Zvona nisu za pet ili deset godina

Slika korisnika admin
Autor: 
zvonar_10
Ines GRBIĆ
Tajna velikih majstora zvona - u koju točku klatno treba udarati da bi zvuk bio čist i 'pogođen'

Eugen Sikirić iz Bibinja, zanimanjem bravar-brodolimar, jedan je od petorice stručno osposobljenih održavatelja crkvenih zvona u Hrvatskoj, a njihovo 'uštimavanje' i servisiranje usavršio je na za taj posao svjetski poznatoj i priznatoj adresi: u poduzeću Campane Di Giacometti Andrea u Italiji, duge tradicije u svijetu izrade i elektrifikacije zvona. Sikirić je njihov zastupnik, u Dalmaciji je čak 90 posto zvona iz talijanskih radionica. U Hrvatskoj Giacometti ima zvona na oko 100 crkava. Sikirić s njim surađuje deset godina, a u Hrvatskoj zvona servisira treću godinu. Njegove dosadašnje radne adrese su zvona zadarske katedrale sv. Stošije i crkve sv. Marije, zatim biogradska, bibinjska, pakoštanska, sukošanska zvona, kao i ona u Polači, Debeljaku, Pašmanu i Molatu.

Provjera svake godine

Zvona bi trebalo servisirati jedanput godišnje, no kod nas još nije dovoljno razvijena svijest o potrebi godišnjeg servisiranja i uštimavanja ritma zvona. Sikirić se ne bavi samo servisiranjem, nego i cjelokupnom instalacijom, montažom, automatizacijom, elektrifikacijom i dostavom zvona. Na raspolaganju je i pozivima iz drugih hrvatskih biskupija, gdje god su Giacomettijeva zvona, ali i ona ostalih ponuđača, bez obzira na instalaciju. Tako je servisirao i Giacomettijeva zvona Sv. Duje u Splitu, crkava u Skradinu i Trogiru. Nakon nedavnog servisiranja katedralnih zvona Sv. Stošije, Sikirić nam je rado opisao taj višesatni proces rada.

- Prva zvona u Hrvatskoj uštimao sam prije šest godina, zadarska zvona Sv. Marije i u Biogradu. Uštimavao sam u prisutnosti Giacomettija jer mi je u Italiji pokazivao kako se radi, a ovdje mi je predao cijelu odgovornost u radu.  Ako se održavaju redovno, Giacomettijeve instalacije traju i do 40 godina, bez da se skidaju lanac i zupčanici. Dakle, ako svaku godinu dođem na zvonik Sv. Stošije i održavam, podmažem, kontroliram lanac, zupčanik i ostalo, za to jamčimo 20 godina. Na zvonima zadarske katedrale najprije sam morao zategnuti lance na tri zvona koja češće zvone, provjeriti jesu li zupčanici poderani, je li koji nagrižen i oštećen; jer ako je oštećen, zupčanik preskače pa se zvona niti ne mogu uštimati. Zatim sam morao zategnuti klatna koja su popustila uslijed velikih gibanja i upotrebe zvona, pa podmazati njihovo gibanje kod kožnih držača ili ležajeva. Kad sam sve to obavio, morao sam urediti i konstrukciju. Na drvenoj konstrukciji vijci se trebaju zategnuti da zvona, kad krenu, nemaju nikakvih faktora koji ih zaustavljaju ili smetaju u njihovom gibanju. Kad sam sve to učinio i podmazao, počeo sam uštimavanje gibanja zvona.

* U čemu se sastoji uštimavanje zvona?

- Zvono mora tući jednakom snagom na jednu i drugu stranu, ne može jače tući na jednu a slabije na drugu. Taj udarac na obje strane mora biti isti kako bismo dobili pravi zvuk zvona. Uvijek i prije svega treba kontrolirati tuče li klatno u točno određenu točku na zvonu. Sad bi to bila mala profesionalna tajna, reći gdje, kako i koliko. Kad se na zvonu mijenja osovina, kožni držač ili ležaj, ovisno na čemu klatno stoji, obavezno se mora gledati na to da klatno udara u točnu točku.

 Zvuk pravog zvona

* Koliko treba vremena za sve to učiniti i koji su uvjeti rada, npr. na katedralnim zvonima?

- Počeo sam u 8 sati ujutro a završio u 12,30. Da bi se posao napravio kako treba, mora se ostati ili ću sići pa više neću servisirati. Morao sam poći tri puta u automobil po alat koji mi je neophodno potreban. Zatekao sam odvidano klatno, morao sam ga zavidati jer u suprotnom klatno čini krug a ne pravocrtno gibanje. A kad čini krug onda to više nije zvono, nego zavijanje sirene za uzbunu.

