GOSPA OD SNIGA Jedinstvena morska procesija s Gospinim kipom okićenim zavjetnim zlatom

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika isikiric
U Kukljici 506. put u zahvala Majci Božjoj
U Kukljici na otoku Ugljanu proslavljen je zavjetni blagdan Gospe Snježne, vjerske svetkovine Gospe od Sniga koja je kroz pet stoljeća postala dio kulturnog identiteta mjesta Kukljice. Vjernički puk po 506. put u nizu časti Gospu Snježnu u svetištu sa zapadne strane tjesnaca Mali Ždrelac u uvali Ždrelašćica
Velimir BRKIĆ
Spektakularni prizori brodova koje plove uokolo Gospinog broda

KUKLJICA - U Župi Obraćenja sv. Pavla u Kukljici na otoku Ugljanu proslavljen je zavjetni blagdan Gospe Snježne, vjerske svetkovine Gospe od Sniga koja je kroz stoljeća postala dio kulturnog identiteta Kukljice. Vjernički puk pet stoljeća časti Gospu Snježnu u zavjetnoj crkvi Gospe od Sniga, sa zapadne strane tjesnaca Mali Ždrelac u uvali Ždrelašćica. Svetište je spomenik kulture.

Ta "crikva" datira od 1514. godine, a ove je godine 506. put u nizu okupljen brojni narod u zahvali Majci Božjoj za dobročinstva i zaštitu. Prema legendi 5. kolovoza na dan Gospe Snježne pao je snijeg i doplivao "kvadar" - slika Isusove majke Marije.

Zabrana morske procesije čak 24 godine

- Procesija s Gospinim kipom od crkve Gospe od Sniga do Kukljice sve do poslije 2. svjetskog rata, do 1947. godine održavala se brodovima na vesla. Vlast u bivšoj državnoj tvorevini Jugoslaviji i politički jednopartijski sustav zabranio je vjerničkom puku procesiju morskim putem te su se 24 godine, sve do 1971. godine, procesije održavale kopnenim putem, a Gospin kip se nosio na rukama, kazao je teolog Ivan Karlić iz Kukljice, koji je sa zvonika na vrhu crkve tijekom euharistijskog slavlja znalački i ritmu luncija s dva mala zvona.

Pored jedinstvene u svijetu vjerske procesije u ribarskim i turističkim brodovima dan se obilježava i velikom pučkom feštom zabavnog karaktera. Nažalost, zbog cijele situacije s COVID-19 ove godine u večernjim satima nije održana spektakularna gastro-zabavna manifestacija.

- Crkveno-pučka fešta Gospe Snježne koja se preko pet stoljeća proslavlja 5. kolovoza na taj zavjetni dan jedino nije održana 1995. godine na Oluju, održana je tjedan kasnije, kaže Karlić.

Kukljiški Sajon

Za taj veliki blagdan uz naziv "Marije od Sniga" postao je poznat kao "Sajon" ili "Kukljiški Sajon" ili "Noš Sajon".

- Do 1947. i zabrane procesije morskim putem, brodovima, veslalo se na ruke, da bi od 1971. i obnovljene morske procesije brodovi već imali motore te nije bilo potrebe za veslima, objašnjava Karlić.

Kip se postavlja na pripremljen postament na brod, a svi brodovi su svečano okićeni.

- Izabrani vjernici s dobrim glasom pjevali su pjesme posvećene Mariji i Isusu cijelo vrijeme plovidbe od crkvice do kukljiške vale. Brod s Gospinim kipom je nekad pristajao u portu, preko puta današnje škole i nekadašnjeg Doma kulture, navodi Karlić.

Uz Gospu Snježnu razvila se još jedna športska djelatnost. Oko brodova koji je prevozio Marijin kip, na kojem su glasno molili i pjevali, veslala se i "regata gucov". Nažalost, ta drevna tradicija je zbog motornih brodova sasvim nestala.

