Zadar i Ludbreg rekorderi u povlačenju EU novca zadnjih pet godina

Iako nam je država još uvijek troma i nedovoljno efikasna u korištenju EU fondova – Hrvatska je lani povukla tek nešto više od 10 milijardi kuna (čak 2,9 milijarde manje nego što je bilo planirano), lokalna samouprava je iz godine u godinu sve uspješnija i jača u pripremi i ugovaranju EU projekata. Prošle su godine gradovi tako ugovorili čak 10 puta više EU projekata nego 2015. i triput više nego u 2017., a projekcije za ovu godinu pokazuju daljnji rast. Proaktivnost gradonačelnika iz ovoga saziva na EU novac za gradske projekte najbolje ilustrira činjenica da je 300 milijuna kuna, koliko im je država osigurala za sufinanciranje projekata, ‘razgrabljeno’ već prvi dan nakon otvaranja poziva.

Triput veće povlačenje novca
Analiza službenih podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna pokazuje, dakle, da su gradovi prošle godine iz EU fondova povukli preko 314 milijuna kuna, triput više nego 2017. kad je povučeno nešto više od 89 milijuna kuna. Uspoređujući ove dvije godine, u oči osim rasta broja gradova koji su povukli EU novac, a podaci kažu da ih je u 2017. bilo 75, a 2018. 97, upada i povećanje iznosa. U 2017. je tako rekorder bio Lipik s povučene 233 kune po stanovniku (prema popisu iz 2011.), a preko 100 kuna je ostvario tek 10 najuspješnijih gradova. U 2018. brojke su udeseterostručene, pa je rekorder, gledano per capita – Grad Komiža s 2.505 kuna ostvarenih EU sredstava po stanovniku, čak četiri grada su povukla preko 1.000 kuna, a preko 100 kuna je povuklo 65 gradova.
Ovdje moramo podsjetiti da su javnosti, pa tako i analitičarima gradonacelnik.hr-a, dostupni samo nekonsolidirani podaci Ministarstva financija iz kojih su vidljiva samo EU sredstva koja su gradovi direktno ili indirektno ostvarili kao nosioci projekata, a ne i oni koje su ostvarili njihove ustanove i poduzeća ili sami gradovi kao partneri na projektima. Iznosi ostvarenih sredstava stoga su, za očekivati je, u dijelu gradova i veći od ovdje navedenih, ali mi se u analizama držimo službeno objavljenih podataka Ministarstva.

Rekorder Komiža
A službeni podaci kažu da je prošlogodišnji rekorder po ostvarenim EU sredstvima per capita Grad Komiža – povukli su ukupno preko 3,8 milijuna kuna, što je 2.505 kuna po stanovniku. Odmah iza njih je Pleternica s ostvarenih 1.222 kune po stanovniku, Lipik s 1.157 te Opuzen kao četvrti grad koji je povukao preko 1.000 kuna – 1.117. U prvih 10 su još Grubišno Polje – 977 kuna po stanovniku, Nin – 973, Otok – 816, Pazin – 532, Hvar – 527 i Prelog – 521 kunu po stanovniku.
Gledajući, pak, po udjelu u ukupno ostvarenim sredstvima svih gradova prošle je godine najuspješniji bio Grad Rijeka koji je ostvario preko 10 posto. Na drugom je mjestu Osijek, a potom slijede Pleternica, Petrinja, Virovitica, Vukovar, Požega, Koprivnica, Šibenik i Zadar.
Kad, pak, analiziramo petogodišnje razdoblje, najuspješniji su Ludbreg i Zadar. Ludbreg je tako i dalje na prvom mjestu kada se gleda prosjek ostvarenih sredstava per capita – povlačili su prosječno 554 kune po stanovniku godišnje. Na drugom mjestu je, baš kao i u prethodnom petogodišnjem razdoblju, naš prošlogodišnji šampion EU fondova – Grad Križevci s prosjekom od 437 ostvarenih kuna kroz pet godina. Slijedi Komiža s 417 kuna, a u top 10 su još Grubišno Polje, Lipik, Senj, Opuzen, Pleternica, Skradin i Trilj.
Grad Zadar ostvario je, pak, najveći udio od svih gradova – preko sedam posto. Na drugom mjestu su Križevci, treća je Rijeka, a slijede Osijek, Karlovac, Vinkovci, Ludbreg, Vukovar, Šibenik i Požega.