* Koja je posebnost katedralnih zvona sv. Stošije?

- Jako im je lijep koncert, skala. Ljestvica je jako lijepa, što izražava kvalitetu zvona De Poli. I Cobalchini je jako dobar, Giacometti radi s njih dvoje. Imaju jako lijepe zvukove, čisti zvuk, milozvuk. To je zvuk pravog zvona salivenog po potrebnim proračunima. Nije rečeno 'Trebam zvono od metar i po' pa idem 'saliti zvono od metar i po'. To je zvono točno preispitano po debljini, visini, dužini, širini i kvaliteti bronce. To je čista lijevana bronca.

* Servisiranje zvona ne podrazumijeva samo osjećaj za melodiju i glazbu nego i znanja iz fizike?

- Obvezno. Ako se ton radio u pravom tonalitetu, već samo zvono je u intonaciji. Isto kao na klaviru, hoćete li više ili manje zategnuti žicu, ostaviti staru pa da ječi ili staviti novu žicu da ispravno svira. Tako i to. Zvona su sama po sebi već nota. Samo treba točno namjestiti klatno u točku u koju ono treba tući da bi ta nota bila čista.

* Na kojem mjestu je preporučljivo da bude ta točka udara klatna, je li to npr. na sredini zvona?

- E sad već prelazimo u odavanje profesionalne tajne (smijeh). Mi serviseri koji se time bavimo znamo gdje je najbolja točka zvonjave. Reći ću samo da je kod klatna jako važno da bude od kovanog željeza i da bude na kožnim držačima. Možda bi neki i znali naštimati ta zvona, ali nisu sva zvona Giacomettijeva, neka su i De Polijeva. Giacometti samo elektro-instalira i montira. Možda je i netko drugi pogodio točnu notu, čisti zvuk. Ne mogu reći 'Samo smo mi ti koji to znamo'.

 Neka se dere klatno

* Da laički pojasnimo, Vi nemate 'posla' sa samim zvonom nego s konstrukcijom?

- Zvono je za sebe već nota. Naš je posao odabrati klatno, da ta nota dođe do svog sjaja, da nota bude točna. Kad dajemo ponudu za zvono, dajemo ponudu koliko košta zvono a koliko klatno. Npr. velika je greška kad netko kaže da želi klatno na ležajeve, ili klatno vareno od željeza, ili izrezano u pantografu. To je koma. To je čelik koji tuče u bronzu i on ga razbija; dok su klatna koja mi stavljamo od kovanog, mekanog željeza, tako da se troši klatno, a ne zvono. Klatno košta puno manje nego zvono. Preporučamo da klatno ne bude u ležaju nego na kožnom držaču, nosaču. Kad to zvono zvoni, ono je zvuk, daje kompletan, sav svoj zvuk. Kad zvono stane, na kožnim držačima će i klatno prije stati. A na ležajevima će se s onom inercijom još ljuljati i odjekivati, što ljude zbunjuje.

* Treba li čovjek koji uštimava zvona imati i neka glazbena znanja, osjećaj za melodioznost?

- Nije rečeno. Osobno sviram gitaru i volim glazbu, potječem iz glazbene obitelji, ali ne mora značiti da oni koji uštimavaju zvona moraju imati sluha. Premda, ako ćemo probati svirati neku melodiju, to ne bi svatko uspio. Ja otvorim električni ormar gdje je cijeli sklop prekidača i mogu svirati melodiju. Isto kao kod štimanja gitare; kad uštimavate notu E i dirate po žici, netko će reći da je tako dobro. A netko tko ima profinjeniji zvuk će reći - treba još dotegnuti. To je prednost onoga tko ima sluha.

* Kojim alatom radite?

- Moj alat su ključevi, kacavide, tinjalice, ispitivači za struju, tester za testiranje napona, skale; npr. na zvonima Sv. Stošije sam morao mijenjati jedan remen i nisam ga mogao promijenti bez skala. Bila bi poželjna i kaciga. Tu su još i mazalica za podmazivanje, čekić za izbijanje zupčanika ako treba mijenjati njega i lanac, alat za rastavljanje lanca, izbijači štiftova. Prije rada isključim glavnu sklopku tako da nitko ne može uključiti zvona dok radim, ni u sakristiji.