- Guc je malo manji od gajete, malo uži i lijepog hidrodinamičnog oblika, odličan za veslanje i jedrenje. Cijelu godinu maladići su stvarali petočlanu ekipu, četiri veslača i jedan timunjer-kormilar. Najviše je bio cijenjen timunjer jer se oko Gospe vozilo kružno koji guc će napraviti više điri oko Gospe. Ekipa koja je pobijedila bila je na velikom glasu i djevojke su ih posebno gledale, ispričao je Ivan Karlić dodajući kako su Preške, Kualjke, Pašmanke, Kukljiške i druge vjernice na noge hodočastile do "zavitne crikve Gospe od Sniga".

Misno slavlje pod latinskim idrom

Svečano misno slavlje u svetištu Gospe od Sniga već se 15-ak godina održava s pozornice na kojoj su svećenici bili pod latinskim idrom, onim jedrom pod kojim je papa Ivan Pavao II. na zadarskom Forumu 9. lipnja 2003., pred oko 110.000 hodočasnika i vjernika predmolio slavlje Šestog časa. Jedan od glavnih "krivaca" što je latinsko idro iz Zadra došlo u Kukljicu je Ante Marinko Korčulanić koji je cijelo vrijeme bio uz Gospin kip.

Euharistijsko koncelebrirano slavlje u zajedništvu sa župnikom don Marijom Akrapom i subraćom svećenicima predvodio je fra Jozo Milanović iz Benediktinskog samostana na pašmanskom Ćokovcu. Misu su pjevanjem animirale članice župnog zbora iz Kukljice te Kulturno-umjetničko društvo Kukljica pod ravnanjem maestra Bepa Ruševa. Pod budnim okom sakristana Željka Mavre poslanice su čitali Slavica Matešin i Luka Milić.

- Marija je neznatna službenica, Majka Božja Spasiteljeva. Poput Marije i mi smo pozvani pridonositi spašavanju svijeta slobodnim prihvaćanjem Božje volje, poručio je fra Jozo.

Nakon mise održana je poznata i jedinstvena tradicionalna procesija brodovima do mjesta Kukljice kojom se Gospin kip prenosi do župne crkve u Kukljici.

Na dočeku Gospe 400 Kukljičana

U procesiji brod Kozjak Šime Meštrića vuče brod Gof Gorana Boška u kojoj je bio Gospin kip, svećenici, članovi zbora i KUD-a Kukljica, Društva sv. Pavla i Bratovštine Blažene Gospe Ruzarice. Tom prigodom brodice, koćarice, jahte i gliseri, kruže oko broda u kojem se nalazi Gospin kip okićen brojnim zavjetnim darovima zahvalnih vjernika za uslišane molitve tijekom stoljeća. Gore bengalke, morski crkveno-pučki spektakl koji svakako treba doživjeti.

U brodovima i na dočeku Gospe Snježne u Kukljici oko 400 Kukljiški i Kukljičana prezimena Bilan, Blagdan, Baljko, Bačić, Boško, Benić, Bosotina, Bačoka, Cukar, Filipi, Gobić, Hrabra, Jaša, Karlić, Kaica, Korčulanić, Kurić, Lisica, Lonić, Martinović, Meštrić, Mavra, Maričić, Milić, Ortulan, Ranj, Pušić, Selestrin, Škrokov, Štrk, Vojvodić, Vulin, Vihar…, te brojni hodočasnici, gosti, znatiželjnici i turisti.

Na čelu procesije križ koji je nosio mladac Nikola Vojković te crkveni barjaci. Gospin kip na kojem je zasigurno bilo oko 20 kilograma zavjetnog zlata, nosile su djevojke obučene u bjelinu koja simbolizira čistoću: Mihaela Božinović, Kristina Šarić, Jana Prekpaljaj, Valentina Filipi, Iva Vojvodić i Viktorija Košćica uz pripomoć Marka Božinovića.

Poslije mise narod je išao kućama gdje ih je čekao svečano ručenje (ručak), vino, domaći kolači, "četrun" i obvezne punjene paprike. Doduše, više nisu glavno jelo, ali ih svaka obitelj ima za svečani ručak.

Tako je bilo i u obitelji alatničara Ante Marinka Korčulanića i njegove supruge, kukljiške fotokroničarke Rozalinde Korčulanić, gdje se nudilo i puno drugih jela, ali i puno gostoprimstva.
 

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)