Ključni instrument razvoja
Gradonačelnik Zadra Branko Dukić kazao je kako je novac EU još uvijek ključni instrument razvoja Grada Zadra te da pomoću njega grade Zadar i podižu standard u Zadru na novu razinu.
– To je rezultat napora koji su napravljeni još za mojih prethodnika, kada su uspostavljeni kapaciteti i obučeni ljudi za pripremu i provedbu EU projekta, te se ta praksa nastavila razvijati i nadograđivati kontinuirano sve do danas. EU fondovi od početka za nas predstavljaju važan instrument za financiranje strateških projekata i potreba grada, te smo predali posebnu pažnju pripremi projekata koji mogu konkurirati za EU sredstva, govori Dukić dodajući kako su danas, kako se približavaju kraju programskog razdoblja do 2020. godine, njihovi kapaciteti za pripremu i provedbu EU projekata vrlo blizu maksimuma jer paralelno provode niz kapitalnih i takozvanih »mekih« projekata.
Nakon što su, naime, 2016. godine završili obnovu kulturnog i društvenog centra Zadra, Kneževe palače, privukli su sredstva za susjednu – Providurovu palaču, te parterno uređenje zadarskih bedema zahvaljujući kojima su postali UNESCO grad.
– Uređenjem ovih triju baštinskih lokaliteta mi podižemo vrijednost kulturnog sadržaja za naše građane, ali i značajno okrećemo Zadar prema kulturnom turizmu, jer kroz ove objekte nudimo vrhunske kulturne sadržaje za sve posjetitelje, priča gradonačelnik.
Ove su godine započeli i s projektom uređenja Centra za mlade na prostoru bivše vojarne, a u području poduzetništva realizirali su do sada projekt uređenja prvog zadarskog coworking prostora za poduzetnike – COIN coworking Zadar, te također projekt rekonstrukcije poduzetničkog inkubatora – InZad 2.0., a koji su se do danas potpuno afirmirali i rade punim kapacitetima i u kojima se traži mjesto više. Najnoviji projekt za poduzetnike napravljen je u suradnji sa zadarskim sveučilištem gdje su u sklopu prostora studentskog doma napravili prostor za studente i poduzetnike pod nazivom CODE hub.

Ulažu u ekologiju i zaštitu okoliša
Grad Ludbreg i dalje je, drugu godinu zaredom, prvak u korištenju EU fondova kad se gleda petogodišnje razdoblje, a ove su godine već prijavili projekte vrijedne 18 milijuna kuna. Gradonačelnik Dubravko Bilić kaže kako su najviše uložili u ekologiju i zaštitu okoliša – sanaciju odlagališta otpada u iznosu 30 milijuna kuna, reciklažno dvorište vrijedno pet milijuna kuna. ‘Stvoren je cijeli sustav brige o zbrinjavanju otpada, a zahvaljujući brojnim poduzetim mjerama i provedenim europskim projektima Grad Ludbreg nije dobio poticajnu naknadu za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada, odnosno kaznu te naši građani ne moraju strahovati od povećanja cijena’, ističe Bilić. Dodaje kako provode i projekt »O okolišu se pobrini i otpad zbrini« kojim informiraju javnost o zbrinjavanju otpada.
‘Visoko prvo mjesto Grada Rijeke po broju i iznosu ugovorenih EU projekata, odraz je aktivnosti gradske uprave Grada Rijeke koja je u pripreme i prijave projekata za financiranje europskim sredstvima ušla vrlo rano prepoznajući fondove EU kao važan izvor financiranja. Korištenjem europskih sredstava Rijeka se razvija u mnogim područjima, ističe gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel.

Industrijska baština u funkciji kulture
Primjerice, trenutno se na širem riječkom području realizira najveći hrvatski vodno-komunalni projekt izgradnje kanalizacije i pročistača otpadnih voda, vrijedan 1,7 milijardi kuna koji se sufinancira sredstvima Europske unije u visini 1,26 milijardi kuna što čini 71,33 posto ukupnog iznosa. Projektom će se trenutna priključenost stanovništva riječke okolice na javnu kanalizaciju povećati sa 68 posto na 92 posto, a u dugoročnom razdoblju na 98 posto stanovništva.
Značajna bespovratna europska sredstva, ukupno oko 140 milijuna kuna, Rijeka ulaže u obnovu industrijske baštine koju stavlja u funkciju kulture. Na području bivše tvornice Rikard Benčić u Krešimirovoj ulici u Rijeci obnavljaju zgrade industrijske baštine koje dobivaju kulturnu namjenu i u kojima će svoj novi dom naći: Muzej Grada Rijeke, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Gradska knjižnica Rijeka i Dječja kuća, prva takve vrste u Hrvatskoj. (gradonacelnik.hr)
 
 

Revitalizacija šibenskih tvrđava
Jedan od najznačajnijih i svakako najvažnijih projekata koji se realizira uz pomoć europskog novca je obnova i revitalizacija šibenskih tvrđava prepoznatljivog fortifikacijskog sustava sačinjenog od tvrđava, pa je tako nakon cjelokupne obnove tvrđava sv. Mihovil i Barone, ove godine započela revitalizacija tvrđave sv. Ivana, gdje je za projekt vrijedan 49 milijuna kuna Grad Šibenik iz Fonda za regionalni razvoj osigurao čak 41 milijun kuna.
Tu je i najveći projekt uređenja sustava odvodnje i kanalizacije u povijesti Šibenika, tijekom kojeg će biti uređene 23 pripadajuće ulice. Ukupna vrijednost cijelog projekta Aglomeracije Šibenik iznosi 397 milijuna kuna, od čega je 68,5 posto, ili 272 milijuna bespovratnog europskog novca.