 Najteže zvono od 1250 kilograma

* Ovo je treća godina zaredom da ste servisirali katedralna zvona Sv. Stošije. Pretpostavljam da je pri njihovom prvom servisiranju bilo poteškoća?

- Da, naišao sam na puno poteškoća. Najprije, cijela konstrukcija je bila olabavljena. Morao sam zategnuti svaki postojeći vijak na drvenoj konstrukciji i to ne jedan krug, nego neke čak pet i deset krugova. Druga poteškoća je bila što su dva zvona imala klatno koje nije išlo linearno tj. pravocrtno nego u krug; kako je zvono zvonilo, klatno je dobivalo elipsu tj. krug i tako je zvonilo. Pa je tuklo čas u desno, čas u lijevo. Poteškoća je bila i uštimati veliko zvono koje je tuklo samo u jednu stranu. Ovaj put sam bio četiri sata na zvoniku, a kad sam ih prvi put servisirao prije dvije godine, bio sam od 7 do 17 sati; mrak me bio uhvatio, da bih završio i napravio kako treba. Najveće zvono zadarske katedrale teško je 1250 kg. Za željeznu konstrukciju poput katedralne treba četiri tone materijala. Pretpostavljam da katedralna zvona tj. konstrukcija teže oko 6000 kg.

* Apelirate na potrebu uštimavanja zvona, nedovoljno je razvijena svijest o tome. Što je posljedica ukoliko se to ne čini?

- Preporučam svim katedralama, crkvama, župama da pripaze na elektrificirana, automatizirana zvona i pridaju veliku pažnju uštimavanju, održavanju, podmazivanju, zatezanju kod cijele konstrukcije, ako je nešto popustilo. Jer zvona nisu za pet ili deset godina, zvona su stoljetna. I što se zvona bolje održavaju, to je veći njihov vijek. Zvona puno koštaju, pa kad se već toliki novac uloži u njih, treba ih dobro čuvati. Ako se već postavilo zvono da zvoni, onda se stavilo da to bude dostojanstveno, veličanstveno. Jako je bitno da svećenik i onaj tko odlučuje tko će instalirati zvona, ne gledaju na cijenu, nego na kvalitetu. Jer u nekim sam slučajevima morao zvona kompletno servisirati nakon četiri godine od instalacije nekih drugih instalatera; dakle motori, digitalni kompjuteri, programator i električni ormarić. Volio bih naznačiti i dati do znanja svećenicima i onima koji odlučuju da dobro razmisle prije odabira izvođača u instalaciji zvona.

 Malo za život

* A što je sa zvonima na konope?

- Kod njih se servisiraju ležajevi, obavezno ih treba podmazati i paziti na remen na klatnu, da ne pukne preslica i da ne bi bila savijena, ako je željezna. Ako se poteže previše i kad udari gore u zvonik, od svakog udarca željezo 'pati' i pukne. Tome treba posvetiti pažnju.

* Je li sav Vaš profesionalni život u servisiranju zvona?

- Imam još i drugi posao jer samo s ovim zasad još ne bih mogao opstati. U Hrvatsku sam se vratio iz Italije nakon 17 godina, nisam još toliko poznat. I svećenici se trebaju uvjeriti u kvalitetu mog rada, pa bih onda eventualno mogao živjeti samo od tog posla. Budući da zasad nije tako, imam i drugi posao, održavam jednu kotlovnicu u Zadru jer sam završio i za ložača.

* Kako Vaši brat i sestra, sukošanski župnik Tomislav Sikirić i benediktinka u samostanu sv. Marije, Ivana Sikirić, gledaju na Vašu djelatnost?

- Njima je drago jer to nije posao koji može bilo tko obavljati. Nadasve, drago im je da sam se vratio u Hrvatsku iz koje sam otišao jer sam bio politički zatvorenik. Pjevao sam hrvatske i katoličke pjesme za blagoslov crkve 1987. g. i dobio otkaz. Pune dvije godine nakon toga, kad god bi otvorili moj dosje, u bilo kojem poduzeću, odmah bi ga zatvorili govoreći 'A Vi ste bili u zatvoru'. Dvije godine nisam mogao naći posao kod kuće, u Hrvatskoj. Pružio mi se posao u Italiji. Nisam išao tražiti nego su došli pitati hoću li raditi u Italiji. U ožujku 1990. g. sam otišao u Italiju i ostao tamo 17 godina. Otac sam petero djece. Sadašnji posao mi je ponudio Giacometti. Predložio mi je da održavam njegove instalacije u Hrvatskoj, da probam s tim poslom hoće li ići. Vratio sam se prije tri godine. Zbog ovog sam se vratio. Uvijek kažem 'Bog me poslao u Italiju i vratio me doma'.

* Što su, na kraju, po Vama zvona?

- Jednostavno - glas Božji. Gdje god zvono zvoni, zna se da tu čovjek živi.

 O STOŠIJINOM ZVONIKU I ZVONIMA

Don Srećko Petrov, ekonom zadarske nadbiskupije, obišao je sve zvonike crkava diljem kopna i mora zadarske nadbiskupije i priredio izdanje s podacima o zvonima zadarske nadbiskupije.

Don Srećko podsjeća na riječi blagopokojnog zadarskog nadbiskupa Marijana Oblaka da je Zadar bez katedrale svete Stošije nezamisliv, urbano i duhovno. U produžetku njene sjeverne lađe podignut je veličanstveni zvonik visok 56 metara, s kojeg se pruža pogled na zadarski kanal, otoke i velebitske vrhunce. "Dolazeći u Zadar, s kopna ili mora, najprije ćeš ugledati lijepi zvonik Stošijin, miran i dostojanstven, čvrst i ponizan, skladan i lijep, koji čitavo jedno stoljeće bdije nad svojim gradom i katedralom" (S. Velebit). Njegov donji dio, do prvog kata, podignut je oko 1470. g., u doba nadbiskupa M. Vallaressa o čemu svjedoče i njegova dva sačuvana grba ispod ruba prvog kata. Gornji dio zvonika, od prvog kata, izgrađen je 1891.-1893. g. prema nacrtu poznatog i svjetski priznatog britanskog arhitekta T. G. Jacksona, u stilu neoromanike. Ima tri kata s otvorima, biforama na sve četiri strane. Završni dio, zvonikova piramida projektirana je prema uzoru na zvonik u Rabu. Mjedeni kip anđela s krilima na vrhu zvonika okrećući se pokazuje smjer vjetra.

Na zvoniku Sv. Stošije bilo je pet zvona koja su iste težine i iste veličine kao sadašnja, a bila su izlivena u Padovi u ljevaonici Petra Colbachinija 1860. g. Doživjela su oštećenja, te se pristupilo ponovnom prelijevanju zvona u ljevaonici De Poli u Gorizi. U međuvremenu je dovršena gradnja zvonika sv. Stošije te su sadašnja zvona podignuta na zvonik.

Podaci o zadarskim katedralnim zvonima su sljedeći: najveće zvono, ton DO, promjera 148 cm, posvećeno je Sv. Stošiji, zaštitnici nadbiskupije i naslovnici katedrale. Odzvanja osobitim tonom koji dugo vibrira u zraku svojim sonornim zvukom. Natpis na zvonu je "Sv. Stošijo, štiti svoju Crkvu. Nadbiskup Grgur /Rajčević/ blagoslovio. Ljevaonica De Poli, u Gorici, 1892". Ukrasi na zvonu su Kalvarija, sv. Stošija, sv. Petar, sv. Pavao, sv. Ivan Krstitelj i Majka Božja s Djetetom.

Veliko zvono, ton RE, promjera 130 cm, posvećeno je Sv. Donatu, biskupu. Natpis na zvonu je 'Sveti Donate, štiti svoje građane!' Ukrasi na zvonu su raspelo, sv. Donat, sv. Mihovil, sv. Roko, Majka Božja i sv. Zoilo.

Srednje zvono, ton MI, promjera 118 cm, posvećeno je sv. Krševanu. Natpis na zvonu je 'Sv. Krševane, štiti domove /obitelji/ naše!' Ukrasi na zvonu su Kalvarija, sv. Krševan, sv. Zoilo, sv. Josip i sv. Marko.

Malo zvono, ton FA, promjera 110 cm, posvećeno je Sv. Šimunu. Natpis na zvonu je 'Sv. Šime, čuvaj zdrave stare i djecu!' Ukrasi na zvonu su Kalvarija, sv. Šime, sv. Pavao, Majka Božja i lik biskupa.

Najmanje zvono, ton SOL, promjera 97 cm, posvećeno je Sv. Jeronimu, zaštitniku Dalmacije. Natpis na zvonu je 'Sv. Jeronime, čuvaj svoj Dalmatince'. Ukrasi na zvonu su Kalvarija, sv. Jeronim, sv. Petar i Majka Božja s Djetetom.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno