rublja i katering za naftne platforme Crosca, no to nema snagu koja bi neutralizirala sezonalnost osnovne djelatnosti. Ipak u drugom kvartalu (a kazali smo kako goste primaju od svibnja te se tek zahuktavaju) ostvarena je simbolična dobit, bitno manja od lanjske, ali ipak dobit.

Uprava navodi kako je u prvom polugodištu ostvareno ukupno 131.657 turističkih noćenja, 9% manje nego protekle godine, kada je ostvareno 144.647 turističkih noćenja. U apartmanima je ostvareno 63.283 noćrnja , a u kampu 68.374. Od ukupno ostvarenih noćenja - 90% čine strana noćenja. Struktura gostiju po zastupljenosti je sljedeća: Njemačka 39,7%, Hrvatska 105, Poljska 9,7%, Austrija 6,75%, te ostale zemlje.

Teška godina

Do 30. 06. ostvaren je ukupan prihod 4% manji od onog u istom razdoblju prošle godine. Poslovni prihodi su manji za 7%, dok su financijski prihodi (kamate i tečajne razlike), dvostruko veći, zbog povećanih kamata na depozite.

Uglavnom veći pad prihoda od rashoda, rezultirao je gubitkom prije poreza u iznosu od 451 tisuću kuna, 36% manjim od prošlogodišnjeg.

Recesija u zemlji i svijetu će se, smatra uprava, neminovno reflektirati i na njihovo poslovanje, kroz smanjen broj noćenja gostiju, a time i prihoda s te osnove, otežanu naplatu potraživanja, i sl.

Dana 3. srpnja 2009. godine, održana je Glavna skupština, te je donesena odluka o podjeli dividende od 50 kuna po dionici, što uključuje već isplaćenu akontaciju u iznosu od 25 kuna (koncem siječnja).

Čekanje teške jeseni

Predstavili smo prethodno podatke Tankerske plovidbe, Ilirije i Hotela Zadar, objavljene također na Zagrebačkoj burzi, a vjerojatno podatke za Borik odnosno Marinu Dalmacija koje smo godinama dobivali više nećemo tako često vidjeti. OTP banka Hrvatska imat će zasigurno dobre pokazatelje. Ukupno se iz podataka ovih pet tvrtki, kojima ćemo vrlo skoro moći pridružiti i podatke Tankerkomerca (koji će biti negativni), može zaključiti da smo u najgoroj poslovnoj godini u desetljeću, što će reći ovom stoljeću. Dio turističkih tvrtki i tvrtki dijelom ili posredno vezanim za turizam očekuju poboljšanja u računima za treći kvartal. No i one očekuju lošije rezultate od onih u istim mjesecima prethodne godine. Jesen će dakle i Zadarsku županiju kao i Hrvatsku suočiti sa silinom gospodarske krize. Onima kojima će ljeto sliti nešto novca u džepove, makar i u sivoj ekonomiji, biti će nešto lakše, ali sve zajedno čeka teška jesen i zima.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno